Ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak, gostujući u jednom od podcasta, kritizirao je tužitelje da ne poduzimaju ništa.

– Imamo tužitelje koji nemaju rezultate, znači nula rezultata. Možete zamisliti rezultat nula. Ali oni su važni, oni prave predmete, oni nešto oduzimaju. Što oduzimate – upitao je ministar Isak.

Je li ministar mislio i na svoj slučaj u slučaju “Munjić i ostali”? Prije nekoliko dana upravo je ministar najavio da će “raditi” političke protivnike.

U odnosu na ministra Isaka pretresi su obavljeni u okviru navedenog predmeta, koji je u međuvremenu proširen na način da su mu pripojena još četiri predmeta formirana na temelju kaznenih prijava protiv više osoba.

Predmet “Munjić i ostali”, koji se u javnosti često naziva i afera “Spengavanje”, vodi POSKOK.

Kako je Faktoru ranije potvrđeno iz POSKOK-a, oduzeto je računalo i mobitel Rame Isaka, pregledana su računala sekretara MUP-a FBiH Rijade Halilović i još dvoje savjetnika.

Ministar Isak navodi da ga najviše kritiziraju oni koji su zaposlili članove svoje obitelji. Ne spominje sina, koji je na čelu zeničkog zatvora, a čije imenovanje na mjesto direktora ne bi bilo moguće bez suglasnosti Vlade FBiH u kojoj sjedi i ministar Isak.

– Oni koji su zapošljavali najviše tetaka, stričeva, rođaka, svojih žena, oni su sada najglasniji – rekao je Isak.

Predmeti Spengavanje, Aerodrom i Federalna uprava civilne zaštite (FUCZ) su u intenzivnoj fazi rada, a istrage se šire. U prva dva slučaja izrečene su mjere zabrane i oglašene nove osumnjičenike, potvrđeno je danas na konferenciji za novinare Muniba Halilovića, glavnog federalnog tužitelja, i Hrvoja Čabrajića, načelnika Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva za korupciju i organizirani kriminal (POSKOK).

U slučaju Aerodrom već je otvorena istraga protiv četiri osobe, kojima su izrečene mjere zabrane, a slučaj je, kako je rečeno, u poodmakloj fazi.

Očekuje se da bi optužnica mogla biti podignuta ove godine.

– S druge strane, u predmetu FUCZ većina materijalnih dokaza je prikupljena i predmet je u fazi prijave. U narednom periodu planirano je saslušanje svjedoka, nakon čega će uslijediti tužiteljske odluke – kazao je Čabrajić odgovarajući na novinarski upit.

Najopsežniji predmet je iznuda za koji je formiran poseban tužiteljski tim. Istraga je dodatno proširena nakon zaprimljenog velikog broja novih prijava, a trenutno su izrečene mjere zabrane za četiri osobe.

Iz POSKOK-a najavljuju da će opseg istrage biti dodatno proširen, te da se u suradnji s MUP-om Kantona Sarajevo priprema operativni plan za daljnje radnje.

Glavni tužitelj Munib Halilović upozorio je na problem dugotrajnosti istraga, ističući da su predmeti stari više godina.

– Preuzeli smo istrage koje traju pet ili deset godina. Kada su rokovi iscrpljeni, iste produljujemo i nalažemo poduzimanje obveznih radnji za pokretanje postupka s mrtve točke. To je jedini način da se spriječi odugovlačenje i zaštiti pravo na suđenje u razumnom roku – kazao je Halilović.

Na novinarski upit kako je moguće da još nisu određene mjere zabrane i za visoke dužnosnike, jer su neki šefovi kabineta već pod mjerama zabrane, Halilović je naglasio da neće biti selektivnog pristupa.

– Standard će biti isti za sve – bilo da se radi o visokom dužnosniku ili bilo kome drugom. Svi dokazi će biti procesuirani. Slučaj Spangavanje je proširen i nema razloga sumnjati da će biti priveden kraju – kazao je.

Voditelj Posebnog odjela za suzbijanje korupcije Hrvoje Čabrajić, odgovarajući na novinarski upit zašto se ne procesuiraju visoki dužnosnici, kaže da se kazneni progon temelji isključivo na dokazima, a ne na medijskim navodima.

– Ne treba se bazirati na ono što se objavi u medijima. Tužitelji rade na temelju dokaza i mogu obećati da će svi do kojih dovedu biti istraženi i procesuirani – rekao je Čabrajić, ističući da ne može govoriti o detaljima pojedinačnih odnosa i saznanja.

Na pitanje zna li što radi njegov pročelnik, s obzirom na to da u slučaju Spangavanje imamo situaciju da se postupak vodi protiv pročelnika, ali ne i dužnosnika, Čabrajić je rekao da ne može sad ulaziti u detalje, “tko zna što, ako ne zna”.

Govoreći o predmetu protiv Elmedina Konakovića, koji se odnosi na izdvajanje 600 tisuća KM iz perioda njegovog mandata u Kantonu Sarajevo, naveo je da je predmet u fazi prijave.

– Izdali smo naloge Financijskoj policiji koja provodi inspekcijski nadzor. Nakon njihove prijave znat će se daljnji koraci – rekao je Čabrajić.

Dodao je da je u radu 12 različitih predmeta koji se odnose na JP Autoceste FBiH, te da su u različitim fazama postupka.

– Ove godine očekujemo tužiteljsku odluku za slučaj Medakovo-Ozimice, koji se odnosi na izvlaštenje – rekao je.

Prijave se fokusiraju na način na koji je proveden postupak za izvlaštenje zemljišta i određivanje naknade vlasnicima. Posebice se istražuje je li bilo nepravilnosti u procjeni vrijednosti nekretnina i mogućim pogodovanjima pojedincima. Predmet je dio šire skupine istraga koje se vode u vezi s projektima autocesta u Federaciji BiH.

Iz tužiteljstva poručuju da će se svi slučajevi, pa tako i uhićenja, voditi bez selektivnosti i isključivo na temelju dokaza, uz najavu konkretnih rezultata u narednom razdoblju.

Iz Okružnog javnog tužilaštva (OJT) Banja Luka saopćeno je da su u garaži u mjestu Šušnjari kod Laktaša pronađena dva tijela.

Kako ATV saznaje, riječ je o ocu i sinu, a prve sumnje ukazuju da se radi o ubistvu i samoubistvu.

OJT Banja Luka potvrdio je pisanje ATV-a da se radi o NR (49) i Lj.R. (28).

– U garaži obiteljske kuće u mjestu Šušnjar, grad Laktaši, dana 10.03.2026. godine pronađena su dva beživotna tijela NR rođen 1975. godine i Lj.R. rođen 1998. godine iz Šušnjara. Pronalazak beživotnih tijela prijavljen je Policijskoj stanici Laktaši oko 12 sati – navode iz OJT Banja Luka.

– Uviđaj na licu mjesta izvršio je dežurni tužitelj Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, zajedno sa policijskim službenicima PU Banja Luka – dodali su iz Tužiteljstva.

Također, tužitelj je naložio da se izvrši obdukcija radi utvrđivanja tačnog vremena i uzroka smrti, koja će biti obavljena u Zavodu za sudsku medicinu Republike Srpske.

– U toku uviđaja izuzete su parafinske rukavice radi vještačenja na prisustvo barutnih čestica, a tužitelj je naložio i poduzimanje drugih potrebnih radnji i mjera na utvrđivanju okolnosti događaja – zaključuje Tužilaštvo Banja Luka.

Postupajući tužitelj Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona predložio je Kantonalnom sudu u Tuzli određivanje pritvora Ahmedu Kastratiju (29) iz Tuzle, optuženom za krivično djelo ubistvo.

Optužnicom Tužilaštva Kastratija se tereti da je u noći 21. juna 2025. godine, oko 01.40 sati, u jednom ugostiteljskom objektu u Tuzli nanio teške tjelesne povrede Saši Vilušiću od kojih je ovaj preminuo 10. jula 2025. godine.

Suđenje u ovom predmetu već se vodi pred Kantonalnim sudom u Tuzli, a sud je potvrđivanjem optužnice utvrdio postojanje osnovane sumnje da je optuženi počinio kazneno djelo, što je opći osnov za određivanje mjere pritvora.

Tužiteljstvo je u prijedlogu navelo i posebne razloge za određivanje pritvora u skladu sa članom 146. stav 1. tačka a. ZIKS Zakona o krivičnom postupku FBiH. Pritvor je predložen zbog opasnosti od bijega, ali i zbog činjenice da se protiv optuženika vode još dva postupka za kazneno djelo teške tjelesne ozljede, jedan u fazi suđenja, a drugi u fazi istrage, zbog čega postoji bojazan da bi puštanjem na slobodu mogao ponoviti ili počiniti slično kazneno djelo.

Kao dodatni razlog navodi se težina kaznenog djela, počinjenog u izvanrednim okolnostima, te visok stupanj uznemirenosti javnosti koju je ovaj slučaj izazvao.

Ključni svjedok u središtu istrage o tome jesu li bogati turisti plaćali tisuće eura za ubijanje nenaoružanih civila tijekom opsade Sarajeva 1990-ih iznenada je preminuo.

Slavko Aleksić, ozloglašeni četnički vojvoda i bivši vođa paravojne postrojbe, preminuo je u Trebinju, iako je navodno bio dobrog zdravlja, piše The Timesjavlja Slobodna Dalmacija.

Njegova iznenadna smrt dogodila se nakon što je prošlog mjeseca u Italiji pokrenuta istraga zbog navoda o takozvanom “ljudskom safariju” – snajperskim izletima tijekom ratova na Balkanu, sukoba u kojima je stradalo više od 11.000 civila.

Aleksić (69) je tijekom opsade preuzeo kontrolu nad Židovskim grobljem iznad Sarajeva koje su koristili snajperisti. Prema riječima srpskog odvjetnika Čedomira Stojkovića, “on bi bio ključni svjedok” jer bi “mogao reći tko je pucao i tko je sve organizirao”.

Hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić dodao je:

– Aleksić je u studenom navodno bio dobrog zdravlja – a sada je iznenada, i vrlo zgodno, preminuo.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prošlog je mjeseca optužen za umiješanost u sarajevski “ljudski safari”, što je on kategorički negirao.

Aleksić je 24. studenoga dao intervju srbijanskoj televiziji u kojem je ustvrdio da predsjednik nema nikakve veze sa snajperskim djelovanjem.

– Aleksić je tada bio živ i zdrav, smrtnu bolest nije spominjao, štoviše, rekao je da je spreman svjedočiti u Vučićevu korist – rekao je Margetić.

Prema njegovim izjavama, Aleksić je 12. prosinca u radijskoj emisiji rekao da se nalazi u bolnici u Beogradu, nakon što je navodno uz pomoć srbijanske tajne službe iz BiH prebačen u vojnu bolnicu.

Stojković je rekao:

– Osnovano se sumnja da je Aleksićeva smrt povezana s istragom o “ljudskom safariju” i da je u to umiješana srpska obavještajna služba.

Margetić je pozvao tužitelje za ratne zločine da zaustave kremiranje i ukop Aleksića te da nalože obdukciju kako bi se provjerilo postoji li mogućnost trovanja.

Njegova smrt uslijedila je nedugo nakon ponovnog pojavljivanja morbidne snimke automobila koji mu se pripisuje, a na čijoj haubi je ljudska lubanja – navodno izvađena iz tijela bosanske žrtve – s UN-ovom kacigom.

Istraga o masovnim ubojstvima u Sarajevu pratila je dokumentarni film “Sarajevski safari” iz 2022. godine redatelja Mirana Zupaniča. U filmu se iznosi tvrdnja da su elitni ljubitelji oružja iz Rusije, Kanade i SAD-a vikendom dolazili na sarajevska brda pucati u civile iz zabave, uz veću cijenu za pucanje u djecu.

Preživjeli sarajevski masakr poručili su kako traže najstrože kazne za turiste koji su navodno plaćali strijeljanje civila tijekom rata.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ponovno je demantirao bilo kakvu povezanost s navodnim snajperskim izletima tijekom ratova 1990-ih, kada su bogati stranci navodno plaćali gađanje nenaoružanih stanovnika opkoljenog Sarajeva.

Stanovnici sada polažu nade u novu istragu pokrenutu u Milanu, koja bi konačno mogla otkriti jesu li strani državljani doista dolazili na prve crte bojišta pucati na zarobljene civile.

Tužitelji su reagirali nakon što je talijanski novinar i pisac Ezio Gavazzeni podnio kaznenu prijavu, tvrdeći da su posjetitelji plaćali bosanskim Srbima između 70.000 i 88.000 funti da odu na snajperske položaje.