Srbija i Ujedinjeni Arapski Emirati su na posebnoj sjednici Skupštine Srbije, na kojoj se obratio predsjednik Saveznog nacionalnog vijeća UAE Sakir Gobaš, učinili novi, značajan korak ka produbljivanju bilateralnih odnosa.

Posjet simbolizira kontinuirani uspon partnerstva između dviju država koje se više ne temelji samo na gospodarskim interesima, već i na dubokom međusobnom političkom povjerenju i solidarnosti.

Nakon službenog obraćanja, predsjednica Narodne skupštine Ana Brnabić i gost iz UAE potpisali su zajedničku izjavu, a paralelno je parafiran i Sporazum o suradnji između glavnih tajništava dvaju parlamenata, čime je suradnja institucionalizirana na najvišoj razini.

Gobaš je, obrazlažući motive i ciljeve ovog posjeta, istaknuo da Srbiju vidi kao ključnog partnera na Balkanu, a intenzivniju suradnju kao jedinstvenu priliku za gospodarska ulaganja, razvoj i bolju komunikaciju između dvije geografski udaljene, ali strateški povezane regije.

Prema njegovim riječima, ovaj posjet predstavlja povijesnu prekretnicu koja će dodatno ojačati diplomatske pozicije obiju zemalja kroz aktiviranje odbora prijateljstva i koordinaciju stavova na međunarodnoj sceni.

Gobaš je domaćinima prenio zvanične pozdrave predsjednika UAE šeika Muhameda bin Zayeda al-Nahyana, uz poruku da se odnosi dvaju naroda temelje na viziji zajedničke i prosperitetne budućnosti.

Pozadina ovog ubrzanog jačanja partnerstva leži u snažnim osobnim i političkim vezama čelnika dviju država.

Gobaš je ispred zastupnika izrazio posebnu zahvalnost srpskom državnom vrhu na bezrezervnoj podršci u trenucima kada su UAE bili izloženi napadima iranskih raketa i bespilotnih letjelica.

Posebno je apostrofiran potez srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića, koji je u jeku ovih sigurnosnih izazova posjetio Abu Dhabi, odbivši odgoditi posjet dok se situacija ne smiri.

Taj čin je u UAE prepoznat kao poruka iskrenog prijateljstva koja nadilazi okvire klasične diplomacije.

Jasno je da Beograd i Abu Dhabi ovim koracima šalju poruku o stvaranju dugoročnog savezništva.

Dok Srbija vidi UAE kao moćnog gospodarskog i političkog saveznika na Bliskom istoku, Emirati cijene pouzdanost Beograda na Balkanu.

Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) odbacili su u srijedu tvrdnju ureda izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je on tajno posjetio zemlju Perzijskog zaljeva tijekom američko-izraelskog rata protiv Irana.

Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je izvješća o posjetu Netanyahua Emiratima ili primanju bilo kojeg izraelskog vojnog izaslanstva na teritoriju UAE.

Ministarstvo je naglasilo da su odnosi između UAE i Izraela “javni i poznati” u okviru Abrahamovog sporazuma i da se “ne temelje na tajnosti ili skrivenim dogovorima”.

Dodano je da su sve tvrdnje o neprijavljenim posjetima ili aranžmanima “neutemeljene” osim ako ih ne objave relevantna službena tijela Emirata.

Ministarstvo je pozvalo medije da provjeravaju informacije i izbjegavaju širenje neprovjerenih izvješća ili njihovo korištenje za stvaranje “političkih dojmova”.

Netanyahuov ured je tvrdio da je izraelski premijer tajno posjetio UAE i sastao se s predsjednikom šeikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom tijekom američko-izraelskog rata protiv Irana, dodajući da je posjet doveo do “povijesnog pomaka” u odnosima Izraela i UAE.

Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua potvrdio je u srijedu da je on tajno posjetio Ujedinjene Arapske Emirate (UAE) kako bi se sastao s čelnikom zemlje usred rata protiv Irana.

“- U jeku operacije Lavlja rika, premijer Benjamin Netanyahu tajno je posjetio Ujedinjene Arapske Emirate, gdje se susreo s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata šeikom Mohammedom bin Zayedom – objavio je Netanyahuov ured na Xu.

Više detalja službeno nije dostupno, no američka televizijska mreža CBS izvijestila je da se posjet dogodio krajem ožujka, na vrhuncu američko-izraelskog rata protiv Irana. Primirje je dogovoreno u travnju, a potom ga je američki predsjednik Donald Trump produžio na neodređeno vrijeme.

Wall Street Journal izvijestio je ovaj tjedan da su Emirati tajno izveli napade na Iran. Jedna od meta bila je rafinerija na iranskom otoku Lavan, koja je napadnuta početkom travnja.

Čini se da se vrijeme napada podudara s Netanyahuovim posjetom neposredno prije nego što su UAE pokrenuli napad.

Iran je uzvratio lansiranjem balističkih projektila i bespilotnih letjelica na UAE i Kuvajt. Časopis navodi da je Iran ciljao UAE više od bilo koje druge zemlje, uključujući Izrael, izvodeći više od 2.800 napada raketama i bespilotnim letjelicama na tu zaljevsku naciju.

Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee potvrdio je u utorak da je Izrael poslao proturaketne baterije i osoblje “Iron Dome” u UAE tijekom rata.

– Želio bih izraziti svoju zahvalnost Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prvoj članici Abrahamovog sporazuma – rekao je Huckabee i dodao:

– Pogledajte samo prednosti. Izrael im je upravo poslao Iron Dome baterije i osoblje da im pomogne u upravljanju.

Abrahamski sporazumi su sporazumi o normalizaciji potpisani između Izraela i nekoliko većinski muslimanskih zemalja tijekom prvog mandata američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Četiri zemlje pridružile su se mirovnom sporazumu – Bahrein, Maroko, Sudan i UAE.

Emirati su prvi potpisali sporazume. Muckabee je rekao da ovaj potez odražava “izvanredan odnos između UAE i Izraela temeljen na Abrahamovom savezu”.

Rizik da se zaljevske države izravno uključe u rat s Iranom znatno je porastao nakon izvješća da su Ujedinjeni Arapski Emirati potajno pokrenuli veliki napad na Iran tijekom nedavnog sukoba. The Guardian.

Citirajući Wall Street Journal, Guardian je izvijestio da su Emirati pokrenuli napad na iranski otok Lazan malo prije prekida vatre 7. travnja, kao odgovor na prethodne iranske napade na objekte u Emiratima.

Guardian upozorava da bi Ujedinjeni Arapski Emirati sada mogli postati još jasnija meta za Iran ako primirje propadne i sukob između SAD-a i Irana ponovno eskalira.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je da prekid vatre “visi o koncu” zbog iranskog odbijanja američkih zahtjeva u vezi s njegovim nuklearnim programom.

Također navodi da je Pentagon procijenio da su troškovi rata s Iranom porasli na gotovo 29 milijardi dolara, što je gotovo 4 milijarde više od prethodne procjene.

Tijekom ranijih borbi, Emirati su bili među glavnim metama iranskih raketnih i bespilotnih napada, dijelom zbog otvorenog neprijateljskog stava čelništva Emirata prema Teheranu.

Satelitske slike navodno pokazuju francuske borbene zrakoplove Mirage i kineske bespilotne letjelice Wing Long – koje koriste UAE – kako lete iznad Irana.

Prema Guardianu, Emirati nisu uspjeli uvjeriti Katar i Saudijsku Arabiju da agresivnije odgovore Iranu ili podrže akcije protiv blokade Hormuškog tjesnaca.

Navodi da postoje ozbiljne podjele unutar zaljevskih država oko pitanja treba li na iranske napade odgovoriti vojnom silom ili pokušati izbjeći regionalni rat koji bi mogao opustošiti gospodarstva Zaljeva.

Bivši saudijski veleposlanik u SAD-u Turki al-Faisal branio je saudijsku suzdržanost.

– Ako izraelski plan uspije izazvati rat između nas i Irana, regija bi bila pretvorena u stanje razaranja i razaranja – napisao je u kolumni za Arab News.

Guardian također navodi da je Kuvajt objavio da su četiri pripadnika Iranske revolucionarne garde pokušala izvesti “terorističke napade” na kuvajtski otok Bubiyan.

Iranski mediji još nisu izvijestili o incidentu, no Kuvajt je pozvao iranskog veleposlanika na razgovor zbog, kako navodi, “napada na kuvajtske oružane snage”.

Ljutnja UAE-a prema Iranu djelomično odražava dugogodišnje ideološke razlike, uključujući spremnost UAE-a da potpiše Abrahamov sporazum kojim se normaliziraju odnosi s Izraelom, ali i uvjerenje da su Emirati nepravedno izdvojeni za poremećaje od strane Irana zbog tih veza s Izraelom.

Potvrđeno je da poremećaji u UAE uključuju gotovo dvogodišnje zatvaranje najvećeg plinskog postrojenja UAE zbog iranskih napada prošlog mjeseca. Vlasnik, tvrtka Adnoc plin, rekla je da tvornica neće biti u potpunosti popravljena do sljedeće godine.

Cilj je do kraja 2026. vratiti prerađivački kapacitet kompleksa na 80 posto, a puni će kapacitet biti dostignut 2027. godine, objavila je tvrtka u utorak.

Međutim, pozicija Ujedinjenih Arapskih Emirata poslužila je i za izgradnju novih diplomatskih saveza na Bliskom istoku.

Pakistanski ministar obrane, Khawaja Asif, pozdravio je kvartet nacija koje izbjegavaju sukob s Iranom.

– Sve okolnosti u regiji vode ka savezu koji okuplja Pakistan, Saudijsku Arabiju, Tursku i Katar – rekao je.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan upozorio je da “izraelski ekspanzionizam ostaje najveći izazov stabilnosti i sigurnosti regije”.

– Ono kroz što prolazi Zaljev ne bi trebalo skrenuti fokus s Gaze – rekao je Fidan.

Novine također izvještavaju da Iran vodi paralelne razgovore s Omanom o reorganizaciji upravljanja brodovima koji prolaze kroz Hormuški tjesnac, uključujući moguće naknade za usluge brodarima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u subotu je ponovno potvrdio punu potporu Ankare suverenitetu i sigurnosti UAE u telefonskom razgovoru s predsjednikom UAE Mohamedom bin Zayedom Al Nahyanom usred regionalnih napetosti.

Erdogan je izrazio želje za brzim oporavkom od štete prouzročene regionalnim sukobom, a dvojica čelnika razgovarali su o bilateralnim odnosima, kao i regionalnim i globalnim kretanjima, objavila je turska Direkcija za komunikacije na platformi turskih društvenih medija NSosyal, prenosi Anadolija.

Erdogan je tijekom razgovora rekao da Turska pridaje važnost jačanju bilateralne suradnje s UAE u nekoliko područja, posebice u trgovini, energetici i sigurnosti.

Govoreći o sukobu između SAD-a i Irana, Erdogan je događaje u regiji opisao kao žalosne i rekao da Turska nastavlja diplomatske kontakte s relevantnim zemljama kako bi pomogla uspostaviti diplomatsko rješenje između Washingtona i Teherana.

Također je istaknuo da je za rješavanje sigurnosnih izazova u regiji potreban veći dijalog i suradnja.

Nedavno istraživanje mreže DeSmog, provedeno u suradnji s uglednim europskim medijima kao što su Guardian, El Diario i G4Media, otkrio je da vladajuća obitelj Ujedinjenih Arapskih Emirata koristi desetke milijuna eura iz proračuna Europske unije.

Iako se bogatstvo obitelji Al Nahyan procjenjuje na više od 320 milijardi dolara i potječe prvenstveno iz ogromnih rezervi nafte, tvrtke pod njihovom kontrolom su kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP) kroz šest godina prikupile više od 71 milijun eura subvencija.

Taj je novac namijenjen razvoju poljoprivrede u Rumunjskoj, Italiji i Španjolskoj, ali krajnji cilj proizvodnje nije europsko tržište.

Većina usjeva, poput stočne lucerne, izvozi se izravno u Zaljev kako bi se osigurala prehrambena sigurnost UAE, zemlje koja uvozi čak 90% svoje hrane zbog ekstremnih klimatskih uvjeta.

Većina uplata išla je preko rumunjske tvrtke Agricost, koja upravlja najvećom farmom u Europskoj uniji koja se prostire na pet puta većoj površini od Pariza.

Sustav subvencija Europske unije, koji čini trećinu ukupnog proračuna bloka, trenutno je postavljen tako da favorizira velike zemljoposjednike jer se plaćanja vrše po hektaru zemlje, a ne prema stvarnim potrebama poljoprivrednika. Dok prosječne europske farme dobivaju skromne iznose, Agricost je samo u 2024. dobio iznos koji je 1.600 puta veći od onoga što prima prosječni poljoprivrednik. Ova rasprava vodi se u trenutku kada Europska komisija predlaže reforme za razdoblje od 2028. do 2034. godine, koje bi mogle ograničiti plaćanja po poljoprivredniku na 100.000 eura godišnje, upravo kako bi se spriječilo da se javnim novcem obogate milijarderi i strani investitori.

Kritičari i aktivisti upozoravaju da je ovaj fenomen “skandal naočigled”, ističući apsurdnu situaciju u kojoj europski porezni obveznici neizravno financiraju poljoprivrednu ekspanziju autoritarnog režima.

Stručnjaci ističu da u UAE ne postoji jasna granica između državnog proračuna i privatnog bogatstva vladajuće obitelji, što znači da europski fondovi završavaju u sustavu kojim upravljaju najviši dužnosnici države, uključujući predsjednika i njegovu najbližu rodbinu.

Iako su podaci o vlasništvu često netransparentni, istraga je uspjela povezati mrežu tvrtki kao što su Al Dahra i Unifrutti izravno s moćnom dinastijom iz Abu Dhabija.

Glasnogovornik Središnjeg stožera Khatam al-Anbiya rekao je da iranske oružane snage nisu izvele nikakve raketne ili bespilotne operacije protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata posljednjih dana.

Ebrahim Zolfaghari, glasnogovornik, rekao je u izjavi da Ujedinjeni Arapski Emirati ne bi trebali “postati gnijezdo za Amerikance i cioniste i njihove vojne snage i opremu”.

Prema riječima glasnogovornika, Iran je bio izložen “nepoštenim medijskim napadima, neutemeljenim optužbama i propagandi” iz UAE, a zemlja Perzijskog zaljeva postala je “jedna od glavnih baza za Amerikance i cioniste, kao neprijatelje islamskog svijeta i glavni uzrok nesigurnosti u regiji”.

– Upozoravamo da ćemo, ako se s tla Ujedinjenih Arapskih Emirata poduzmu bilo kakve akcije protiv iranskih otoka, luka i obala naše zemlje, odgovoriti razorno i žalosno – dodao je Zolfaghari.

UAE je jučer rekao da zadržava pravo odgovoriti na iranske napade na svom tlu.

Analiza listova Nacionalni interes donosi potpuno novu perspektivu zategnutim odnosima na Bliskom istoku, tvrdeći da ključ za izbjegavanje sveopćeg rata s Iranom više ne leži u Washingtonu, već u rukama arapskih monarhija Zaljeva.

Geopolitička težina Rijada, Abu Dhabija i Dohe dramatično je porasla, pretvarajući te države od pasivnih promatrača u jedine aktere koji stvarno mogu obuzdati Teheran i spriječiti regionalni kolaps.

Eskalacija sukoba između Irana i Izraela pokazala je da tradicionalna američka diplomacija udara u zid, dok zaljevske države koriste svoju “tihu moć” za upravljanje krizom.

The National Interest ističe da su Saudijska Arabija i UAE razvili sofisticiranu strategiju koja kombinira ekonomski pritisak i izravne, tajne kanale komunikacije s iranskim vodstvom.

Njihov položaj je jedinstven. Oni su ujedno ključni zapadni saveznici, ali i susjedi koji Irancima nude ekonomski izlaz iz izolacije – pod uvjetom da se oružje priguši.

Najuzbudljiviji zaokret u ovoj diplomatskoj igri s velikim ulozima je odluka zaljevskih država da same Sjedinjene Države postave jasne granice. Izvor navodi da te zemlje više nisu spremne slijepo podržavati bilo kakvu vojnu akciju koja bi mogla ugroziti njihove megalomanske gospodarske projekte i stabilnost.

Oni su ti koji sada diktiraju tempo pregovora, koristeći činjenicu da ni Washington ni Teheran ne žele rat koji bi zapalio globalna tržišta nafte. Prema pisanju ovog lista, Bliski istok ulazi u novu eru u kojoj arapski lideri više ne čekaju upute sa Zapada, već sami pišu pravila mira, svjesni da bi svaki pogrešan korak mogao značiti kraj njihovog neviđenog prosperiteta.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je na današnjoj sjednici donijelo odluku o prihvaćanju Memoranduma o razumijevanju između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata o međusobnom priznavanju i zamjeni vozačkih dozvola.

Ovim Memorandumom građani naše zemlje koji žive ili borave u Emiratima moći će zamijeniti vozačku dozvolu za B kategoriju bez polaganja vozačkog ispita, uz ispunjavanje standardnih administrativnih uvjeta kao što su važeća boravišna dozvola, minimalna dob i zdravstveno stanje. To će biti omogućeno i državljanima Ujedinjenih Arapskih Emirata koji žive ili borave u Bosni i Hercegovini, priopćeno je iz Ministarstva prometa i komunikacija BiH.

– Memorandum će našim građanima olakšati svakodnevni život i smanjiti nepotrebne troškove i procedure – rekao je ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto.

Saudijska Arabija je, prema izvorima iz obavještajnog sektora, pozvala Sjedinjene Američke Države na jačanje vojske kampanja protiv Iranaa.

Rijad razmatra mogućnost izravnog uključivanja u sukob, dok se situacija u regiji ubrzano komplicira.

Izvor iz saudijske obavještajne zajednice potvrdio je izvještaje New York Timesa prema kojima je čelnik Saudijske Arabije, princ prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, zatražio od američkog predsjednika Donalda Trumpa da ne obustavi američku akciju protiv Irana.

Američko-izraelska kampanja nazvana je “povijesnom prilikom” za preoblikovanje Bliskog istoka.

– Da, on je ratnik. On se bori s nama – rekao je Trump, potvrdivši ulogu prijestolonasljednika u koordinaciji napada.

Saudijski analitičari naglašavaju da bi kraljevstvo moglo ući u sukob samo ako trenutačni mirovni napori, predvođeni Pakistanom, propadnu.

– Ako Iran ozbiljno pristupi pregovorima, još ima prostora za kontrolu eskalacije. Ako odbije uvjete i nastavi s napadima, prag za saudijsku reakciju bit će prijeđen – rekao je Mohammed Alhamed, Saudijac geopolitički analitičar.

Alhamed dodaje da Saudijska Arabija ne reagira impulzivno i da se priprema za scenarij u kojem bi eskalacija bila odlučna i namjerna.

Iran je već izveo napade dronovima na Saudijsku Arabiju, uključujući rafineriju Yanbu.

Iako Saudijska Arabija većinu svoje nafte može transportirati Crvenim morem, napad u Yanbuu je upozorenje da bi Iran mogao ugroziti i ovu gospodarsku rutu.

Jemenski Huti, saveznici Irana, mogli bi dodatno povećati prijetnju svojim raketnim arsenalom.

– Saudijska Arabija i dalje održava opreznu neutralnost u iransko-izraelsko-američkom ratu, ali ako Huti napadnu saudijske ciljeve, Rijad bi mogao podržati američko-izraelsku koaliciju ili izvesti ograničenu odmazdu – rekao je Hesham Alghannam, saudijski stručnjak za obranu.

Saudijska Arabija i Iran, predvodnici sunitskog i šijitskog svijeta, desetljećima su regionalni rivali. Prethodno je kraljevstvo preferiralo pregovore u odnosu na iranski nuklearni i raketni program, ali je američko-izraelski napad u vrijeme pregovora promijenio okolnosti.

– Politika Saudijske Arabije je bila: ne započeti rat, ali ako se rat dogodi, završiti posao – istaknuo je Khalid Aljabri, saudijski komentator u egzilu.

Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman sada se suočava s pitanjem koliko se osloniti na SAD u pogledu sigurnosti i treba li aktivno sudjelovati u sukobu.

Ujedinjeni Arapski Emirati, čiji je izvoz nafte blokiran, otvoreno traže odlučujuću vojnu pobjedu nad Iranom.

– Jednostavno primirje nije dovoljno. Potrebno je konačno rješenje koje će neutralizirati sve prijetnje iz Irana – napisao je veleposlanik UAE Yousef Al Otaiba za Wall Street Journal.

Saudijska Arabija još nije pozvala na dodatne napade, no eventualno uključivanje u sukob moglo bi izazvati jači iranski odgovor usmjeren na naftovod u Crvenom moru, vjerojatno u koordinaciji s Hutijima.