U novom valu izraelskih napada u južnom Libanonu u subotu ujutro ubijeno je najmanje pet osoba, a ranjeno 15, uključujući dva vojnika.

Vojnici su “teško ozlijeđeni” nakon što ih je izraelska vojna bespilotna letjelica naciljala unutar vozila na javnoj cesti u Aaibi, u južnom okrugu Nabatieh, navodi se u priopćenju libanonske vojske.

Prebačeni su u bolnicu na liječenje, priopćila je vojska.

Također u okrugu Nabatieh, grad Zibdine pogođen je serijom zračnih napada, s teškim udarima u blizini područja dvorca Shqeif, dok je drugi napad dronom pogodio grad Abba, ranivši dvije osobe, izvijestila je libanonska državna Nacionalna novinska agencija (NNA).

Tijela još dvoje ljudi pronađena su u zgradi koju su gađali izraelski ratni zrakoplovi u okrugu Tire, objavila je agencija.

Prethodno su u napadu drona u Al-Marju u gradu Ansaru ubijeni muškarac i njegov sin, a ranjeno sedam članova njihove obitelji, izvijestila je Nacionalna novinska agencija.

Kamion na cesti Sharifa-Habboush-Nabatieh također je bio meta napada izraelske bespilotne letjelice, pri čemu je jedna osoba poginula, a druga je teško ozlijeđena.

Izraelska vojska također je izvela napade bespilotnim letjelicama na cestu koja vodi do Nabih Berri vladine sveučilišne bolnice u Nabatiehu, ranivši još tri osobe.

U subotu ujutro, grad Harouf također je pogođen zračnim napadom izraelskih ratnih zrakoplova, uništivši kuću u četvrti Al-Thaghra.

Napad se poklopio s topničkim granatiranjem koje je pogodilo grad i proširilo se na predgrađa Jibchita i Haroufa, izvijestila je agencija.

Pozivajući se na libanonsko ministarstvo zdravstva, agencija je također rekla da je 11 ljudi, uključujući bolničara, ubijeno, a osam ih je ozlijeđeno u napadima Tel Aviva na južni libanonski okrug Tir u petak.

Izrael je nastavio svoje napade na Libanon unatoč prekidu vatre koji je stupio na snagu 17. travnja i produljen je za 45 dana počevši od 17. svibnja nakon neizravnih pregovora uz posredovanje SAD-a.

Prema ministarstvu, izraelski napadi od 2. ožujka ubili su više od 3350 ljudi diljem zemlje.

Najmanje 13 ljudi, uključujući četiri žene i dijete, ubijeno je u izraelskim zračnim napadima na južni Libanon, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.

Ukupno 32 osobe su ozlijeđene u napadima koji su se dogodili jučer, unatoč produljenom prekidu vatre koji je na snazi.

Borbe između Izraela i Hezbollaha se nastavljaju, a izraelska vojska je izdala nalog za evakuaciju područja Habousha, gdje je zabilježen najveći broj žrtava, piše BBC.

Među osam ubijenih u Haboushu u okrugu Nabatieh bile su dvije žene i dijete.

Četiri osobe, uključujući dvije žene, ubijene su u Zrariehu u okrugu Sidon, dok je jedna osoba ubijena u Ain Baalu ​​u okrugu Tire.

Hezbolah je rekao da su danas gađali izraelske vojnike i vojna vozila u Libanonu.

S druge strane, izraelska vojska je potvrdila da je prekjučer u borbama u južnom Libanonu jedan njen vojnik ubijen, čime se broj poginulih izraelskih vojnika od početka ožujka popeo na sedamnaest.

Sukobi se nastavljaju unatoč trotjednom produženju prekida vatre.

Početni desetodnevni prekid vatre objavljen je 16. travnja nakon izravnih pregovora Izraela i Libanona u Washingtonu, prvih na tako visokoj razini od 1993., iako dvije zemlje nemaju diplomatske odnose.

Produženje je 23. travnja najavio američki predsjednik Donald Trump, koji je rekao da je drugi sastanak “prošao vrlo dobro” i da će SAD raditi s Libanonom “kako bi mu pomogao da se zaštiti od Hezbollaha”.

Prema podacima libanonskog ministarstva zdravstva, od početka ožujka u Libanonu je ubijeno 2659 ljudi, uključujući 103 zdravstvena i hitna djelatnika.

U organizaciji Memorijalnog centra Srebrenica i Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu danas je u Srebrenici održana konferencija “Masakr na školskom igralištu u Srebrenici 12. aprila 1993. godine: činjenice, odgovornost i kultura sjećanja”.

Konferencija je organizirana s ciljem očuvanja kulture sjećanja, dokumentiranja činjenica i ukazivanja na nekažnjivost jednog od najvećih pojedinačnih zločina počinjenih nad civilima tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Unatoč obećanju generala Philippea Morillona, ​​zapovjednika snaga UNPROFOR-a, da će Ujedinjeni narodi zaštititi Srebrenicu, 12. travnja 1993. godine izvršen je topnički napad na grad, pri čemu je na školskom igralištu ubijeno više desetaka civila, dok je veliki broj njih ranjen.

Za ovaj zločin do danas nitko nije odgovarao. Konferenciju su otvorili direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić i direktor Instituta Muamer Džananović.

Suljagić je ukazao na širi značaj ovog zločina i nedostatak pravde, istaknuvši da je zločin od 12. travnja 1993. godine uvelike definirao događaje koji su uslijedili, uključujući i uspostavu sigurnih zona od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

– No, umjesto da budu zaštićeni, svjedočili smo da su međunarodne snage razoružavale one koji su bili žrtve, a ne počinitelji zločina.

Danas, 33 godine kasnije, suočeni smo s činjenicom da za ovaj zločin još nema sudskog epiloga. Pozivamo nadležne institucije, prije svega Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine, da ovom pitanju konačno pristupe s odgovornošću i integritetom kakav žrtve zaslužuju.

Ujedno, želim najaviti da će Memorijalni centar Srebrenica, u suradnji s Institutom, uskoro započeti opsežan znanstveno-istraživački projekt s ciljem da se, u okviru najviših akademskih standarda, utvrde sve činjenice o ovom zločinu – kazao je Suljagić.

Džananović je istaknuo značaj institucionalne suradnje, kao i da institucionalna suradnja Memorijalnog centra i Instituta predstavlja važan doprinos sustavnijem i odgovornijem pristupu suočavanja s prošlošću.

– No, to je samo jedan korak, neophodan je kontinuirani rad na temelju provjerenih činjenica, dokumenata i svjedočenja, uz razumijevanje šireg konteksta zločina – kazao je Džananović.

Posebno je ukazao na kontekst u kojem je zločin počinjen, uključujući pad okolnih enklava kao što su Kamenica, Cerska i Konjević-Polje, dolazak velikog broja prognanih civila u Srebrenicu, kao i činjenicu da se zločin dogodio neposredno prije nego što je Srebrenica proglašena sigurnom zonom od strane Ujedinjenih naroda.

Istaknuo je i kako činjenica da ovaj zločin ni do danas nije dobio pravosudni epilog nije samo pravni, već i ozbiljan društveni izazov, koji ostavlja prostor za negiranje i relativizaciju.

U sklopu programa prikazano je video svjedočanstvo preživjelih, nakon čega su održana dva tribina.

Prva tribina bila je posvećena svjedočenjima preživjelih i članova obitelji žrtava. Sudionici tribine bili su Hasan Hasanović, Ilijaz Pilav i Hajrudin Mešić koji su kroz osobna iskustva govorili o ubojstvima civila i trajnim posljedicama ovog zločina.

Drugi panel okupio je istraživače i stručnjake koji su analizirali povijesni, pravni i društveni kontekst zločina.

Učesnici ove tribine bili su viši znanstveni suradnici Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Merisa Karović-Babić, Amir Kliko, Hikmet Karčić, te uposlenici Memorijalnog centra Hasan Hasanović i Edin Ikanović.

Zaključeno je da je potrebno nastaviti sustavan rad na dokumentiranju činjenica, jačanju kulture sjećanja i suprotstavljanju poricanju i revizionizmu, kako bi se takvi zločini trajno sjećali i razumjeli.

Memorijalni centar Srebrenica nastavit će s aktivnostima na očuvanju istine, edukaciji i izgradnji odgovornog odnosa prema prošlosti, priopćeno je iz ove institucije.

Više od 1460 ljudi ubijeno je u Libanonu od početka izraelskih napada 2. ožujka, objavilo je u nedjelju Ministarstvo zdravstva te zemlje, javlja Anadolija.

Ministarstvo je u priopćenju navelo da je broj poginulih dosegao 1.461, a broj ranjenih 4.430.

Dodaje se da je samo u posljednja 24 sata poginulo 39, a ozlijeđeno 136 osoba.

Ministarstvo također navodi da je među ubijenima 129 djece i 97 žena.

Najmanje 54 zdravstvena radnika su ubijena, a 145 ozlijeđeno u izraelskim napadima, dodalo je ministarstvo.

Izrael je pokrenuo zračne napade i kopnenu ofenzivu u južnom Libanonu nakon prekograničnog napada libanonske skupine Hezbollah 2. ožujka, unatoč prekidu vatre koji je stupio na snagu u studenom 2024.

Hezbollah je ispalio baražne rakete na Izrael od početka ožujka, tvrdeći da su napadi bili odgovor na kontinuirane izraelske napade na Libanon, kao i na ubojstvo tadašnjeg iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija u zajedničkom američko-izraelskom zračnom napadu 28. veljače.

U izraelskom zračnom napadu u ponedjeljak, 9. veljače, ubijena su tri Palestinca u sjevernom Pojasu Gaze, što je navodno novo kršenje aktivnog sporazuma o prekidu vatre. Prema medicinskim izvorima, bombaški napad pogodio je stambeni stan u ulici Nasr, zapadno od grada Gaze.

Ekipe civilne zaštite i medicinski timovi stigli su na mjesto napada, izvukli su tijela iz ruševina i prevezli ih u bolnicu Al-Shifa. U napadu je bilo i ozlijeđenih osoba.

Istog dana u gradu Gazi ispred zgrade Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) održan je prosvjed solidarnosti na kojem su okupljeni osudili izraelska kršenja prava palestinskih zatvorenika.

“Sastanku”, koji tjedno organiziraju obitelji zatočenika, prisustvovala je i supruga palestinskog liječnika Adnana al-Bursha, koji je, prema riječima obitelji, izgubio život zbog kršenja zakona u izraelskim zatvorima.

U međuvremenu, raseljeni Palestinci u području Jabali al-Nazl na sjeveru Gaze pokušavaju preživjeti u improviziranim šatorima postavljenim usred ruševina. U nehigijenskim uvjetima, okruženi kanalizacijom i hrpama smeća, civili su prisiljeni paliti vatru kako bi se ugrijali i pripremili hranu.

Najmanje 23 civila ubijeno je, a 104 ranjeno u napadima terorističke organizacije YPG/SDF na stambena područja u gradu Alepu na sjeveru Sirije od utorka, rekao je u subotu lokalni zdravstveni dužnosnik.

Mounir al-Mohammad, direktor medija u Upravi za zdravstvo u Alepu, rekao je za Sirijsku arapsku novinsku agenciju (SANA) da su žrtve bile rezultat granatiranja civilnih područja od strane SDF-a.

Među poginulima je jedno dijete i četiri žene, dodao je, istaknuvši da je jedna od poginulih, studentica stomatologije, ubijena snajperskom vatrom.

Rekao je da su većina ozlijeđenih žene i djeca, a mnogi su u kritičnom stanju i u svakom trenutku im prijeti smrt.

SDF od utorka granatira stambena naselja, civilne objekte i položaje sirijske vojske u Alepu.

Napadi su raselili gotovo 165.000 stanovnika iz okruga Ashrafieh i Sheikh Maqsoud.

Sirijsko predsjedništvo je 10. ožujka prošle godine najavilo potpisivanje sporazuma o integraciji SDF-a u državne institucije, kojim se potvrđuje teritorijalno jedinstvo zemlje i odbacuju svi pokušaji podjele.

Međutim, vlasti su rekle da u mjesecima nakon toga SDF nije uložio nikakav napor da ispuni uvjete sporazuma.

Vlada je intenzivirala napore za održavanje sigurnosti diljem zemlje od svrgavanja Assadovog režima u prosincu 2024., nakon 24 godine na vlasti.