Američki senator Bernie Sanders kritizirao je troškove vojnih napada Washingtona na Iran, ističući da je ogroman novac potrošen na rat mogao biti preusmjeren na ključne domaće programe.

Prema njegovim riječima, dosadašnji troškovi su dostigli 22,8 milijardi dolara, piše Anadolija.

U objavi na društvenoj mreži X Sanders je naveo cijenu rata.

– S 22,8 milijardi dolara mogli bismo osigurati Medicaid zdravstveno osiguranje za 6,8 milijuna djece, izgraditi 2,6 milijuna javnih stanova, financirati Head Start predškolski program za 1,3 milijuna djece, zaposliti 240.000 učitelja i otpisati 20.000 dolara studentskog duga za milijun zajmoprimaca – rekao je Sanders.

Senator je pozvao na davanje prioriteta javnim službama u odnosu na vojnu potrošnju dok regionalne napetosti eskaliraju.

U drugoj objavi na Xuu, demokratski senator je rekao da se usred rata u Iranu ne smiju zaboraviti oni na Zapadnoj obali.

– U godinu dana više od 36.000 Palestinaca je prisilno raseljeno na Zapadnoj obali, njih 240 je ubijeno, a zabilježeno je više od 1.700 napada izraelskih doseljenika. Moramo prekinuti američku vojnu pomoć izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu – rekao je Sanders.

Brojke za raseljavanje, ubojstva i napade na doseljenike u skladu su s nedavnim izvješćima UN-a i organizacija za ljudska prava, iako točan jednogodišnji presjek ovisi o metodologiji i razdoblju koje se razmatra.

Sjedinjene Američke Države i Izrael provode zajedničke napade na Iran od 28. veljače, u kojima je dosad ubijeno gotovo 1300 ljudi.

Među žrtvama su bili tadašnji vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei i brojni drugi visoki politički i vojni dužnosnici.

Iran je na napade odgovorio bespilotnim letjelicama i projektilima, ciljajući Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američki vojni objekti.

Ovi napadi uzrokovali su ljudske žrtve i materijalnu štetu na infrastrukturi te poremetili globalna tržišta i zračni promet.

Sukob između SAD-a i Irana se nastavlja, i iako američke i savezničke snage ostvaruju određeni napredak, Iran pokazuje sposobnost za protunapade i dugotrajnu obranu.

Ono što je prvotno zamišljeno kao brza vojna operacija sada se pokazalo daleko složenijim i skupljim nego što se očekivalo.

Troškovi sukoba rastu svaki dan. Vojske iscrpljuju svoje zalihe oružja i obrambenih sustava, dok zatvaranje ključnih pomorskih ruta u regiji destabilizira globalna energetska tržišta.

Rast cijena nafte i poremećaji u opskrbi utječu na gospodarstva diljem svijeta, a strateški ciljevi u Iranu ostaju neispunjeni.

Prvotni planovi za brzi kolaps iranskih vlasti i uspostavu stabilnog poretka sada se čine nerealnima. Rat se pokazuje dugotrajnim, nepredvidivim i iznimno riskantnim, a nastavak sukoba bez jasne strategije mogao bi imati ozbiljne političke i gospodarske posljedice.

Sada se postavlja pitanje hoće li SAD nastaviti riskantan sukob ili će odlučiti povući snage prije nego što troškovi i rizici eskaliraju?

Analitičari upozoravaju da bi pravovremeno povlačenje moglo očuvati resurse, spriječiti daljnje komplikacije i možda donijeti političku prednost.