Dežurni tužitelj Tužiteljstva Bosne i Hercegovine podnio je Sudu BiH prijedlog za određivanje mjere pritvora za osumnjičenog Bartlomieja Wlodzimierza Krakowiaka, rođenog 1995. godine u Varšavi, državljanina Poljske.

Mjera pritvora predložena je zbog opasnosti od bijega i opasnosti da bi osumnjičenik boravkom na slobodi mogao ponoviti kazneno djelo ili dovršiti započeto.

Wlodzimierz Krakowiak osumnjičen je da je 28. srpnja na području Međugorja počinio kazneno djelo oštećenja ili rušenja vjerskih objekata, kao i izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili nesnošljivosti i izazivanje opće opasnosti, priopćeno je iz Odjela za odnose s javnošću Tužiteljstva BiH.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba za organizirani kriminal i neovlašteni međunarodni promet opojnim drogama putem aplikacija Sky i Anom, dok su predmeti protiv četvorice osumnjičenih, među kojima je i sutkinja iz Bijeljine, dodijeljeni entitetskim pravosuđima, piše BIRN BiH.

Optužnicom su Mile Rosić, Željko Radovanović, Igor Vilotić, Goran Radić, Samir Alagić i Mile Ilić, koja je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

– Djelovali su povezani s pripadnicima drugih skupina ili njima poznatim osobama na području Srbije, Nizozemske, Španjolske i drugih zemalja. Oni su planirali, pripremali i provodili neovlašteni promet opojnim drogama, bavili se međunarodnom prodajom i prometom opojnih droga, kao i posredovanjem u međunarodnoj prodaji i kupnji veće količine kokaina i marihuane – navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH.

Nadalje navode da je Sud BiH rješenjem predmet u odnosu na ostala četiri ustupio nadležnim entitetskim tužiteljstvima i sudovima.

Riječ je, pojašnjavaju u priopćenju, o kaznenim djelima definiranim u Kaznenom zakonu Republike Srpske (RS).

Predmet je ustupljen protiv Jovana Savića iz Lopara, koji je zaposlen kao sudija Osnovnog suda u Bijeljini, i Saše Kovačevića iz Čačka, državljanina BiH i Srbije, te Duška Bojića iz Tuzle i Anđelka Đokića, rođenog u Austriji, državljanina BiH.

Iz Tužiteljstva BiH priopćeno je da je većina osumnjičenih s područja Bijeljine i okoline, te da su koristili šifrirane aplikacije Sky i Anom, s identificiranim korisničkim imenima.

Ova skupina uhićena je u okviru akcije “Ira” u travnju 2022. godine. Na tada održanom ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, Tužiteljstvo je pojasnilo kako je riječ o više kriminalnih skupina koje su iz Nizozemske i Njemačke u BiH krijumčarile drogu, zatim prometovale oružjem i vojnom opremom te činile druga kaznena djela, poput nasilničkog ponašanja.

Istaknuto je i kako je analizom komunikacije društvene aplikacije Anom otkriven niz događaja u koje su bili uključeni osumnjičenici.

Sa sucem Savićem, kako je rečeno na ročištu, jedan od članova grupe se interesirao za ishod njegove presude na Vrhovnom sudu RS.

Iz Tužiteljstva BiH tada je priopćeno da je osumnjičeni preko njemu poznate osobe doznao da je presuda ukinuta i time odao službenu tajnu, dok je isti član grupe zainteresiran za pritvor u tom predmetu. Nakon što mu je obećan dar, sudac je preko njemu poznatih osoba zatražio informacije o tome što se događa s pritvorom.

Detektor je u veljači ove godine objavio dokumentarni film o naporima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i partnerskih policijskih i sigurnosnih agencija u procesuiranju predmeta s dokazima iz šifriranih aplikacija Sky i Anom. Dokumentarni film, prvi takve vrste, prikazuje aktivnosti koje su se provodile u proteklih nekoliko godina, od jeseni 2021. godine, kada je počeo intenzivan rad na ovim predmetima, u kojem je sudjelovao veliki broj policijskih agencija s državne i entitetske razine, pod nadzorom tužitelja iz SKY tima Tužiteljstva BiH, pa sve do podizanja optužnica i izricanja prvih presuda u ovim predmetima.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba za organizirani kriminal i neovlašteni međunarodni promet opojnim drogama putem aplikacija Sky i Anom, dok su predmeti protiv četvorice osumnjičenih, među kojima je i sutkinja iz Bijeljine, dodijeljeni entitetskim pravosuđima, piše BIRN BiH.

Optužnicom su Mile Rosić, Željko Radovanović, Igor Vilotić, Goran Radić, Samir Alagić i Mile Ilić, koja je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

– Djelovali su povezani s pripadnicima drugih skupina ili njima poznatim osobama na području Srbije, Nizozemske, Španjolske i drugih zemalja. Oni su planirali, pripremali i provodili neovlašteni promet opojnim drogama, bavili se međunarodnom prodajom i prometom opojnih droga, kao i posredovanjem u međunarodnoj prodaji i kupnji veće količine kokaina i marihuane – navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH.

Nadalje navode da je Sud BiH rješenjem predmet u odnosu na ostala četiri ustupio nadležnim entitetskim tužiteljstvima i sudovima.

Riječ je, pojašnjavaju u priopćenju, o kaznenim djelima definiranim u Kaznenom zakonu Republike Srpske (RS).

Predmet je ustupljen protiv Jovana Savića iz Lopara, koji je zaposlen kao sudija Osnovnog suda u Bijeljini, i Saše Kovačevića iz Čačka, državljanina BiH i Srbije, te Duška Bojića iz Tuzle i Anđelka Đokića, rođenog u Austriji, državljanina BiH.

Iz Tužiteljstva BiH priopćeno je da je većina osumnjičenih s područja Bijeljine i okoline, te da su koristili šifrirane aplikacije Sky i Anom, s identificiranim korisničkim imenima.

Ova skupina uhićena je u okviru akcije “Ira” u travnju 2022. godine. Na tada održanom ročištu na kojem se raspravljalo o određivanju pritvora, Tužiteljstvo je pojasnilo kako je riječ o više kriminalnih skupina koje su iz Nizozemske i Njemačke u BiH krijumčarile drogu, zatim prometovale oružjem i vojnom opremom te činile druga kaznena djela, poput nasilničkog ponašanja.

Istaknuto je i kako je analizom komunikacije društvene aplikacije Anom otkriven niz događaja u koje su bili uključeni osumnjičenici.

Sa sucem Savićem, kako je rečeno na ročištu, jedan od članova grupe se interesirao za ishod njegove presude na Vrhovnom sudu RS.

Iz Tužiteljstva BiH tada je priopćeno da je osumnjičeni preko njemu poznate osobe doznao da je presuda ukinuta i time odao službenu tajnu, dok je isti član grupe zainteresiran za pritvor u tom predmetu. Nakon što mu je obećan dar, sudac je preko njemu poznatih osoba zatražio informacije o tome što se događa s pritvorom.

Detektor je u veljači ove godine objavio dokumentarni film o naporima Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i partnerskih policijskih i sigurnosnih agencija u procesuiranju predmeta s dokazima iz šifriranih aplikacija Sky i Anom. Dokumentarni film, prvi takve vrste, prikazuje aktivnosti koje su se provodile u proteklih nekoliko godina, od jeseni 2021. godine, kada je počeo intenzivan rad na ovim predmetima, u kojem je sudjelovao veliki broj policijskih agencija s državne i entitetske razine, pod nadzorom tužitelja iz SKY tima Tužiteljstva BiH, pa sve do podizanja optužnica i izricanja prvih presuda u ovim predmetima.

Optužnica protiv šest osoba za ratne zločine u Sanskom Mostu i logoru Manjača vraćena je Tužiteljstvu BiH na procesuiranje, potvrđeno je za Detektor.

Kako su naveli u odgovoru Detektoru, Sud BiH je protiv osumnjičenih Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Sime Simetića optužnicu vratio Državnom tužiteljstvu na doradu.

Kako je Detektor ranije pisao, Vujanić i ostali optuženi su da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protupravno zatvarali tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih u logorima bez dokaza, te fizičkim mučenjima i drugim sredstvima nanosili im teške tjelesne i duševne boli, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 prisilno premješteno u vojni logor Manjača, a zatim prisilno protjeran iz zemlje.

Iz više neslužbenih izvora bliskih pravosuđu doznajemo da je riječ o osobama koje su bile obuhvaćene i prvom optužnicom podignutom početkom godine, ali koja nikada nije proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Prema informacijama koje je postupajući tužitelj u ovom predmetu Izet Odobašić ranije uputio Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu procesuiranja Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), glavni državni tužitelj Milanko Kajganić je to zabranio.

Zbog toga je Odobašić protiv Kajganića podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Kajganić je potom protiv tužiteljice Odobašić podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Tužiteljstvo je tada priopćilo da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi se predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi se ispunila norma.

Tužiteljstvo BiH je u veljači ove godine održalo sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most, s kojeg su poručili da im je obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca, te da je samo treba finalizirati. U međuvremenu je rok produljen do 1. srpnja.

Ustavni sud BiH donio je rješenje kojim je utvrđeno da Vlada i premijer Kantona Sarajevo nisu proveli odluku o isplati obeštećenja za dva zaštićena svjedoka zbog povrede prava na privatni život, piše Detektor.

Ustavni sud ranije je djelomično usvojio žalbu dvojice zaštićenih svjedoka i utvrdio da im je povrijeđeno pravo na privatni život. Vladi Kantona Sarajevo naloženo je da svakom od njih isplati po 5.000 KM na ime naknade nematerijalne štete, kao i da obavijesti Ustavni sud o poduzetim mjerama za provođenje odluke.

Riječ je o zaštićenim svjedocima, žrtvama ratnog seksualnog nasilja, čiji su osobni podaci uvršteni u odluke redovnih sudova u građanskim postupcima, unatoč statusu zaštićenih svjedoka.

U obrazloženju nove odluke Ustavni sud navodi da je rok za izvršenje odluke istekao početkom siječnja 2026. godine, ali da Vlada Kantona Sarajevo i premijer Kantona Sarajevo (u ostavci Nihad Uk) nisu obavijestili Sud o poduzetim mjerama niti su ispunili obveze iz Odluke.

Iz Ustavnog suda su podsjetili da su njegove odluke konačne i obvezujuće te da neprovođenje odluka Ustavnog suda može predstavljati kazneno djelo. Za službenu ili odgovornu osobu koja ne izvrši ili na drugi način ne poštuje konačnu i pravomoćnu odluku Ustavnog suda propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Zbog utvrđenog neizvršenja odluke, Ustavni sud je odluku dostavio Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

Slučaj je otvorio pitanje zaštite identiteta žrtava ratnih zločina u parničnom postupku. Iako su apelanti u predmetima ratnih zločina pred Sudom BiH imali status zaštićenih svjedoka, u parničnim postupcima za naknadu štete njihov identitet je otkriven u sudskim odlukama.

Prema važećem Zakonu o parničnom postupku, za razliku od kaznenog postupka, nisu propisane mjere zaštite identiteta zaštićenih svjedoka. U praksi to znači da žrtve koje žele ostvariti svoje pravo na naknadu moraju otkriti svoj identitet ili povući zahtjev.

Odlukom iz rujna 2025. godine kojom je usvojio apelaciju, Ustavni sud je, osim dosuđene naknade, naložio Vrhovnom sudu Federacije BiH, Kantonalnom sudu u Sarajevu i Općinskom sudu u Sarajevu da utvrde pravila koja će osigurati zaštitu identiteta zaštićenih svjedoka u parničnom postupku, uključujući način evidentiranja i anonimiziranja osobnih podataka u sustavu automatske dodjele predmeta.

Ferid Klapuh godinama pokušava istjerati pravdu za ubojstvo članova svoje obitelji, a iz Državnog tužiteljstva mu poručuju da neće provoditi istragu, pozivajući se na raniju pravomoćnu presudu u Crnoj Gori, dok pravni stručnjaci ukazuju na mogućnost eventualnog prebacivanja slučaja i pokretanja postupka u Bosni i Hercegovini.

Tužiteljstvo BiH je na Klapuhov upit, u koji je Detektor imao uvid, navelo da neće provoditi istragu u ovom predmetu, uz obrazloženje da se radi o događaju koji je već pravomoćno okončan presudom Višeg suda u Podgorici iz 1996. godine.

Flap za Detektor kaže da je odgovor Tužiteljstva BiH nejasan i da mu ne daje konkretna objašnjenja o postupanju u ovom predmetu.

– Oni stvaraju pomutnju u svemu tome. Ne odgovaraju mi ​​na ono što sam pitao – rekao je Klapuh.

Od Tužiteljstva BiH zatražio je informaciju što su konkretno poduzeli u slučaju međunarodne pravne pomoći za ubojstvo članova njegove obitelji, te zašto se po međunarodnoj tjeralici Interpola Podgorica ne uhićuju osuđeni za ratne zločine koji se nalaze na teritoriju BiH.

– Ovo je borba kao Don Quijote. Dogovorio sam sastanak s ministrom pravosuđa, jer ovo ne može ovako završiti – kaže Klapuh.

Hasan, Ferida i Sena Klapuh ubijeni su 6. jula 1992. godine i bačeni sa mosta u Plužinama. Bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) Janko Janjić, Zoran Simović, Zoran Vuković i Radomir Kovač osuđeni su u odsutnosti za ovaj zločin na Višem sudu u Podgorici na po 20 godina zatvora.

U Udruženju žrtava rata Foča 1992-1995. podsjećaju da su u zločinu sudjelovale osobe iz Foče.

– S obzirom na to da su te osobe još uvijek na slobodi, to je jasna poruka koliko dugo čekamo da pravda bude zadovoljena, a kada bude ostvarena, bit će ispoštovana do kraja – kaže Midheta Kaloper, predsjednica Udruge.

Početkom lipnja 2025. godine u Nikšiću su ekshumirani posmrtni ostaci za koje se pretpostavlja da su pripadali članovima obitelji Klapuh. Detektor je ranije napisao da su identificirani posmrtni ostaci Feride i Sene Klapuh, ali ne i Hasana.

Centar za građansko obrazovanje u priopćenju podsjeća da je suđenje u ovom slučaju pred crnogorskim pravosuđem jedan od prvih postupaka za ratne zločine, te da ova pravomoćna presuda predstavlja prvu presudu za ratni zločin u Crnoj Gori. Kako se navodi, činjenica da posmrtni ostaci Hasana Klapuha još nisu pronađeni znači da će Vladina Komisija za nestale nastaviti pretragu starog muslimanskog groblja i proširiti zonu ekshumacije.

– Ovaj slučaj i nakon 34 godine ostaje simbol nepotpune pravde – ne samo zato što presude nisu izvršene osim za jednog osuđenika, već i zato što posmrtni ostaci svih žrtava još nisu pronađeni – stoji u priopćenju.

Dodatnu dimenziju ovom slučaju daje stručna analiza “Ne bis in idem u kontekstu konkurentskih međunarodnih jurisdikcija”, koju su izradili Amir Čengić i odvjetnica Lejla Terzimehić na zahtjev nevladine organizacije Akcija za ljudska prava iz Crne Gore, a u kojoj se navodi da nema zapreke da se u BiH kazneno procesuiraju osobe koje su u Crnoj Gori već osuđene za zločine nad obitelji Klapuh.

– Ilustrativno se baveći slučajem Klapuh, pokušali smo odgovoriti na pitanje je li načelo “nije dva puta isto” prepreka ponovnom suđenju u jednoj državi za činjenično stanje, kazneno djelo za koje je već donesena presuda u odsutnosti u drugoj državi, a što je posebno značajno kada su osuđene osobe nedostupne pravosudnim tijelima zemlje u kojoj im je suđeno, te joj ne mogu biti izručene, na koji način izbjegavaju privođenje pravdi – kaže Terzimehić za Detektor.

U zaključku analize navodi se da je zabrana dva puta suđenja ili izricanja kazne za isto djelo jedno od temeljnih načela kaznenog postupka, ali da se primjenjuje samo u okviru pravnog sustava jedne države. To znači da presuda donesena u jednoj državi, prema analizi, ne sprječava drugu državu da vodi kazneni postupak za isto djelo.

S obzirom na nemogućnost izvršenja kazne u BiH ili izručenja okrivljenika Crnoj Gori, mišljenje je dalje razmatralo mogućnost ustupanja predmeta BiH. pravosuđa radi pokretanja kaznenog postupka i eventualnog novog suđenja. Navedeno je da u skladu s Europskom konvencijom o prijenosu postupka u kaznenim stvarima takva mogućnost postoji, ako su ispunjeni svi procesno-materijalni uvjeti.

Sudski postupak protiv obitelji Klapuh pravomoćno je okončan 1997. godine i sve su presude potvrđene.

U ovom slučaju Vidoje Golubović osuđen je na osam mjeseci zbog neprijavljivanja kaznenog djela i kaznu je odslužio.

Janjić je ubijen 2000. godine, prilikom pokušaja da ga SFOR uhapsi u Foči.

Kovač je u odvojenom postupku u Haagu osuđen za ratni zločin u Foči na 20 godina zatvora i nakon dvije trećine izdržane kazne pušten je na slobodu i vraćen u ovaj grad, dok je Vuković u istom predmetu osuđen na 12 godina zatvora.

Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv šest osoba za ratni zločin u Sanskom Mostu i “Manjači”, potvrđeno je za Detektor.

Optužnica za zločine protiv čovječnosti podignuta je protiv Drage Vujanića, Milana Ivanića, Mile Došenovića, Jugoslava Rodića, Milorada Bilbije i Šime Simetića, a četvorica su bivši pripadnici SJB Sanski Most i Resora državne bezbjednosti CSB Banja Luka.

Optuženi su da su u sklopu udruženog zločinačkog pothvata protuzakonito zatvorili tisuće civila nesrpske nacionalnosti i držali ih zatvorene u logorima bez dokaza, te im fizičkim mučenjem i drugim sredstvima nanosili teške tjelesne i duševne boli, usljed čega je najmanje 40 logoraša umrlo, a više od 1600 ih je prisilno premješteno u vojni logor “Manjačava” i potom prisilno protjerano. zemlje.

Iz nekoliko neslužbenih izvora bliskih pravosuđu Detektor doznaje da je riječ o osobama koje su bile obuhvaćene prvom optužnicom podignutom početkom godine, ali koja nikada nije proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

To je, prema informacijama koje je postupajući tužitelj u ovom predmetu Izet Odobašić ranije uputio Stalnom povjerenstvu za učinkovitost i kvalitetu tužilaštva Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV), zabranio glavni državni tužitelj Milanko Kajganić. Razlog je, prema istim informacijama, to što je među osumnjičenima Mile Došenović, njegov bivši profesor u srednjoj policijskoj školi i profesor na policijskoj akademiji.

Zbog toga je Odobašić protiv Kajganića podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja. Iz Ureda su ranije za Detektor odgovorili da su “provjere navoda iz pritužbe u tijeku te da nije donesena nikakva odluka”.

Kajganić je potom protiv tužiteljice Odobašić podnio prijavu Disciplinskom tužiteljstvu. Tužiteljstvo je tada priopćilo da je tužitelj Odobašić prijavljen jer je dva dana prije isteka kalendarske godine dostavio nacrt optužnice kako bi se predmet proglasio završenim do kraja 2025. godine kako bi se ispunila norma.

U veljači ove godine u Tužiteljstvu BiH održan je sastanak s predstavnicima Udruženja logoraša Sanski Most. Predsjednik Udruge Sadmir Alibegović kazao je tada da im je obećano da će optužnica biti podignuta za tri mjeseca i samo je treba doraditi.

U međuvremenu je rok produžen do 1. srpnja.

Zamjenik glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermin Pašić 17. lipnja ove godine pozvao je VSTV da postupi u skladu s obvezama ove krovne pravosudne institucije. Razlog hitnosti je neoglašavanje VSTV-a o njegove tri žalbe koje je podnio prošle i ove godine, au kojima je ukazivao na ugrožavanje prava i neovisnosti svojeg ureda.

U urgenciji, u koju je Detektor imao uvid, tužiteljica Pašić navodi da podnesene tužbe nisu stavljene na dnevni red sjednica Vijeća, zbog čega nisu bile predmet rasprave.

– Prošlo je više od osam mjeseci od prve žalbe koju sam podnio VSTV-u s ciljem zaštite neovisnosti funkcije zamjenika glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. VSTV do danas nije donio odluku, niti je zauzeo bilo kakav stav. Poznato mi je da su prijave slične prirode podnijele i moje kolege u zaštiti tužiteljstva. VSTV, kao jedinstveno tijelo čija je osnovna funkcija očuvanje neovisnosti i prava nositelja pravosudnih funkcija, nije odlučivalo ni po njihovim pritužbama – kaže tužiteljica Pašić za Detektor.

Kako kaže, nije riječ o statusu pojedinca, već o pitanju postoji li učinkovit mehanizam zaštite neovisnosti tužiteljske funkcije u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, ukoliko ni zamjenik glavnog tužitelja i drugi tužitelji Tužiteljstva BiH ne mogu dobiti pravovremen i argumentiran odgovor od institucije koja je po zakonu nadležna za zaštitu neovisnosti pravosuđa, opravdano se postavlja pitanje koliko je ovaj mehanizam dostupan i učinkovit za bilo kojeg nositelja tužiteljske funkcije.

Njegove pritužbe od 7. listopada i 4. prosinca 2025. godine isključivo su razmatrane pred Stalnom komisijom za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, te je zaključkom od 27. siječnja ove godine priopćeno da sadržaj pritužbi ukazuje na moguće povrede dužnosti glavnog tužitelja i tužitelja Tužiteljstva BiH, zbog čega su iste proslijeđene Uredu disciplinskom tužitelju na daljnje postupanje.

Ured disciplinskog tužitelja još nije donio odluku.

Kako se navodi u urgenciji, prošlo je osam mjeseci od podnošenja prve žalbe, kojom se ukazivalo na postojanje okolnosti koje ugrožavaju neovisnost zamjenika glavnog tužitelja, a Vijeće ih nije razmatralo, zbog čega osnovna zadaća VSTV-a nije izvršena u potpunosti.

– Rezultat navedenog je kontinuirano urušavanje institucije Tužiteljstva BiH i potpuna nemogućnost obavljanja poslova Tužiteljstva u skladu s Ustavom i zakonima BiH (…) U periodu u kojem Vijeće nije reagiralo, glavna tužiteljica je nastavila s djelovanjem koje, prije svega, ugrožava i onemogućava obavljanje poslova Tužiteljstva, a onda i prava i nezavisnost mene kao zamjenika glavnog tužioca – hitno kaže Pašić.

Kako smatra, kao čin odmazde i pritiska na njega kao podnositelja i svjedoka po kaznenoj prijavi, glavni tužitelj Milanko Kajganić je 6. ožujka ove godine donio odluku kojom je isti raspoređen u Odjel I Tužiteljstva BiH.

Prema Pašićevim riječima, odluka ne sadrži razloge premještaja i donesena je suprotno svim propisima o unutarnjem ustrojstvu. Ni o ovoj pritužbi Vijeće se nije izjasnilo, navodi se u hitnoj priopćenju.

– Skrećem pozornost da ste svojom pasivnošću omogućili nastavak funkcioniranja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine suprotno važećim zakonskim i podzakonskim propisima, obesmislili vršenje nadležnosti Vijeća u nadzoru nad zaštitom prava i neovisnosti nositelja pravosudne funkcije te u zadaći osiguranja neovisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa. – hitno smatra Pašić.

Dodaje da ponašanje Vijeća nedvosmisleno shvaća kao jasan odraz podrške glavnoj tužiteljici Kajganić i uspostavljenim nezakonitim mehanizmima upravljanja Tužiteljstvom BiH.

– Ovakvim ignorantskim pristupom nužno ste utjecali na moje razmišljanje da podnesem ostavku, ali u ovim okolnostima to neću učiniti iz razloga zaštite časti i ugleda profesije, te obavljanja dužnosti u skladu s povjerenim mandatom, uključujući i obvezu poticanja i podupiranja mehanizama i mjera zaštite – žurno zaključuje Pašić.

Bivši sudac i predsjednik VSTV-a Branko Perić kaže da je svođenje problema na niže razine unutarnje organizacije razvodnjavanje stvari. Prema njegovim riječima, to je znak da su obje institucije – VSTV i Tužilaštvo BiH – u ozbiljnoj krizi.

Perić navodi kako je najmanje važno kakve će biti odluke i jesu li eventualno disciplinski odgovorni Kajganić ili Pašić, nego zašto njih dvojica ne surađuju u sustavu i kakve posljedice sustav ima.

– Sada VSTV šuti, da zamagli stvar (…) Obje institucije su pokazale da ne znaju upravljati sustavom i sve ovo što se događa rezultat je nesposobnosti upravljanja pravosudnim sustavom – rekao je Perić za Detektor.

Iz VSTV-a za Detektor odgovaraju da je ova institucija pravosudno regulatorno tijelo koje nadzire rad pravosudnih institucija i donosi strateške odluke s ciljem osiguranja neovisnog i nepristranog rada pravosuđa.

– VSTV BiH svoje ovlasti ostvaruje putem radnih tijela i komisija koje formira za učinkovito, specijalizirano i operativno djelovanje, sukladno Zakonu o VSTV-u BiH. U tom smislu, Vijeće je putem Stalnog povjerenstva za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, blagovremeno odlučivalo o podnescima gospodina Pašića i donijelo odgovarajuće zaključke, o čemu je podnositelj uredno obaviješten – stoji u odgovoru.

Pašić je u izjavi za Detektor naveo kako je sada sasvim očito da su čelnici VSTV-a, umjesto očuvanja neovisnosti pravosudnih funkcija, stali u zaštitu pojedinca, odnosno glavne tužiteljice Kajganić, te da je sasvim izvjesno da će vrijeme dati odgovor iz kojih razloga.

Detektor je ranije pisao da je Pašić podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je u prijavi naveo da su Kajganić i Mijović imali dogovor da Mijović ostane jedini tužitelj tijekom istrage, čime je, kako se navodi u prijavi, Kajganić “iskoristio službeni položaj glavnog tužitelja” i u lipnju 2025. godine donio odluku kojom su odluke o formiranju tužiteljskog tima stavljene van snage. Nadalje se dodaje da je dogovoreno ukidanje pritvora i povlačenje raspisanih tjeralica, što Pašić smatra prekoračenjem ovlasti, kao i stupanje u kontakt s osumnjičenima i njihovim odvjetnikom.

Nakon što je podnio kaznenu prijavu i saslušan u svojstvu svjedoka, glavni tužitelj Kajganić donio je rješenje kojim se Pašić raspoređuje u Posebni odjel za ratne zločine.

Tužitelj Pašić je za Detektor najavio da će o navedenim okolnostima upoznati relevantne međunarodne institucije koje prate stanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, kako bi bile upoznate sa činjenicama koje mogu biti od značaja za ocjenu funkcioniranja sustava zaštite neovisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine priopćio je da je obustavljanjem istrage u slučaju Pandora nakon više od devet godina ozbiljno narušeno povjerenje javnosti u učinkovitost pravosudnih institucija u procesuiranju djela visoke korupcije.

Stoga Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine dostavlja izvještaj Komisije za borbu protiv korupcije na dalje postupanje, s obzirom da postupajući tužitelj nije Tužiteljstvu BiH kao zakonskom zastupniku oštećenog dostavio naredbu o obustavi istrage.

Ovo je jedan od četiri zaključka koje je danas donijelo Povjerenstvo za antikorupciju Zastupničkog doma, nakon održanih javnih rasprava o navodima jednog od sindikata Uprave za neizravno oporezivanje BiH o korupciji.

Saslušani su predstavnici Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika UNO, rukovodstvo UNOBiH uključujući bivšeg direktora, predstavnici Tužiteljstva BiH, rukovodstva Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i tužitelj Tužiteljstva BiH Džermin Pašić.

– Zastupnički dom poziva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) da preispita razloge za obustavu istraga i izdavanje naredbi o neprovođenju istraga u predmetima koji se odnose na rad UIOBiH od 2014. godine do danas.

Zastupnički dom zadužuje Vijeće ministara Bosne i Hercegovine da u roku od 90 dana predloži izmjene zakonskih rješenja u cilju jačanja zaštite osoba koje prijavljuju korupciju i sprječavanja svih oblika odmazde prema osobama koje prijavljuju korupciju.

Zastupnički dom PSBiH izražava ozbiljnu zabrinutost zbog navoda iznesenih tijekom javne rasprave koji ukazuju na moguće sustavne slabosti u otkrivanju, procesuiranju i sankcioniranju korupcije u institucijama BiH – usvojeni su ostali zaključci.

Zaposlenik Državnog tužiteljstva podnio je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog na Haaškom sudu na pet godina zatvora za zločine u Prijedoru 1992. godine, zbog komentara na društvenoj mreži Facebook u kojima je vrijeđao žrtve i negirao da u ovom gradu postoje bijele trake, potvrđeno je Na detektor iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Iz Tužiteljstva su podsjetili da su krajem svibnja zaprimili prijavu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, te vrijeđanja žrtava ratnih zločina na području Prijedora, putem objava na društvenim mrežama. Prijavu je podnio, kako navode, predstavnik udruge žrtava s tog područja, a sukladno proceduri dodijeljena je postupajućem tužitelju.

Također su pojasnili da su dodatno zaprimljena još dva podneska – jedan od udruge žrtava i jedan od djelatnika Tužiteljstva, koji je također građanin tog područja, a koji se odnose na isti događaj i koji su obuhvaćeni navedenim predmetom koji je već u radu.

Detektor je ranije pisao da je na Facebook profilu izvjesnog Deana Dekija, ispod objave o Prijedoru, na jedan od komentara korisnik profila Damir Kain Došen odgovorio da su “bijele pruge izmišljene”, te Bošnjake nazvao pogrdnim imenima.

– Vi ste izmislili bijele trake kao i sve laži koje ste izgovorili i ponavljate kao papagaji iz dana u dan, priložite makar jedan, bilo kakav dokaz za bijele trake… nema ga, jer vi niste nosili bijele trake. Priuštili ste sebi zadovoljstvo da budete uhićeni i zatočeni u tvornici keramičkih pločica zbog masovnog sudjelovanja u napadima na srpsku vojsku i policiju – stoji u komentaru na Facebooku u kojem se masovne grobnice uspoređuju sa septičkom jamom.

Tužiteljstvo je ranije potvrdilo da je zaprimilo kaznenu prijavu, a Detektor je izvijestio i o drugoj prijavi Udruge žrtava i svjedoka genocida.

Udruga je u kaznenoj prijavi navela da javno negiranje činjenica utvrđenih pravomoćnim presudama međunarodnih sudova, osporavanje progona nesrpskog stanovništva Prijedora, relativiziranje logora “Keraterm” i vrijeđanje žrtava predstavlja ozbiljno ugrožavanje dostojanstva žrtava, narušavanje društvenog mira i potencijalno izazivanje nacionalne mržnje i netrpeljivosti.

– Sloboda izražavanja ne uključuje pravo negiranja pravomoćno utvrđenih ratnih zločina niti pravo na javno ponižavanje žrtava. Europski sud za ljudska prava u svojoj praksi kontinuirano ističe da govor koji potiče mržnju, netoleranciju ili negira teška kaznena djela ne uživa istu razinu zaštite kao legitimno izražavanje mišljenja – stoji u prijavi.

Priveden je Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i osuđen na pet godina zatvora nakon što je priznao zločine u logoru “Keraterm” u Prijedoru 1992. godine. Proglašen je krivim za omogućavanje progona i nasilja nad zatočenicima u logoru, uključujući premlaćivanja, silovanja, seksualno zlostavljanje, kao i maltretiranje, ponižavanje, psihičko zlostavljanje i ubojstvo.

Haaški tribunal je u najmanje dvije pravomoćne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo prisiljeno da ispred svojih kuća objese bijele plahte i nose bijele marame na rukama “kao znak lojalnosti srpskim vlastima”. Tribunal je u presudama utvrdio da je tijekom rata u Prijedoru ubijeno nekoliko tisuća ljudi, kao i da je kroz logore prošlo više tisuća Bošnjaka i Hrvata.

Haškim presudama je utvrđeno da je prostor tvornice keramičkih pločica “Keraterm” bio jedan od logora u Prijedoru koji je Krizni štab u ovom gradu otvorio nakon niza napada srpskih snaga na sela i područja naseljena nesrpskim stanovništvom. Prema presudama, prvi zatočenici dovedeni su u “Keraterm” oko 25. svibnja, a logor je zatvoren početkom kolovoza 1992. godine. U tom razdoblju veliki broj logoraša je ubijen i zlostavljan.