Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske organiziralo je u Ankari komemorativni skup povodom 31. godišnjice genocida u Srebrenici, s porukom da su očuvanje istine, podrška pravdi i prenošenje sjećanja na buduće generacije zajednička odgovornost čovječanstva.

Sastanku u zgradi Ministarstva vanjskih poslova nazočili su zamjenik ministra vanjskih poslova Turske i šef za odnose s Europskom unijom veleposlanik Mehmet Kemal Bozay, veleposlanica Bosne i Hercegovine u Ankari Mirsada Čolaković, kao i drugi zvaničnici.

Nakon minute šutnje intonirane su himne Turske i Bosne i Hercegovine, a prikazan je i dokumentarni film TRT World o genocidu u Srebrenici.

Govoreći na komemoraciji, Bozay je podsjetio da je Generalna skupština Ujedinjenih naroda rezolucijom od 23. svibnja 2024. godine 11. juli proglasila Međunarodnim danom sjećanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.

Dodao je da se, sukladno predsjedničkom dekretu, 11. srpnja obilježava iu Turskoj kao Dan sjećanja na genocid, navodeći da će Ministarstvo vanjskih poslova organizirati komemorativne programe od 2024. godine.

– Okupili smo se kako bismo sačuvali istinu, podržali traženje pravde i budućim generacijama prenijeli sjećanje koje je povjereno zajedničkoj savjesti čovječanstva. Genocid u Srebrenici nije samo jedna od najmračnijih stranica u povijesti Bosne i Hercegovine, nego i zajedničko sjećanje Europe i cijelog čovječanstva – kazao je Bozay.

Istaknuo je kako je zločin počinjen 11. srpnja 1995. godine u gradu koji su Ujedinjeni narodi proglasili zaštićenom zonom primjer razornih posljedica mržnje, diskriminacije i ekstremnog nacionalizma.

Bozay je istaknuo kako je, prema presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ono što se dogodilo u Srebrenici pravno utvrđeno i nedvojbeno predstavlja genocid.

– Negiranje ove činjenice ili prikazivanje genocida kao nekakve simbolične pobjede šteti općoj savjesti čovječanstva – kazao je Bozay, dodavši da se svake godine u Potočarima na vječni počinak ispraćaju novoidentificirane žrtve, što nas podsjeća da se od pravde, čak i kad je kasno, ne smije odustati.

Govoreći o aktualnim izazovima u svijetu, Bozay je ukazao na porast govora mržnje, ksenofobije, islamofobije, etničke diskriminacije i događanja u Gazi, ocijenivši da čovječanstvo nije naučilo dovoljno lekcija iz prošlosti.

– Turska i dalje mir u Bosni i Hercegovini vidi kao jedan od temelja stabilnosti na Balkanu. Naša podrška suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku Bosne i Hercegovine je principijelna i nepokolebljiva – kazao je Bozay.

Dodao je kako Ankara pažljivo prati razvoj događaja u Bosni i Hercegovini koji otežavaju funkcioniranje državnih institucija, dovode u pitanje ustavni poredak i narušavaju društveno povjerenje.

Bozay je upozorio da podjele, jednostrani potezi i pokušaji političkog profitiranja na ranama iz prošlosti nisu nikome u interesu.

– Bosni i Hercegovini ne trebaju nove podjele, nego jače institucije, više dijaloga i jačanje međusobnog povjerenja – kazao je.

Veleposlanica BiH u Ankari Mirsada Čolaković zahvalila je Turskoj na, kako je navela, principijelnoj i kontinuiranoj podršci Bosni i Hercegovini.

– Iskreno zahvaljujem Republici Turskoj na principijelnoj i odlučnoj podršci Bosni i Hercegovini. Činjenica da zajedno obilježavamo sjećanje na genocid u Srebrenici jedan je od najznačajnijih pokazatelja te podrške – kazao je Čolaković.

Podsjetila je da je prije 31 godinu u Srebrenici, koju je UN proglasio sigurnom zonom, ubijeno više od 8.000 ljudi samo zato što su bili Bošnjaci i Muslimani.

– Dok su srebreničke muškarce i dječake trpali u autobuse i odvozili u šume na sustavno ubijanja, čelnici moćnih svjetskih država šutjeli su. Svijet je nijemo promatrao što se događa – rekao je veleposlanik.

Istaknula je kako su obitelji žrtava izgubile ne samo svoje najmilije, već i vjeru da međunarodno pravo može zaštititi one kojima je zaštita najpotrebnija.

Čolaković je naglasio da je genocid u Srebrenici potvrđen tisućama dokaza, svjedočenja, forenzičkih analiza i DNK nalaza.

Svake godine Marš mira u čast žrtvama genocida, koji je nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine počinjen nad Bošnjacima Podrinja, privuče organizirane grupe iz različitih dijelova svijeta. Među njima se gotovo svake godine ističe broj organiziranih grupa iz Turske.

– Dijelimo patnju ljudi ovdje. Želimo se pridružiti Maršu mira i tako odati počast ubijenima u genocidu – kaže Ilmaz Ataseven, koji je na Marš mira došao iz glavnog grada Turske Ankare.

Ilmaz Ataseven je član turske nevladine organizacije Insan ve Medeniyet Hareketi (IMH), u prijevodu Pokret čovjeka i civilizacije, te je zajedno sa nekoliko svojih kolega ove godine organizirano stigao u Nezuk na početak Marša mira. Nevladina je udruga koja organizira predavanja, seminare, studentske domove, kulturne aktivnosti i humanitarne projekte.

– Došli smo prvi put, ne znamo što očekivati, ali imamo jaku potrebu hodati s ovim ljudima. Ovdje se osjećamo dobro – kaže Ataseven.

Njegove kolege dodaju da su osjetili veliku bliskost s ljudima i da je zbog toga njihova sreća zbog dolaska u Bosnu i Hercegovinu i Marš mira tim veća.

– Ne bojimo se planinarenja. Ovi ljudi su naši i osjećamo se kao kod kuće – rekao je Ilmaz Ataseven.

Svake godine Marš mira u čast žrtvama genocida, koji je nakon pada Srebrenice 11. jula 1995. godine počinjen nad Bošnjacima Podrinja, privuče organizirane grupe iz različitih dijelova svijeta. Među njima se gotovo svake godine ističe broj organiziranih grupa iz Turske.

– Dijelimo patnju ljudi ovdje. Želimo se pridružiti Maršu mira i tako odati počast ubijenima u genocidu – kaže Ilmaz Ataseven, koji je na Marš mira došao iz glavnog grada Turske Ankare.

Ilmaz Ataseven je član turske nevladine organizacije Insan ve Medeniyet Hareketi (IMH), u prijevodu Pokret čovjeka i civilizacije, te je zajedno sa nekoliko svojih kolega ove godine organizirano stigao u Nezuk na početak Marša mira. Nevladina je udruga koja organizira predavanja, seminare, studentske domove, kulturne aktivnosti i humanitarne projekte.

– Došli smo prvi put, ne znamo što očekivati, ali imamo jaku potrebu hodati s ovim ljudima. Ovdje se osjećamo dobro – kaže Ataseven.

Njegove kolege dodaju da su osjetili veliku bliskost s ljudima i da je zbog toga njihova sreća zbog dolaska u Bosnu i Hercegovinu i Marš mira tim veća.

– Ne bojimo se planinarenja. Ovi ljudi su naši i osjećamo se kao kod kuće – rekao je Ilmaz Ataseven.

Turska planira modernizirati povijesnu željeznicu Hejaz i proširiti je do Omana kako bi stvorila alternativnu globalnu trgovačku rutu do Hormuškog tjesnaca, rekao je u srijedu turski ministar prometa i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu.

Govoreći za Anadoliju, rekao je da zemlja ima za cilj oživjeti povijesnu liniju i za turizam i za moderni tranzit.

Objasnio je da početna faza uključuje povezivanje Turske s Aleppom, korištenjem postojeće mreže Aleppo-Damask-Jordan uz nastavak pregovora sa saudijskim vlastima.

Krajnji cilj ostaje produžiti liniju do Omana kako bi se došlo do oceana, stvarajući stratešku alternativu Hormuškom tjesnacu, dodao je.

Što se tiče projekta razvojne ceste od 1.200 kilometara koja se proteže od iračkog zaljeva Basra do turske granice, Uraloglu je potvrdio da je faza projektiranja dovršena.

Ovaj golemi koridor, koji uključuje autoceste, željeznice, energetske i komunikacijske vodove, realizirat će se kroz međunarodno financiranje u partnerstvu s UAE, Katarom, Irakom i Turskom.

Ministar je istaknuo da projekt čeka mirnije regionalno okruženje prije nego što se nastavi s izgradnjom.

Dotičući se Zangezurskog koridora, strateškog segmenta Srednjeg koridora, ministar je izjavio da je natječaj za 224 kilometra (140 milja) željezničke pruge Kars-Igdir-Aralik-Dilucu na turskoj strani završen i da su radovi započeli.

Kako su radovi na azerbajdžanskoj strani pri kraju, Ministarstvo nastavlja pratiti proces prolaska Zangezura kroz područje Armenije kako bi se osigurala kraća veza s turskim svijetom i središnjom Azijom.

Govoreći o željezničkom tranzitu u Istanbulu, Uraloglu je istaknuo da projekt povezivanja željeznice s mostom “Yavuz Sultan Selim” predstavlja značajan korak u povećanju kapaciteta tereta.

Ministar je priopćio da je financiranje željezničkog projekta osiguralo šest međunarodnih institucija predvođenih Svjetskom bankom, s potpisanim prvim ugovorima.

Uraloglu očekuje raspisivanje natječaja u nadolazećim danima i početak izgradnje prije kraja godine, koristeći zajam od 6,75 milijardi dolara za rješavanje problema s kapacitetom teretnih i putničkih vlakova između Europe i Azije.

Turska nacionalna obavještajna organizacija (MIT) priopćila je u subotu da je deset osumnjičenih članova terorističke skupine ISIS, uključujući jednog povezanog s napadom na željezničku stanicu u Ankari 2015., uhićeno u Siriji u zajedničkoj operaciji sa sirijskim obavještajnim službama, rekli su turski sigurnosni izvori.

Prema izvorima, osumnjičenici koji su iz Turske prešli u Siriju i pridružili se ISIS-u bili su aktivni unutar skupine i sudjelovali su u nekoliko terorističkih napada u Turskoj.

Utvrđeno je da je jedan od uhićenih povezan s odgovornima za bombaški napad na željezničkom kolodvoru u kojem je poginulo više od 100 osoba.

Nakon identifikacije članova ISIS-a u Siriji, MIT je proveo koordinirane terenske operacije sa sirijskim obavještajnim službama. Osumnjičenici, čije se kretanje pomno pratilo, uhićeni su u ciljanoj akciji i prebačeni u Tursku.

Tijekom ispitivanja, osumnjičenici su navodno dali izjave o operativnim zapovijedima ISIS-a, internoj obuci i propagandnim aktivnostima.

Ali Bora, koji je na crvenoj tjeralici, identificiran je kao šef obavještajne službe ISIS-a za Tursku i bio je uključen u planiranje napada nakon što se pridružio grupi 2014. godine.

U međuvremenu, Omer Deniz Dundar povezan je s mrežom odgovornom za bombaški napad na željezničku stanicu 2015., pridružio se ISIS-u 2014., sudjelovao je u napadima i povezan je s eksplozivnim napravama zaplijenjenim 2017.

Huseyin Peri, Kadir Gozukara, Abdullah Cobanoglu i Hakki Yuksek svi su se pridružili ISIS-u u Siriji i bili su uključeni u razne operativne, logističke ili potporne aktivnosti unutar grupe.

Ostali osumnjičenici su Cekdar Yilmaz, Murat Ozdemir, Ishak Gunci i KD, koji su se svi pridružili ISIS-u u Siriji i bili uključeni u borbe, kao iu organizacijske i administrativne aktivnosti unutar grupe.

Turska se profilirala kao pouzdan partner u tranzitu energije i kao ključni čimbenik za mir, rekao je u petak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

– Turska je najmoćniji most, tranzitna i prijelazna točka između geografskih područja s bogatim energetskim resursima i zemalja koje ih trebaju – rekao je Erdogan na Summitu o nacionalnim resursima u Istanbulu.

Rekao je kako je važnost Turske u osiguravanju opskrbe energijom još jednom postala jasna usred rastućih regionalnih napetosti i zabrinutosti za opskrbu.

Erdogan je istaknuo da su terminali za ukapljeni prirodni plin (LNG), plutajuće jedinice za skladištenje i rasplinjavanje, ulaganja u skladišta i infrastrukturu cjevovoda Tursku učinili jednim od najjačih energetskih čvorišta u Europi.

– Novim ulaganjima povećat ćemo dnevni kapacitet plinofikacije LNG-a na 200 milijuna kubika sa sadašnjih 161 milijun kubika – dodao je.

Erdogan je rekao da je turska energetska infrastruktura ojačala svoju ulogu u regionalnoj stabilnosti, dodajući da je Ankara odlučna unaprijediti energetsku diplomaciju uz svoje šire mirovne napore.

Strateški položaj Turske između regija za proizvodnju energije i glavnih potrošačkih tržišta učinio ju je ključnom tranzitnom rutom usred pojačane globalne zabrinutosti oko energetske sigurnosti.

Erdogan je rekao kako će Turska nastaviti razvijati svoju energetsku infrastrukturu, istovremeno šireći domaću proizvodnju i istraživačke aktivnosti u inozemstvu.

Dnevna proizvodnja na plinskom polju Sakarya u Crnom moru dosegla je 9,5 milijuna kubičnih metara, rekao je Erdogan.

Puštanjem u rad druge plutajuće proizvodne platforme 2028. godine, proizvodnja u trećoj fazi ovog polja povećat će se na 45 milijuna prostornih metara dnevno, rekao je dodavši da će domaći plin doći do 16 do 17 milijuna kućanstava.

Erdogan je dodao da Turska energetsku samodostatnost vidi kao strateški prioritet, pri čemu domaća proizvodnja plina igra središnju ulogu u smanjenju vanjske ovisnosti.

Proizvodnja iz naftnog polja Gabar u jugoistočnoj Turskoj daje veliki doprinos sigurnosti opskrbe energijom u zemlji, rekao je Erdogan.

Naveo je da su nakon otkrića u Gabaru identificirana četiri nova polja u provinciji Diyarbakir, dodajući da Turska planira izvesti radove na 24 bušotine u sljedeće tri godine.

Erdogan je rekao da su turske istraživačke aktivnosti u blizini Somalije od povijesne važnosti kao prva operacija dubokih morskih bušenja u inozemstvu.

Dodao je da Turska također nastavlja raditi zajedno s novom vladom Sirije na polju rudarstva i nafte.

– Odlučni smo svoju zemlju povezati s puno većim dostignućima u području energetike, rudarstva i prirodnih resursa. Potpuna neovisnost u energetici, kao iu obrambenoj industriji, predstavlja “crvenu jabuku” naše zemlje – zaključio je Erdogan, referirajući se na dugoročni turski nacionalni ideal.

Nastavljena je vojna vježba “NATO-Srbija 2026”, koja je započela 11. svibnja na poligonu “Borovac” na jugu Srbije, u kojoj sudjeluju i Oružane snage Turske.

Vježbu, koja će završiti 23. svibnja, novinari su imali priliku pratiti na poligonu “Borovac” kod Bujanovca na jugu Srbije.

Prema izjavi dužnosnika NATO-a za Anadoliju, u vježbi sudjeluje blizu 600 ljudi. Osim Srbije, sudjeluju vojnici iz Turske, Italije i Rumunjske, te vojni planeri i promatrači iz Srbije, Francuske, Njemačke, Italije, Crne Gore, Rumunjske, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država.

Vježba, koja pridonosi poboljšanju razine interoperabilnosti između snaga Srbije i NATO-a, ima za cilj jačanje spremnosti Oružanih snaga Srbije za mirovne operacije pod vodstvom UN-a i Europske unije, unapređenje praktične suradnje između NATO-a i Srbije te potporu stabilnosti na Balkanu.

Turske oružane snage sudjeluju u vježbi s osobljem iz Zapovjedništva 66. mehanizirane pješačke brigade. Vježba je uključivala obuku za urbanu borbu, osiguranje perimetra, evakuaciju ozlijeđenih te traganje i spašavanje.

Zapovjednik voda, poručnik Onur Bilgili, izjavio je da su u vježbi sudjelovali s postrojbom od 36 ljudi kako bi demonstrirali visoku razinu pripremljenosti Turske na bojnom polju te dao sljedeće informacije:

– Naša postrojba je u potpunosti opremljena naoružanjem, vozilima i opremom domaće proizvodnje. U sklopu vježbe naši su pripadnici opremljeni taktičkim oklopnim vozilom na kotačima ‘Vuran’ i nacionalnom pješačkom puškom MPT 76, koji su među najjačim primjerima razvoja domaće industrije naoružanja u Turskoj – rekao je.

Bilgili je dodao kako je njihov glavni cilj u ovoj vježbi provođenje zajedničkih vježbi sa savezničkim i partnerskim zemljama, olakšavanje prijenosa iskustava te povećanje i poboljšanje interoperabilnosti u višenamjenskim operativnim područjima.

Ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez potpisao je u Turskoj ugovor s turskom tvrtkom BMC o nabavi medicinske verzije novog vozila Kirpi.

– Danas smo napravili još jedan važan i ponosan korak u nastavku modernizacije Oružanih snaga Bosne i Hercegovine – rekao je ministar Helez i dodao:

– Potpisivanjem ugovora s tvrtkom BMC nastavljamo provedbu Plana modernizacije i proces opremanja borbene skupine lake bojne (LBBG) kroz nabavu najsuvremenijeg ambulantnog vozila MRAP KIRPI.

Ova nabava predstavlja mnogo više od novog vozila u Oružanim snagama BiH, ona predstavlja ulaganje u sigurnost, sposobnost i spremnost naših pripadnika da odgovore na najsloženije zadaće, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u međunarodnim misijama podrške miru, kao što je nadolazeća misija podrške miru u Gazi.

Ambulantna verzija oklopnog transportera MRAP Kirpi s pravom se može nazvati “bolnicom u malom”. Riječ je o najsuvremenijem, suvremenom oklopnom sanitetskom vozilu koje omogućuje siguran i brz transport unesrećenih i ranjenih u najvažnijem – zlatnom času, od mjesta ozljede do odgovarajuće medicinske ustanove. Spašavanje života vojnika i zaštita svakog pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine ostaje prioritet i obveza.

– Ugovor s BMC-om potvrđuje naše jasno opredjeljenje za nastavak nabave vozila MRAP Kirpi II i daljnje jačanje kapaciteta LBBG. Naš cilj je moderna, profesionalna i interoperabilna vojska koja može odgovoriti svim suvremenim sigurnosnim izazovima i biti pouzdan partner međunarodnim saveznicima – zaključio je Helez, priopćeno je iz Ministarstva obrane BiH.

Tijekom današnjeg sastanka Helez se upoznao s predstavnicima tvrtke BMC i organizacijom prve vojne izložbe i konferencije First Balkan Shield – Industrial Expo & Summit 2026, koja će se održati od 1. do 4. rujna u Sarajevu.

Turska će nastaviti braniti zajedničke vrijednosti čovječanstva protiv “genocidnih mreža koje ubijaju civile u Gazi i Libanonu”, rekao je u četvrtak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Govoreći na kombiniranoj, združenoj i vojnoj vježbi EFES-2026 u zapadnom gradu Izmiru, Erdogan je naglasio da dok se pišu pesimistični scenariji o budućnosti, Ankara pokušava pozicionirati zemlju kao ključnog aktera na svakom polju, a posebno u regionalnom miru.

– Kao Turska nastavit ćemo se zalagati za mir i stabilnost protiv onih koji ulažu u rat i kaos – rekao je.

Predsjednik UEFA-e Aleksander Čeferin rekao je da je Turska domaćin tri UEFA finala od 2019. dokazala sposobnost zemlje da uspješno organizira velike europske nogometne događaje.

Čeferin je u ekskluzivnom intervjuu za Anadoliju rekao da Tursku ne treba smatrati nogometnom nacijom u nastajanju, već velikom silom.

– Kad dođete ovdje, vidite stadione, klubove, navijače, pozornost medija, angažman vlade i saveza. Svi pravi sastojci su tu – rekao je Čeferin i dodao:

– Ali prije svega osjeća se autentična nogometna groznica. U Turskoj je nogomet važan svaki dan, ne samo na dane utakmica. To je vaša velika snaga, ali i velika odgovornost.

Čeferin je pohvalio svoj odnos s Turskim nogometnim savezom (TFF), opisavši ga kao profesionalan i konstruktivan.

– Vaš predsjednik Ibrahim Haciosmanoglu je netko koga jako cijenim, ne samo zbog ozbiljnosti i odlučnosti koju je pokazao u rješavanju problema vezanih uz integritet u turskom nogometu, već i zbog iskrenosti i topline koju unosi u svoju ulogu – rekao je.

– On jasno razumije da su transparentnost i odgovornost ključni za vjerodostojnost igre, a njegovi napori pomažu vratiti povjerenje u proces za klubove, igrače, suce i navijače.

Govoreći o organizaciji UEFA Superkupa 2019. i finala Lige prvaka 2023. u Turskoj, Čeferin je rekao da se UEFA ne bi više puta vraćala u Istanbul da nema puno povjerenje u grad i Turski nogometni savez.

– Superkup 2019., finale Lige prvaka 2023., a sada i finale Europske lige 2026. u Besiktas Parku dokaz su da Turska može organizirati velika UEFA-ina događanja.

Prijevoz, sigurnost, protok navijača te dolazak i odlazak sa stadiona područja su u kojima još uvijek možemo poboljšati cjelokupno iskustvo navijača. Ali opći zaključak je pozitivan – naglasio je.

Istanbul je nazvao “jednim od najvećih europskih nogometnih gradova”, rekavši da je “uvijek zadovoljstvo vratiti se ovdje”.

Čeferin je pohvalio i infrastrukturu kada su u pitanju turski stadioni uoči zajedničkog UEFA EURO 2032. s Italijom.

– Mnoge zemlje u Europi već 20 godina pričaju o novim stadionima, a onda se ništa ne dogodi. Turska je ispunila svoja obećanja i izgradila izvrsne objekte. To čini veliku razliku. Vaša država je to prepoznala i stekla ozbiljnu prednost pred mnogim europskim zemljama.

Čeferin je rekao da Turska nije trebala čekati 24 godine da se vrati na FIFA Svjetsko prvenstvo i očekuje da će reprezentacija biti visoko motivirana na prvenstvu 2026.

– Sad nije zadatak samo sudjelovati, nego i djelovati kao momčad koja tu pripada. Budite hrabri i konkurentni.

Očekujem da budete momčad protiv koje nitko neće htjeti igrati.

Na pitanje koji su ga se turski igrači najviše dojmili, Čeferin je pohvalio kvalitetu veznog reda reprezentacije.

– Vrlo malo momčadi na svijetu ima tako talentiranog veznog reda kao Turska.

Arda Guler i Kenan Yildiz su izuzetni talenti i sadašnjost i budućnost europskog nogometa – dodao je, dok Hakan Calhanoglu “donosi autoritet i iskustvo”.

Čeferin je rekao da bi turski klubovi trebali težiti održivom uspjehu u Europi, a ne izoliranim postignućima.

– Povratak Galatasaraya u središte pozornosti velikih europskih klubova važan je signal. Galatasaray je pokazao ambiciju: osvojio je četvrti uzastopni naslov Superlige i stigao do osmine finala Lige prvaka.

Turski klubovi ne bi se trebali zadovoljiti emotivnim pobjedama ili jednom velikom večeri. Moraju biti protagonisti UEFA-inih natjecanja svake godine, uključujući Ligu prvaka.

Također je pohvalio nedavne europske nastupe Galatasaraya, Fenerbahçea, Beşiktaşa, Istanbul Başakşehira i Sivasspora.

– Napredak je napravljen, ali sljedeći korak je teži: natjecati se svake godine, a da to ne doživljavate kao čudo – rekao je.

Čeferin je kao glavnu slabost turskog nogometa opisao nestrpljivost, rekavši da se previše odluka donosi emocionalno i da previše klubova još uvijek razmišlja kratkoročno.

– Ako Turska želi napraviti sljedeći korak, nije dovoljno kupovati poznate igrače ili graditi impresivne stadione – rekao je.

– Trebaju vam akademije, treniranje, suđenje, financijska disciplina i ženski nogomet. Ulaganje u mlade uvijek je najbolja opcija.