Rano jutros Ukrajinci su bespilotnim letjelicama napali ruski naftni terminal u Tuapseu, što je četvrti takav napad u posljednja dva tjedna. Napad je izazvao novi požar, a borba s vatrom i ekološkim posljedicama se nastavlja, piše Kyiv Post.

Prema ruskom kriznom stožeru Krasnodarskog kraja, u napadu je izbio požar. U gašenju je sudjelovalo 128 osoba i 41 vozilo, a za sada nema dojava o stradalima.

Ruski medij RTVI izvijestio je da su se najmanje dva spremnika u rafineriji nafte zapalila, a fotografije i videosnimke koje kruže društvenim mrežama pokazuju gusti crni dim iznad područja. Isti izvor navodi da je terminal ostao bez struje, dok ruski vojni blogeri tvrde da je došlo do šireg prekida opskrbe strujom i internetom u središtu grada. Ukrajinska strana nije službeno objavila ovaj napad.

Najnovija akcija uslijedila je nakon napada 28. travnja, koji je također izazvao požare u Tuapseu i potaknuo evakuaciju zbog straha od ekološke katastrofe. Guverner Krasnodarskog kraja Venjamin Kondratjev rekao je tada da je u rafineriji izbio “požar velikih razmjera” i dodao da su na teren poslane 164 osobe i 46 vozila. Stanovnici iz obližnjih područja su evakuirani, a privremeno sklonište postavljeno je u lokalnoj školi.

Ukrajinski nadzorni kanal CyberBoroshno izvijestio je da gore najmanje četiri tenka i upozorio da bi se plamen mogao proširiti na susjedne zgrade. Kasnije je Exilenova+ objavila da su prijavljene dodatne eksplozije te da se požar znatno proširio.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga potvrdio je napad, rekavši da su ukrajinske obrambene snage gađale rafineriju nafte u Tuapseu u sklopu napora da se smanji ruski “vojno-ekonomski potencijal”.

Kasnija izvješća pokazala su da su zapaljeni naftni derivati ​​iscurili iz oštećenih spremnika na obližnje ceste i oštetili nekoliko vozila. Ruska medijska kuća Astra rekla je da je gorivo vjerojatno iscurilo iz velikih spremnika, a snimke svjedoka pokazuju kako se onečišćenje širi gradskom ulicom.

Stanovnici su izvijestili da je gust dim vidljiv čak i iz planinskog odmarališta Krasnaya Polyana, udaljenog oko 105 kilometara.

Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je ministru za izvanredne situacije Aleksandru Kurenkovu da odmah otputuje u Tuapse, dok su regionalne vlasti proglasile izvanredno stanje na području općine Tuapse.

Dana 30. travnja Kondratiev je rekao da je ruski ministar energetike Sergej Civilev posjetio regiju i da je požar u rafineriji ugašen. Dodao je da su stručnjaci započeli postavljanje sustava odvodnje i zaštitnih barijera oko rezervoara kako bi spriječili daljnje izlijevanje nafte u obližnje rijeke i Crno more.

Postrojenje je bilo meta napada 16. i 20. travnja, a za gašenje oba požara trebalo je oko četiri dana. Stanovnici su prijavili “naftnu kišu”2, dok su razine benzena, ksilena i čađe u zraku višestruko premašile normalne vrijednosti.

Istjecanje iz oštećenih spremnika dovelo je i do izlijevanja naftnih derivata u Crno more, a u tjedan dana naftna mrlja proširila se na 77 kilometara obale. Među stanovnicima vlada panika i bijes, a mnogi grad već nazivaju “ruskim Černobilom”.

Rafinerija, u vlasništvu Rosnefta i jedna od deset najvećih u Rusiji, navodno je izvan pogona od 16. travnja. Do 27. travnja ruski su mediji izvijestili da su uništena 24 spremnika, a još četiri oštećena.

Ukrajinski dronovi pogodili su i rafineriju nafte u blizini ruskog grada Perma, što je drugi uzastopni napad na postrojenja na Uralu. Perm je veliki industrijski grad, smješten oko 1150 kilometara istočno od Moskve, s oko milijun stanovnika i snažnom energetskom i kemijskom industrijom.

Ukrajinska vojska je rekla da je također pogođena rafinerija u južnoj ruskoj regiji Orenburg. Oba napada dogodila su se oko 1500 kilometara od Ukrajine.

Tuapse je lučki grad u Krasnodarskom kraju u južnoj Rusiji, na sjeveroistočnoj obali Crnog mora, između Gelendžika i Sočija. Ima oko 61.500 stanovnika.

Grad je važan zbog luke i naftne infrastrukture. Rafinerija nafte Tuapse, u vlasništvu Rosnjefta, jedna je od deset najvećih u Rusiji, s kapacitetom prerade od oko 12 milijuna tona sirove nafte godišnje.

Osim industrije, Tuapse ima i turistički značaj zbog svog položaja na Crnom moru i blizine Kavkaza, iako nije luksuzno ljetovalište poput Sočija.

Nekad nezamisliva priznanja da ukrajinski dronovi uzrokuju ozbiljnu štetu i da Rusija teško može spriječiti napade sada se čuju u ruskim medijima, čak i među provladinim komentatorima.

U emisiji Solovjov LIVE voditelj Vladimir Solovjov rekao je da je “rat u punom jeku” i da Ukrajinci “štrajkaju posvuda u Rusiji2”. Njegovi gosti govorili su o ekološkoj katastrofi u Tuapseu i nedovoljnoj reakciji vlasti, a dotaknuli su se i mogućnosti “nezgodnog mira” s Ukrajinom – što je izazvalo oštru reakciju Solovjeva.

Drugi propagandisti na državnoj televiziji Rossiya 24 također su izrazili sumnju u sposobnost Rusije da zaštiti infrastrukturu, dok je bilo kritika da je većina sustava protuzračne obrane koncentrirana oko Moskve.

Na društvenim mrežama, uključujući ruski TikTok, bivši vojni časnici i korisnici otvoreno su kritizirali vojno vodstvo i tvrdili da su napadi na Tuapse “poniženje za oružane snage”, dok su pozivali na reviziju ratnih ciljeva i strategije.

Kuvajtska naftna kompanija (KPC) objavila je da je nakon napada dronom rano jutros izbio požar u naftnom kompleksu Shuwaikh u kojem se nalaze Ministarstvo nafte i sjedište KPC-a, javlja kuvajtska državna novinska agencija.

Zasad nema ozlijeđenih. Na terenu su ekipe Hitne pomoći, kao i vatrogasci koji gase požar.

Kuvajtski državni mediji, pozivajući se na Ministarstvo financija, izvijestili su da je iranski dron napao uredski dio vladinog ministarstva u Shuwaikhu. Pritom je počinio znatnu materijalnu štetu, no žrtava nije bilo.

Iranska Revolucionarna garda (IRGC) objavila je da je njezina protuzračna obrana oborila američki borbeni zrakoplov F-35 blizu 2:50 ujutro iznad središnjeg Irana.

Kako pišu mediji u SAD-u, avion je morao sletjeti odmah nakon napada, a sada Iranska revolucionarna garda kaže da je pogođen projektilom zemlja-zrak.

Kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, rekao je da je zrakoplov pete generacije izvodio borbenu misiju iznad Irana kada je bio prisiljen prinudno sletjeti.

– Avion je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju. Ovaj incident je pod istragom, dodao je Hawkins.

F-35 je višenamjenski borbeni zrakoplov pete generacije koji proizvodi američka tvrtka Lockheed Martin.

Riječ je o jednom od tehnološki najnaprednijih vojnih zrakoplova na svijetu.

Riječ je o takozvanoj “stealth” letjelici, što znači da je dizajnirana i opremljena tako da je teže detektiraju radari.

To mu omogućuje djelovanje u neprijateljskom zračnom prostoru sa smanjenim rizikom.

Zrakoplov je višenamjenski, što znači da može obavljati različite zadaće: zračnu borbu, napad na zemlju, izviđanje i elektroničko ratovanje.

Američki borbeni zrakoplov F-35 prinudno je sletio u američku zračnu bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen iranskom vatrom, prema dva izvora upoznata sa situacijom. CNN.

Kapetan Tim Hawkins, glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a, rekao je da je zrakoplov pete generacije “letio u borbenoj misiji iznad Irana” kada je bio prisiljen sletjeti.

Hawkins je rekao da je zrakoplov sigurno sletio i da je incident pod istragom.

– Avion je sigurno sletio, a pilot je u stabilnom stanju. Ovaj incident je pod istragom, dodao je Hawkins.

Kako prenosi CNN, ovo je prvi put da je Iran oborio američki zrakoplov u ratu koji je počeo krajem veljače.

I SAD i Izrael imaju avione F-35, a jedan košta više od 100 milijuna dolara.

Prisilno slijetanje dolazi dok visoki američki dužnosnici nastavljaju tvrditi da je postigao veliki uspjeh u svojoj kampanji protiv Irana.

Ministar obrane Pete Hegseth rekao je u četvrtak ujutro da SAD “definitivno pobjeđuje” i da je iranska protuzračna obrana “sravnjena sa zemljom”.

Mogući sudar asteroida s Mjesecom krajem 2032. mogao bi donijeti neviđene znanstvene podatke, svjetlosni spektakl na nebu i ozbiljnu prijetnju satelitskoj infrastrukturi u Zemljinoj orbiti.

Svemir rijetko nudi unaprijed najavljen događaj, koji bi mogao imati posljedice i za Zemlju. To bi se moglo promijeniti u prosincu 2032., kada asteroid 2024 YR4 ima malu, ali mjerljivu vjerojatnost sudara s Mjesecom.

Izračuni orbite pokazuju približno četiri posto vjerojatnosti da će taj asteroid udariti u Mjesec 22. prosinca 2032. Procjenjuje se da je asteroid širok oko šezdeset metara. Udar bi oslobodio energiju usporedivu s eksplozijom termonuklearnog oružja srednje snage i nadmašio bi najjači zabilježeni udar na Mjesec 2013. za šest redova veličine.

Novo istraživanje objavljeno na poslužitelju za pretisak arXiv razmatra koji bi se novi znanstveni uvidi mogli steći u slučaju takvog utjecaja. Praćenje događaja u stvarnom vremenu omogućilo bi prikupljanje empirijskih podataka o ekstremnim utjecajima koje računalni modeli ne mogu u potpunosti reproducirati. Moglo se izravno promatrati isparavanje stijena, stvaranje plazme i ponašanje materijala izbačenog u svemir.

Bljesak udara bio bi vidljiv iz područja Pacifika, gdje bi tada vladala noć. Danima nakon toga rastaljena masa bi se hladila na mjestu kratera. Infracrveni opservatoriji, uključujući svemirski teleskop James Webb, mogli bi pratiti ovaj proces i detaljno proučavati kako nastaju lunarni krateri.

Simulacije predviđaju krater promjera oko jednog kilometra i dubine između sto pedeset i dvjesto šezdeset metara, s bazenom rastaljenog kamena u središtu, promjera oko sto metara.

Usporedba tog kratera s postojećima pomogla bi u rekonstrukciji povijesti bombardiranja Mjeseca. Udar bi također izazvao globalni lunarni potres magnitude 5, najjači za koji se očekuje da će ikada biti zabilježen, nudeći rijedak uvid u unutrašnjost Mjeseca.

Izbačeni materijal bi također krenuo prema Zemlji. Do četiri stotine kilograma moglo bi preživjeti prolaz kroz Zemljinu atmosferu, stvarajući besplatnu “opširnu” misiju prikupljanja lunarnih uzoraka, unatoč intenzivnom zagrijavanju nakon ulaska u Zemljinu atmosferu. Na Božić 2032. broj meteora mogao bi dosegnuti vrhunac od gotovo dvadeset milijuna na sat. Na dijelu planeta koji prvi ulazi u tok krhotina s Mjeseca, često bi bio vidljiv golim okom, uključujući 100 do 400 vatrenih kugli na nebu na sat.

Padovi krhotina bili bi koncentrirani iznad Južne Amerike, Sjeverne Afrike i Arapskog poluotoka. Ozbiljnija prijetnja odnosi se na satelite u Zemljinoj orbiti, jer lančani sudari mogu izazvati takozvani “Kesslerov sindrom”, odnosno scenarij nekontroliranog razmnožavanja svemirskog otpada u Zemljinoj orbiti. Portal Svemir danas piše da svemirske agencije razmatraju misije skretanja asteroida i suočavaju se s teškim odlukama.