Sektor turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine nastavio je rast prihoda u 2025. godini i ostvario profitabilnost iznad prosjeka gospodarstva u 2025. Federacija Bosne i Hercegovine.

Smještaj je najprofitabilnija djelatnost, dok sektor hrane i pića čini najveći udio u prihodima i zapošljavanju ove grane.

Podaci su to koje je, između ostalog, danas iznijela Financijsko-informatička agencija (FIA) Federacije BiH, predstavljajući ekonomsko-financijski pregled sektora turizma Federacije BiH u protekloj godini.

Ukupni prihodi u sektoru turizma u tom razdoblju iznosili su 983 milijuna KM, devet posto više nego u 2024. godini. Ostvarena neto dobit iznosila je 73,7 milijuna KM, a 7,5 posto iznosila je profitna marža. U 1.661 tvrtki bilo je zaposleno 11.022 radnika, a ukupna imovina procijenjena je na 1,9 milijardi KM.

Prezentaciji ovih i drugih podataka prisustvovala je i federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder u spomenutoj agenciji.

Novinarima je rekla da turizam generira gospodarski razvoj te da je nadolazeće razdoblje ujedno i vrijeme planiranja proračuna za iduću godinu, gdje pokazatelji agencije FIA ​​mogu ukazati na korake koje treba poduzeti.

– Kolovoz je razdoblje kada krećemo s planiranjem proračuna i javnim pozivima za iduću godinu. U ovom trenutku završavamo javne pozive za tekuću godinu i pravo je vrijeme kada trebamo saznati kakva je “krvna slika” ne samo turizma nego i sektora zaštite okoliša. Na posljednjoj sjednici Vlade FBiH usvojen je Federalni plan upravljanja otpadom, gdje je našom analizom utvrđeno koliko je novca potrebno izdvojiti da bi se taj sektor doveo na, rekao bih, pozitivnu nulu. Kada govorimo o okolišu, jasno je da su to stvari koje opterećuju proračun, dok s druge strane turizam generira gospodarski razvoj i zato je važno napraviti balans na kojoj strani ulažemo, a s koje ostvarujemo prihod – rekao je Pozder.

Napomenula je da prvi put prisustvuje ovakvoj vrsti prezentacije u Financijsko-informativnoj agenciji, pa želi vidjeti kako ona može pomoći svrhovitijem, adekvatnijem planiranju proračuna i usmjeravanju novca na pravi način.

Prije godinu dana, podsjetio je ministar, zatražena je analiza od Ekonomskog instituta Sveučilišta u Sarajevu s ciljem da Ministarstvo ima određene pokazatelje, međutim, “meni je uvijek važno razgovarati s poslodavcima, što i vi radite, kao i sa Zavodom za statistiku jer su statistički podaci potrebni za adekvatno planiranje”, napomenula je ministrica te izrazila uvjerenje da će ono što FIA radi uvelike olakšati posao za narednu proračunsku godinu.

Ministrica je izrazila nadu da će se suradnja s tom agencijom nastaviti te napomenula da je proračun FBiH prepoznao turizam i okoliš, te da je samo za sektor okoliša iz proračuna Federalnog ministarstva okoliša i turizma od početka aktualnog mandata izdvojeno 11 milijuna KM, u odnosu na 1.280.000 KM koliko je izdvojeno u prethodnom četverogodišnjem sazivu Vlade FBiH, odnosno resornog ministarstva.

Unatoč evidentnom povećanju izdvajanja, ona su još uvijek nedostatna, navodi ministar.

– Ovu godinu smo završili s ulaganjem od nekih 5,4 milijuna KM u turizam, a kada znamo da smo u mandat krenuli s milijun KM, mislim da i to govori o napretku, ali ipak, ponavljam, nedovoljan napredak i sva ta sredstva nisu dobro usmjerena ako nemamo adekvatne pokazatelje i podatke – kazao je Pozder.

Bosanskohercegovački putopisac i putopisac Robert Dacešin okupio je početkom srpnja grupu blogera iz zemalja svijeta. Zajedno s njim jedanaest dana putovali su kroz Bosnu i Hercegovinu u sklopu projekta “Discovering Bosnia & Herzegovina”, a zatim su te impresije na svoj način predstavili publici širom svijeta.

U razgovoru za Fenu Dacešin kaže da je projekt premašio njegova očekivanja. Ideja projekta je bila da grupi od 11 međunarodnih travel blogera i kreatora sadržaja iz različitih dijelova svijeta prikaže Bosnu i Hercegovinu kakvu poznajemo – autentičnu, gostoljubivu, raznoliku i još uvijek neotkrivenu za veliki dio svijeta.

– Nisu to bile klasične turističke ture, već putovanje kroz doživljaje, susrete s ljudima, domaću gastronomiju, prirodu i priče koje čine identitet naše zemlje. Upravo zato vjerujem da će sadržaj koji su kreirali imati puno veću vrijednost od bilo koje klasične promotivne kampanje – naglasio je.

Prema njegovim riječima, najveća vrijednost cijelog projekta su upravo reakcije sudionika. Gotovo svi su mu rekli da je Bosna i Hercegovina u potpunosti nadmašila njihova očekivanja. Većina njih prije dolaska nije znala puno o našoj zemlji, a neki su imali vrlo ograničena znanja o tome što ovdje mogu doživjeti.

– Nakon jedanaest dana zajedničkog putovanja, otišli su s uvjerenjem da je Bosna i Hercegovina jedna od najpodcijenjenijih turističkih destinacija u Europi. Jedan od gostiju čak je javno, potpuno iskreno, postavio pitanje je li ovo možda najljepša zemlja u Europi. Zaista nam je to puno značilo, pogotovo kada to kaže osoba koja je obišla gotovo sve europske zemlje. Drugi su rekli da su iznenađeni što tako malo ljudi zna za mjesta koja smo posjetili – priča Dacešin za Fenu.

Smatra da ih je najviše fascinirala raznolikost koju Bosna i Hercegovina nudi. U samo nekoliko dana mogli su doživjeti potpuno drugačije krajolike – od Une i njenih slapova, preko srednjovjekovnog Jajca, visoravni oko Livna, Blidinja i Jablanice, do Sarajeva, Mostara, Kravice, Vjetrenice i Trebinja.

– Mnogi su rekli da nisu očekivali da jedna relativno mala zemlja može ponuditi toliko različitih iskustava, na tako kratkim udaljenostima. Upravo je taj spoj prirode, povijesti i različitih kultura na njih ostavio najjači dojam – naglašava.

Ako bi morao izdvojiti nekoliko trenutaka koji su ih posebno oduševili, Dacešin bi rekao da je to bio susret s divljim konjima u Livnu, vožnja kanuom na rijeci Stub, Nacionalni park Una, kajakaška tura u Jablanici, vodopadi u Jajcu i Kravici, obilazak UNESCO-ve špilje Vjetrenice, ali i šetnje ulicama Sarajeva i Mostara, gdje su sreli iskrene i srdačne ljude.

– Upravo je na tim lokacijama nastalo najviše fotografija i video sadržaja koje su odmah podijelili sa svojim pratiteljima diljem svijeta. Livno je, iskreno, bilo jedno od najvećih iznenađenja za gotovo sve sudionike. Godinama govorim da je ovo područje jedan od skrivenih bisera Bosne i Hercegovine i drago mi je da su to i potvrdili – kazao je.

Ono što ih je možda najviše iznenadilo nije samo priroda, već i ljudi. Gotovo svi ističu kako su domaćini bili srdačni, kako su se osjećali dobrodošli, gdje god da su došli, te koliko su ih veselile spontane situacije koje se nisu mogle planirati.

– Često su govorili da upravo zbog ljudi svaka destinacija dobiva sasvim novu dimenziju – naglasio je Dacešin.

Dojmilo ih se i to što na jednom mjestu mogu vidjeti crkvu, džamiju i sinagogu te osjetiti bogatstvo različitih kultura koje zajedno čine Bosnu i Hercegovinu.

– To je nešto što je više puta izdvojeno kao posebna vrijednost naše zemlje. Možda je to jedan od glavnih razloga zašto se svi u ovoj zemlji mogu osjećati kao kod kuće – rekao je.

Tijekom cijelog putovanja, kaže Dacešin, nastojali su ne jesti u restoranima koji nude univerzalnu kuhinju, već upoznati ono što je autentično za svaki kraj.

– Što se hrane tiče, mogu slobodno reći da je oduševila apsolutno sve sudionike. Kušali su domaće specijalitete – domaće sireve, tradicionalna jela i proizvode domaćih proizvođača. Posebno ih je oduševio livanjski sir, domaća hercegovačka kuhinja, ali i činjenica da gotovo svako mjesto ima svoju gastronomsku priču. Za mene je upravo to bit putovanja, da ljudi upoznaju zemlju svim osjetilima – naglašava.

Iskreno, kaže, negativnih komentara gotovo da i nije bilo. Najviše ih je iznenadilo to što ni Bosna i Hercegovina nije puno poznatija na svjetskoj turističkoj karti.

– Nekoliko njih mi je reklo da im nije jasno zašto milijuni turista i dalje biraju najpoznatije europske destinacije, a ovdje ima toliko autentičnih doživljaja, bez gužvi i masovnog turizma. Upravo tu vidim našu najveću prednost. Danas u Europi sve više ljudi traži mir, prirodu i autentičnost, a Bosna i Hercegovina to još uvijek ima – naglašava Dacešin.

Smatra da ovakvi projekti mogu biti od velikog značaja za razvoj turizma u Bosni i Hercegovini. Danas ljudi više ne biraju destinacije na temelju brošura, već na temelju stvarnih iskustava koje vide na društvenim mrežama.

– Kada netko tko godinama putuje svijetom i ima publiku od nekoliko stotina tisuća ili milijuna ljudi, iskreno kaže da ga je Bosna i Hercegovina oduševila, to ima puno veću težinu od bilo koje plaćene reklame. Upravo zato smo željeli da sudionici imaju dovoljno vremena da stvarno dožive zemlju, a ne samo da je fotografiraju. Njihovi spotovi i najave će se objavljivati ​​tjednima i mjesecima nakon završetka Projekta, što znači da promocija Bosne i Hercegovine tek počinje – kazao je.

Posebno je zadovoljan što su im uspjeli predstaviti ne samo Sarajevo i Mostar, koji svakako prednjače po popularnosti, već i mnoge destinacije koje često ostaju izvan fokusa međunarodnih gostiju.

– Mislim da je upravo to budućnost našeg turizma, da promoviramo cijelu Bosnu i Hercegovinu i pokažemo koliko je ona bogata prirodom, kulturom, poviješću i ljudima. Ovo je samo početak puno veće priče. Već razmišljamo o narednim izdanjima Projekta, želja mi je da svake godine u Bosnu i Hercegovinu dovodimo nove međunarodne autore i kreatore sadržaja koji će našu zemlju predstavljati milijunima ljudi širom svijeta.

Uvjeren sam da Bosna i Hercegovina ima sve što joj je potrebno da postane jedna od najpoželjnijih destinacija za putnike željne autentičnih iskustava, održivog turizma i mjesta koja još nisu izgubila dušu. Ako smo ovim projektom uspjeli promijeniti percepciju barem dijela svijeta o Bosni i Hercegovini, onda mislim da smo postigli cilj – ističe Dacešin.

Za kraj, podijelio je i jednu emociju na rastanku. Rekli su mu da je Bosna i Hercegovina postala njihov drugi dom, i to za samo jedanaest dana.

– Nije to bilo samo zbog prirodnih ljepota i svih mjesta koja su posjetili, već prije svega zbog topline i ljubavi koju su osjećali od ljudi koje su susretali. Mnogo je lijepih zemalja i gradova, ali malo je zemalja koje imaju takav spoj prirode, povijesti i iskrenog gostoprimstva.

– Ovo putovanje nisu doživjeli kao još jedan poslovni angažman, to mi je bio najveći cilj. Ako ljudi koji su proputovali skoro cijeli svijet jedva čekaju da se vrate u Bosnu i Hercegovinu i sa sobom povedu svoje obitelji i prijatelje, onda vjerujem da je to najbolji pokazatelj da je projekt uspio, ali i da naša zemlja ima još mnogo toga za ponuditi. To više nikome ne moramo dokazivati, dovoljno je da s ponosom nastavimo pričati svoju priču – naglasio je u razgovoru za Fenu Robert Dacešin.

Zahvalan je svim partnerima koji su podržali projekt i svim divnim ljudima koje je upoznao tijekom cijelog putovanja.

– Jednako hvala onima koji nisu podržali Projekt, onima koje smo kontaktirali i na neki način molili za podršku, onima koji nam nisu odgovarali na poruke iako smo im samo htjeli dovesti ljude koji će promovirati njihove usluge i biti im od koristi. Vi ste me dodatno motivirali da čista srca napravim ovaj projekt, a vaše odbijenice su mi svaki put bile novi vjetar u leđa – naglasio je Dacešin.

Banjalučanin Robert Dacešin sa svojim timom do sada je snimio brojne snimke širom Bosne i Hercegovine, a uvijek iznalazi nove načine kako na najbolji način promovirati njene prirodne ljepote, kulturu i turističke destinacije.

Također je putovao u brojne zemlje diljem svijeta, razmjenjujući iskustva i izazove s različitih destinacija. Angažman pokazuje kako se suvremenim digitalnim alatima može prezentirati autentičnost i ljepota jedne zemlje.

Mjesec dana je bilo obustavljeno izdavanje viza i boravišnih dozvola za strane državljane, a tek danas, “nakon višednevnih intenzivnih napora”, stručnjaci Ministarstva sigurnosti BiH riješili su tehničke probleme.

S obzirom na to da je tjednima trajala potraga za rješenjem tehničkih problema, koji su nakon “višednevnog truda” riješeni, pitali smo Udruženje putničkih agencija u BiH i Udruženje hotelijera i restoratera BiH da li je kvar dijela biometrijskog sustava već utjecao na dolazak turista, da li je bilo otkazivanja rezervacija i dolazaka.

– Sigurno da se odrazilo, sigurno je bilo problema, ali koliko, nisam siguran. Ne vodimo tako točnu evidenciju. To rade turističke zajednice. Inače, mi smo zemlja točnog zbroja lažnih podataka. Nemamo pouzdanu evidenciju. Ali općenito, svaki problem koji se dogodi odražava se. No, moj je dojam da je to politički problem, a ne tehnički. Europska unija traži od nas da uvedemo vize za Saudijsku Arabiju, Tursku – kazao je za Faktor Zoran Bibanović, predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, kaže da ako je i bilo otkaza, to je skriveno jer su 99 posto privatni vlasnici objekata.

– No, ne sumnjam da to neće biti solidna turistička godina. Bosna i Hercegovina je zanimljiva i poželjna. Vjerujem da će se naći mogućnost da se riješi problem biometrijskog sustava. A za mjesec dana će se znati događa li se nešto što je smanjeno – rekao nam je Hadžić prije nego što je stigla informacija da su tehnički problemi otklonjeni.

S obzirom na to da je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković jučer napomenuo da predstoji veliki broj posjeta Međugorju i nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, pokušali smo dobiti izjavu od direktora Turističke zajednice Hercegovačko-neretvanskog kantona Anđelka Maslaća, ali se on nije javljao na telefon.

Unatoč poskupljenjima, ekonomskoj krizi i inflaciji, čini se da građani Bosne i Hercegovine ne žale novac dati za ljetovanje. Pokazuju to podaci Booking.coma, ali i drugih stranica za iznajmljivanje apartmana, podaci hotela i turističkih organizacija.

Turističke agencije u Bosni i Hercegovini bilježe stabilnu potražnju, a među najtraženijim destinacijama i dalje su Turska, Egipat, Tunis, Španjolska i, naravno, Jadran.

– Ove godine standardno imamo Antaliju. Putovanje je avionom. Cijene variraju ovisno o broju dana, noći, vremenu, hotelu. U ponudi su aranžmani već od 1.300 KM pa sve do više od 20.000 KM. To uključuje all inclusive aranžman, devet noćenja, odnosno 10 dana. Hoteli imaju 5 plus zvjezdica. Ovo su “top lokacije” Beleka, Kemera i Sidea. Za one malo dubljeg džepa.

Za Tursku imamo i ekonomičniju verziju, odnosno ljetovanje na Mramornom moru, točnije u Silivriju. Cijena avio aranžmana za jedan dan i šest noćenja sa doručkom iznosi 1.100 KM. Hotel je kategorije pet zvjezdica, a nalazi se oko 70 kilometara od Istanbula. Za one koji žele spojiti ljetni odmor s aktivnijim odmorom, odlaskom u Istanbul i slično – kaže Armin Helić iz turističke agencije.

– Ove smo godine uveli i jednu novu destinaciju, a to je Italija, koja je zadnjih godina bila malo manje zastupljena. Grad je Rimini, jedno od turističkih središta kada je riječ o ljetnom turizmu. Ostavili smo tri ili četiri termina. Prijevoz je autobusom. Sedam dana, odnosno šest noćenja s doručkom je 599 KM. Sve ovisi o terminu. Tamo imate opciju izleta u Firencu, San Marinu, odlazak u zabavni park Mirabilandia – kaže Helić.

Tu je i nezaobilazni Jadran.

– Kad je riječ o Jadranu, naša agencija tamo nudi samo smještaj, bez mogućnosti prijevoza. Već godinama tradicionalno imamo aranžmane u Tučepima i Makarskoj. I ove godine imamo jednu novost, a to je naša obala Neum. Četiri termina u lipnju i srpnju s našim prijevozom. Četiri dana i tri noći cijena je 390 KM – kaže Helić za Faktor.

– Ove godine za naše građane nudimo Tunis, Tursku, Egipat i Španjolsku. Najprodavanija je Španjolska. Riječ je o ponudi od sedam do 10 noćenja u Lloret de Maru. Mnogo je povoljnija u odnosu na druge destinacije, početna cijena, rani buking je od 1.300 KM za lipanj. Letovi su od lipnja do rujna. Sada je početna cijena 1.400 KM, sedam noćenja s punim pansionom, što znači tri obroka dnevno. Sve ovisi o ponudi i različitim hotelima – kaže Marko Klještan iz druge turističke agencije.

Dodaje kako su Tunis, Turska i Egipat s charter letovima i dalje vrlo popularni, bez obzira na rat na Bliskom istoku. Kako kaže, prvih 15 do 20 dana od početka rata bilježi se pad potražnje za tim destinacijama, ali trenutno imaju sve više zainteresiranih i sve rezervacije. Ističe da je Turska i dalje standardna destinacija za naše građane. Početne cijene su od 1.500 KM pa nadalje. To je sedam noćenja na all inclusive ili ultra all inclusive ponudi. No našim građanima, čini se, neće nedostajati ni egzotične destinacije.

– Što se tiče egzotičnih destinacija, tu su nam Maldivi i Dominikanska Republika. Mauricijus, Meksiko. i egzotične destinacije. Ljeti to ne radimo zbog monsunskih kiša. Aranžmani su u ponudi od listopada. Minimalna cijena je 2.500 KM – kaže Klještan.

Dodaje da su građani jako zainteresirani za putovanja, da imaju novca, te da su kao agencija vrlo zadovoljni. Dokazuje to i činjenica da su avio aranžmani za Tunis i Španjolsku, koji kreću u lipnju, odavno popunjeni.

I treća agencija potvrđuje da je potražnja za ljetovanjem ogromna.

– I ove godine Centrotours građanima nudi širok izbor ljetnih aranžmana – od klasičnih ljetovanja na Mediteranu do europskih i egzotičnih destinacija. Nudimo izravne charter letove za Antalyu, Egipat, Tunis i Španjolsku, kao i ponude za Jadran, gradske izlete i krstarenja.

Posebno izdvajamo Tursku, gdje ove sezone imamo direktne letove za Antaliju iz Sarajeva i Tuzle, s velikim izborom hotela različitih kategorija – od obiteljskih ljetovališta do luksuznih objekata. Tradicionalno najveći interes bilježi Turska, posebice regija Antalya, zbog izvrsnog omjera cijene i kvalitete, direktnih letova i ultra all inclusive koncepta koji obiteljima pruža dodatnu sigurnost i predvidive troškove.

Veliki interes pokazuju i Egipat, Tunis, Španjolska te destinacije na Jadranu. Primjećujemo da putnici danas mnogo više vode računa o ukupnoj vrijednosti koju dobiju – kvaliteti hotela, sadržajima za djecu, sigurnosti destinacije i dostupnosti direktnih letova – kaže sagovornica Amila Sirćo.

Zanimalo nas je koliko to sve košta, te kolike su minimalne i maksimalne cijene ovog užitka.

– Ponude se kreću od oko 850-1.000 KM po osobi za određene datume i hotele, dok luksuzniji aranžmani u premium hotelima i ekskluzivnim resortima mogu premašiti 4.000-5.000 KM po osobi, ovisno o terminima, kategoriji smještaja i dodatnim uslugama – kaže Sirćo.

Je li rat na Bliskom istoku utjecao na poslovanje i izbor destinacija i hoće li Hrvatska ove godine najviše profitirati?

– Svaka geopolitička situacija utječe na percepciju putnika i prirodno je da građani danas postavljaju više pitanja vezanih uz sigurnost destinacija. No, trenutno ne bilježimo značajan pad interesa za putovanja. Primjećujemo da su putnici oprezniji i informiraniji pri donošenju odluka, no želja za putovanjem i dalje ostaje vrlo izražena.

Kada je riječ o Hrvatskoj i Jadranu, oni tradicionalno ostaju među važnim izborima zbog blizine i mogućnosti putovanja vlastitim prijevozom, no ne očekujemo da će samo te destinacije ostvariti najveći rast. Destinacije poput Turske i dalje su vrlo konkurentne zahvaljujući odličnom omjeru cijene i kvalitete – kaže za Faktor Amila Sirćo.

Ministarstvo trgovine i turizma bosanskohercegovačkog entiteta RS prošle je godine raznim udrugama, tvrtkama i pojedincima podijelilo blizu 860.000 maraka grantova, a ono što “bode oči” je da je svaka deseta marka otišla u Bosansku Gradišku, lokalnu zajednicu iz koje dolazi bivši ministar Denis Šulić.

Ministarstvo je u ovoj lokalnoj zajednici financiralo 23 projekta vrijedna 88.000 maraka, a dobar dio njih vrlo je teško povezati s turizmom jer su usmjereni na podršku sportskim klubovima, piše. Kapital.

Primjerice, Nogometni klub Dubrave dobio je 5.000 maraka za izgradnju svlačionica, a FK Sloboda iz Donjih Podgradaca isto toliko za izgradnju stambenog objekta uz igralište.

Malonogometnom klubu Gradiška odobreno je pet tisuća kuna za malonogometnu ligu, a taj je iznos dobila i udruga Sport za sve kao pomoć za organizaciju rekreativne odbojkaške lige.

Pomoć od 5.000 KM dobili su i slastičarnice Chill Grill, Laterna i Insomnia, te caffe bar Misao za proširenje kapaciteta, zastakljivanje vrtova, nabavku opreme i slično.

Bivši ministar Denis Šulić u intervjuu za Capital kaže da je imao priliku odobriti potporu do 5.000 maraka i da se trudio da je obezbijedi projektima iz svih krajeva RS, posebno kada je u pitanju razvoj seoskog turizma i manifestacija koje okupljaju mlade.

– Dio sredstava odobren je i sportskim klubovima za razne manifestacije koje su privlačile goste u te krajeve.

Podržali smo i klubove u opremanju i obnovi terena, svlačionica, objekata kako bi se pripremili za događanja koja će organizirati u narednom razdoblju, a koja će privući goste i oživjeti ta, uglavnom ruralna područja – ocjenjuje Šulić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma raspisalo je 10. travnja 2026. godine dva javna poziva za raspodjelu sredstava u okviru programa “Razvoj turizma i ugostiteljstva – Transfer za razvoj turizma u Federaciji BiH”, koji je utvrđen Proračunom FBiH za ovu godinu, s ukupno 5.360.000 KM, objavljeno je na web stranici Ministarstva.

Prvi poziv odnosi se na kapitalne transfere drugim razinama vlasti i fondovima, u ukupnom iznosu od 2.750.000 KM. Najveći dio – 1.800.000 KM planiran je za projekte unapređenja turističke infrastrukture s ciljem jačanja ponude i razvoja turističkih destinacija na području cijele Federacije BiH.

U sklopu istog poziva predviđeno je i 550.000 KM za projekte koji doprinose razvoju održivog turizma na lokacijama od posebnog prirodnog i kulturno-povijesnog značaja.

Ova sredstva mogu se koristiti za rekonstrukciju, sanaciju i uređenje objekata i lokacija, te za izradu potrebne projektne dokumentacije. Dodatnih 400.000 KM namijenjeno je za nabavku opreme koja će unaprijediti turističku ponudu, a sredstva će biti dodijeljena nakon javnog poziva.

Drugi javni poziv uključuje tekuće transfere ostalim razinama vlasti i fondovima u iznosu od 2.610.000 KM. U okviru ovog segmenta planirano je 1.200.000 KM za potporu manifestacijama od međunarodnog značaja, dok je 500.000 KM namijenjeno manifestacijama koje doprinose razvoju domaćeg i domaćeg turizma.

Također, 450.000 KM bit će usmjereno za podršku uspostavljanju novih zračnih i željezničkih linija s ciljem jačanja turističkih tokova, dok je 310.000 KM namijenjeno promociji i razvoju specifičnih oblika turističke ponude. A ta će sredstva biti dodijeljena nakon završetka javnih poziva.

Osim ovih aktivnosti, najavljena je i suradnja s međunarodnim partnerima u cilju jačanja održivog i konkurentnog agroturizma u ruralnim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine. Projekti se provode u suradnji s Organizacijom za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) i Caritasom, s fokusom na razvoj inkluzivnih i klimatski otpornijih turističkih koridora u entitetima.

Dubai, grad koji je godinama bio simbol luksuza, stabilnosti i sigurnosti na Bliskom istoku, našao se u središtu zabrinutosti nakon napada povezanih s eskalacijom sukoba između Irana i njegovih zapadnih saveznika u regiji, piše Jutro.

Iako je većina projektila i bespilotnih letjelica presretnuta zahvaljujući snažnom sustavu protuzračne obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, krhotine presretnutih projektila padale su na neke dijelove grada i uzrokovale štetu na zgradama i infrastrukturi.

Incidenti su šokirali javnost i postavili pitanje sigurnosti grada koji se desetljećima smatrao jednim od najsigurnijih mjesta na svijetu.

Dubai je svoju gospodarsku snagu izgradio na tri ključna stupa – turizmu, financijama i stranim ulaganjima. Upravo zbog toga svaka sigurnosna prijetnja ima snažan odjek među međunarodnim tvrtkama i investitorima koji su u ovaj grad donijeli milijarde dolara kapitala.

Prema izvješćima međunarodnih medija, neke su tvrtke već počele uvoditi rad na daljinu, dok su neke razmišljale o privremenom preseljenju dijela svojih zaposlenika.

Istodobno, zračni promet u regiji povremeno je bio u prekidu, a neki letovi su zbog sigurnosnih procjena otkazani ili preusmjereni.

Analitičari upozoravaju da je najveći izazov za Dubai očuvanje reputacije sigurnog utočišta za kapital i turizam.

Grad je godinama privlačio bogate investitore, međunarodne tvrtke i milijune turista upravo zbog stabilnosti i osjećaja sigurnosti koje je nudio u nestabilnoj regiji.

Iako emiratske vlasti kažu da je situacija pod kontrolom i da je sigurnosni sustav uspješno neutralizirao većinu prijetnji, nedavni događaji pokazali su koliko brzo regionalni sukobi mogu pogoditi čak i gradove koji su dosad djelovali daleko od ratnih zona.

Zasad nema naznaka masovnog odlaska investitora ili turista, no mnogi smatraju da je posljednja eskalacija prvi put ozbiljno poljuljala imidž Dubaija kao potpuno sigurnog središta biznisa i luksuza.

Ostaje pitanje može li Dubai zadržati imidž globalnog utočišta kapitala u regiji koja sve više klizi prema otvorenom sukobu.

CNN donosi priču o australskom otoku koji je bio aboridžinsko groblje, potom turistička atrakcija, a “turisti leže na grobovima otoka”.

S obala Pertha na jugozapadu Australije vidi se visoko plavo brdo na horizontu koje se uzdiže iznad mora. Nekih dana se čini tako blizu da bi je mogao dodirnuti. Drugim je danima skriven iza magle ili brodova koji prolaze, piše CNN.

– Ponekad želi biti viđen, a ponekad se skriva u sjeni – kaže Glen Stasiuk, predavač na Sveučilištu Murdoch i redatelj dokumentarca “Wadjemup: Black Prison — White Playground” iz 2014. godine.

– To je kao biće. Ima svoj otkucaj srca – govori.

Otok Rottnest, ili Wadjemup kako ga zovu lokalni Aboridžini Noongar, nalazi se 19 kilometara od obale Fremantlea. Više od 800.000 ljudi dolazi svake godine uživati ​​u bijelim pješčanim plažama, kristalno čistom moru i autohtonoj quokki — simpatičnom tobolčaru poznatom po svojim “nasmiješenim” selfijima na Instagramu.

Za tradicionalne čuvare zemlje Wadjemup ima duboko duhovno značenje, objašnjava Len Collard, profesor emeritus Sveučilišta Zapadne Australije i starješina Noongara.

– U predanju Noongara – kaže on, “kada ljudi umru, njihov duh napušta tijelo i putuje na zapad, prema otocima – – mjesto duhova”.

– Wadjemup je oduvijek bio prebivalište duhova – dodao je Collard, “ali definitivno je postao još duhovnije mjesto nakon kolonijalnog razdoblja, kada je postao mjesto najvećeg broja smrti Aboridžina u pritvoru u Australiji”.

Australski Aboridžini predstavljaju jednu od najstarijih kontinuiranih civilizacija na svijetu, čuvare australske zemlje, mora i neba – ili “zemlje”, kako je oni zovu – najmanje 65.000 godina. Britanija je polagala pravo na istočnu Australiju 1770., a prva flota, uglavnom sastavljena od kažnjenika, stigla je 1788. Tijekom kolonijalnog razdoblja koje je uslijedilo izbili su nasilni sukobi između lokalnog aboridžinskog stanovništva i Britanaca.

Godine 1838. Wadjemup je pretvoren u zatvor za dječake i muškarce Aboridžina. Prvi zatvorenici stigli su brodom, spavali su u obalnoj špilji dok su kopali vapnenac i gradili sam zatvor. Većina zatvorenika optužena je za krađu stoke ili brašna, kaže Stasiuk. Sustav im je bio potpuno stran, optuživani su, uhićeni i osuđivani na jeziku koji nisu razumjeli. Odjednom su se našli poslani na otok, ne znajući hoće li i kada ponovno vidjeti svoje obitelji.

Neki su putovali tisuće kilometara, čak i iz više od 2000 kilometara udaljenog Kimberleya. Ljudi iz pustinjskih područja, kaže Stasiuk, nikad prije nisu ni vidjeli more. Prema uobičajenoj praksi toga vremena, mnogi su transportirani s lancima oko vrata, ruku i nogu.

Na Wadjemupu su zatvorenici bili prisiljeni raditi težak posao, kopati materijale i graditi otočku infrastrukturu.

– Pristanište, kuće, zatvor, guvernerova rezidencija, sve su to sagradili zatvorenici starosjedioci – kaže Stasiuk.

Collard dodaje da je upravo ta gradnja koloniji poslužila kao opravdanje za troškove zatvora, jer su Aboridžini kasnije korišteni kao jeftina radna snaga.

Život u ćelijama bio je jednako težak. Zatvor je bio prenapučen, a bolesti su se brzo širile. Situaciju je dodatno pogoršao menadžer Henry Vincent, kojeg Stasiuk opisuje kao posebno “barbarskog”.

– Imao je jedno oko i sudjelovao je u Napoleonskim ratovima. Ljude je vezivao lancima u ćelijama, tukao zatvorenike i strijeljao ih. Za te zločine nikada nije osuđen, a jedna ulica na otoku nosila je njegovo ime do 2022. godine.

Krajem 19. stoljeća pozivi za zatvaranje zatvora su bili sve jači, usporedno s izgradnjom novih zatvora na kopnu i željom da se otok iskoristi u rekreacijske svrhe. Godine 1902., nakon 93 godine rada, zatvor je službeno zatvoren.

Gotovo 4000 domorodačkih muškaraca i dječaka bilo je zatočeno u Wadjemupu. Od njih 373 koji su tamo umrli, većina je pokopana u neobilježenim grobovima – kaže.

Danas mnogi turisti koji posjećuju otok nisu svjesni njegove burne prošlosti. Voze bicikle sunčanim cestama, rone među koraljnim grebenima ili šetaju kolonijalnim naseljem s otopljenim sladoledom u ruci. Kontrast između rajskog krajolika i njegove skrivene prošlosti je jak.

– Pretvaranje otoka u turističku destinaciju počelo je nedugo nakon zatvaranja zatvora, kada je glavna zatvorska zgrada 1911. godine pretvorena u smještaj za odmor. Rušenjem zidina te postavljanjem vodovoda i struje uništen je dio povijesne baštine, kaže Collard.

Što je još dirljivije, turisti su sada “plaćali sobu, spavali i vodili ljubav na mjestu gdje su ti ljudi umrli”.

Još gore, područje s neobilježenim grobovima pretvoreno je u logor nazvan Tentland. Sljedećih 90 godina turisti su spavali samo dva metra iznad jednog od najvećih australskih aboridžinskih groblja.

Stasiuk se prisjeća kako je 1970-ih posjetio Tentland, ne poznavajući njegovu povijest.

– Razbolio sam se – kaže.

– Opet sam otišao i završio u bolnici. Doktori nisu znali objasniti zašto – kaže.

Njegova baka je odmah imala odgovor: “To je warra – to je loše.”

Iako su kosturni ostaci pronađeni još 1970., kamp je službeno zatvoren tek 2007., a bivši zatvor prestao je s radom kao turističko naselje 2018. Danas na otoku postoje i drugi kampovi koji nisu povezani s lokalitetom Tentland.

Za narod Noongar, Wadjemup još uvijek ima snažno simboličko značenje.

“To je poput stražara”, kaže Collard.

– Svjetionik koji ljudima pokazuje da nešto postoji – ističe.

Stasiuk naglašava koliko je važno očuvati sjećanje na starosjedilačku povijest otoka. Godine 2020. Uprava otoka Rottnest pokrenula je projekt Wadjemup kako bi službeno priznala povijest zatvaranja i smrti Aboridžina kroz istinu, ceremoniju i obilježavanje sjećanja.

Projekt uključuje odavanje počasti groblju, očuvanje izvorne zgrade zatvora i kulturne ceremonije usmjerene na liječenje. Wadjemup Wirin Bidi Trail ili “Put duhova” održan je 2024. godine, kada je oko 200 Aboridžina iz cijele zemlje sudjelovalo u ceremonijama konačnog počinaka duša pokopanih.

Danas se ova složena povijest stapa s turističkim identitetom otoka kroz kulturne ture koje vode pripadnici autohtonih zajednica.

Glasnogovornik uprave otoka Rottnest rekao je za CNN da su predani suradnji s aboridžinskom zajednicom kako bi “otvoreno i pošteno” podijelili povijest otoka.

Casey Kickett, lokalni Noongar vodič i direktor organizacije Koordas Crew, organizira aktivnosti za djecu – slikarske radionice i šetnje prirodom – kako bi ih upoznao s pozitivnim aspektima Wadjemup kulture.

Nada se da će, kad odrastu, biti spremniji razumjeti njegovu mračniju prošlost.

Kickett svoj rad opisuje kao most između ljepote otoka i njegove tragične povijesti. Jer, kako naglašava Collard, otok je “doista prekrasno mjesto”, unatoč užasima koji su se tamo dogodili.

– Tu su moji ljudi pokopani – kaže, “i uvijek mi je posebno kad dođem i pozdravim ih”.

Kickett savjetuje turistima jednostavan ritual:

– Kad siđeš s mola, baci pijesak u vodu. Predstavite se zemlji i našim precima, objašnjava.

Collard se slaže:

– Sljedeći put kad dođeš, pozdravi ih. Recite mom narodu da znate što im se dogodilo i da ćete učiniti sve da ispravite prošlost u sadašnjosti – rekao je.

Islamska zajednica najoštrije osuđuje odluku da se kao dio službene turističke ponude Beograda promovira hotel “Vilina vlas” kod Višegrada – mjesto koje je tijekom agresije na BiH služilo kao logor za sustavno odvođenje i silovanje bošnjačkih djevojaka i žena.

– Promovirati takvo mjesto bez ikakvog konteksta, priznanja i pijeteta prema žrtvama, predstavlja duboki moralni posrnuće i dio je šire prakse negiranja, relativiziranja i normaliziranja genocida i drugih zločina počinjenih nad Bošnjacima. Mjesta stradanja se ne mogu i ne smiju predstavljati kao turističke atrakcije bez istine o onome što se tamo dogodilo – navodi se u saopćenju Islamske zajednice.

Ističe se da je sustavno pritvaranje žena i djevojaka, s ciljem silovanja, ponižavanja i prisiljavanja na trudnoću, zločin bez povijesnog presedana u modernoj Europi.

– Ovakva praksa bila je dio organizirane politike čiji je cilj bio rušenje dostojanstva, razaranje obitelji i atak na biološki kontinuitet bošnjačkog naroda. Ovakvi zločini ostavili su trajne posljedice na preživjele, njihove obitelji i cjelokupno društvo – ističe se u priopćenju.

Ovom prilikom Islamska zajednica je podsjetila da je od prvih dana nakon rata pružala podršku preživjelim žrtvama seksualnog nasilja, stala uz njih u borbi za dostojanstvo, priznanje i pravdu.

– Naša potpora stradalničkim udrugama traje i danas, svjesni da proces ozdravljenja i društvenog priznavanja njihove patnje još nije završen. Zajednica najbolje zna kroz kakve traume su prošli oni koji su preživjeli i koliko je važno da se njihova istina nikada ne prešućuje i ne zataškava. Pozivamo organizatore sajma, ali i nadležne institucije da žurno preispitaju ovu odluku i iskažu minimum poštovanja prema žrtvama. Suočavanje s prošlošću, a ne njezino skrivanje, jedini je put do istinskog mira i stabilnosti u regiji – navodi se.

Islamska zajednica ostaje čvrsto opredijeljena za istinu, pravdu i dostojanstvo svake žrtve.

– Naše suosjećanje i solidarnost sa preživjelima ostaje trajno i neupitno – kaže se u saopćenju Islamske zajednice u BiH.