Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je u nedjelju izbijanje ebole u Demokratskoj Republici Kongo i Ugandi međunarodnim javnozdravstvenim izvanrednim stanjem, upozorivši da predstavlja opasnost za susjedne zemlje.

Prema podacima WHO-a, epidemiju uzrokuje Bundibugyo soj virusa, za koji nema odobrenih cjepiva niti specifičnih terapijskih tretmana, za razliku od češćih Zaire sojeva.

Do subote je prijavljeno 80 smrtnih slučajeva, osam laboratorijski potvrđenih i 246 sumnjivih slučajeva u pokrajini Ituri u Kongu, u najmanje tri zdravstvene zone – Bunia, Rwampara i Mongbwalu, piše Reuters.

Ministarstvo zdravlja ove zemlje potvrdilo je da je ovo 17. epidemija u zemlji od 1976. godine.

WHO je upozorio da bi stvarna ljestvica mogla biti veća zbog visokog postotka pozitivnih uzoraka i porasta broja prijavljenih slučajeva. U Ugandi su u glavnom gradu Kampali potvrđena dva nepovezana slučaja, uključujući jedan sa smrtnim ishodom, kod osoba koje su doputovale iz Konga.

U Kinshasi je također potvrđen slučaj kod osobe koja se vratila iz Iturija.

Organizacija je preporučila državama da aktiviraju nacionalne mehanizme za upravljanje kriznim situacijama, uvedu prekogranične kontrole i svakodnevno praćenje kontakata, uz ograničenje putovanja unutar zemlje i zabranu međunarodnih putovanja za kontakte i pacijente 21 dan nakon izlaganja.

Istodobno, WHO je pozvao da se ne zatvaraju granice i ne ograničava trgovina, kako bi se spriječilo nekontrolirano kretanje ljudi i robe.

Ebola, koja se prenosi izravnim kontaktom s tjelesnim tekućinama oboljelih ili preminulih, uzrokuje visoku smrtnost, a simptomi uključuju vrućicu, bolove u tijelu, povraćanje i proljev.

Guste tropske šume u Kongu prirodni su rezervoar virusa, prema Afričkom centru za kontrolu i prevenciju bolesti.

Četvero djece ubijeno je u četvrtak u napadu nožem u vrtiću u glavnom gradu Ugande, Kampali, priopćila je policija.

Osumnjičenik je u ustanovu ušao predstavljajući se kao roditelj, nakon čega je nasrnuo na djecu za koju lokalni mediji javljaju da su bila u dobi između dvije i tri godine.

Ljutiti građani pokušali su linčovati osumnjičenika dok je pokušavao pobjeći, prije nego što su snage sigurnosti intervenirale i uhitile ga, rekla je glasnogovornica policije Racheal Kawala.

– Potvrđujemo tragični incident u školi u općini Makindye, u gradu Kampala, gdje je osumnjičenik brutalno izbo nožem i ubio četvero djece – rekao je Kawala.

Motiv ubojstva za sada nije poznat, a policija provodi očevid.

Na snimci objavljenoj na društvenim mrežama vide se izbezumljeni roditelji ispred vrtića, koji je sad ograđen, kako zabrinuto traže informacije o svojoj djeci i traže njihovo puštanje.

Takvi napadi su rijetki u Ugandi.

Bili su to prvi dani mjeseca ramazana ove godine kada je Ramiz Alić, penzioner iz Srebrenika, imao najbolju namjeru – prehraniti siromašnu djecu bez roditelja iz Ugande u Africi.

Na društvenoj mreži Facebook upoznaje mladića iz Ugande koji mu se javlja privatnim porukama tražeći da mu pošalje novac za kupovinu iftara za djecu. Rekao mu je da su to djeca bez roditelja i da taj dan neće ručati ako ne pošalje novac. Mladić je bio uporan da mu je novac hitno potreban.

– Ta djeca su siročad, bez oca i majke, teško mi je o tome pričati kada vidim fotografije te djece, žao mi je te djece. Halalim te pare i halalim, poručio je Ramiz ekipi Detektor.

Dogovor je bio – 50 obroka za pedesetak gladne djece. Mladić je tražio da mu se novac isplati preko Western Uniona, servisa za brzi prijenos novca.

On je Magololo Ramadhan, 21-godišnjak iz Uganda koji je uvjeravao ljude da radi za humanitarnu organizaciju i da sve ide po planu.

– Koliko je to? Kaže, jedan euro jedno dijete. Ajde, ja ću za 50, i tako dalje. Bila je subota. Nedjelja, zove: „Brate“, šalje poruku „Brate, čekam tvoj iftar“. Rekoše, brate, danas je nedjelja, idem u ponedjeljak, danas nema banke, ovdje ne rade. I tako sam u ponedjeljak otišao u Western Union banku, uplatio 100 maraka – prepričava Ramiz.

Novac je položio u devet sati ujutro, a Magololo ga je podigao nekoliko minuta kasnije. Dogovor je bio da se Ramizu pošalju fotografije i video zapisi djece na iftaru, kao i ispisana imena njega i njegove supruge na tablama koje će djeca držati, a posebno tabla sa prezimenom Alić za njegovog sina i njegovu suprugu.

No, nakon uplate, mladić je tražio još novca, te da Ramiz preko prijatelja i poznanika podigne dodatni iznos, što on nije učinio.

Magolol na Facebooku nalazimo pod drugim imenom – Jumma Bin Shabhnu. Nakon toga razgovor prenosimo na WhatsApp. Kako su dani prolazili, Magololo je postajao sve nestrpljiviji i inzistirao je da pošalje novac.

Pisao je slatke riječi nekoliko puta dnevno poruke pomoću što više islamske terminologije na bosanskom jeziku.

Usred ramazana, piše Detektor, zovemo ga video pozivom, a mladić se javlja. Kaže da koristi aplikaciju za prevođenje i radi za Islamsku dobrotvornu organizaciju Juma. Uskoro nam šalje lažnu potvrdu registracije.

Jedno dijete, jedan euro, bila je ponuda i za nas.

– Novac možete slati preko Western Uniona, Moneygrama, Ria, a ja imam svoju organizaciju, kao i još jednu s kojom surađujem – uvjeravao nas je Magololo, piše Detektor.

Mirnela Salihović je direktorica Udruženja “Mostovi spajanja” iz Sarajeva i posljednjih godinu dana surađuje sa organizacijama i pojedincima iz Afrike na prikupljanju donacija. Surađuje i s organizacijama iz Ugande i kaže da postoji posebna procedura kako bi novac stigao na prave adrese.

Kaže da je dobivala zahtjeve za porukama od raznih pojedinaca i lažnih organizacija, ali zbog prijašnjeg iskustva nije uplatila novac. Za Detektor objašnjava postupak slanja novca.

– Naziv organizacije, kada je registrirana, kada je dobila pečat, kada je osnovana. Ovo je račun koji dobivam nakon uplate. Naravno, bez tih faktura koje ne dobijem – to znači da ne radim, niti sam ikada imao situaciju da sam tako radio – pojašnjava Salihović.

Većina navodnih humanitaraca tražila je od novinara Detektora i osoba od kojih su tražili novac uplate izravno na njihova imena, a zauzvrat su obećavali da će djeci na pločama biti ispisana imena onih koji su uplatili.

Na njihovim profilima nalaze se i pozivi za donaciju novca za kopanje bunara, a Detektor je ranije otkrio da pojedinci i udruge iz bh. uz podršku selefijskih predavača prikupio nekoliko miliona maraka za izgradnju bunara i džamija u Africi. Istraživanje je pokazalo da se novac skupljao na netransparentan način, a građanima su dostavljane fotografije navodno izgrađenih bunara. Otkrili smo da su neke od tih fotografija photoshopirane.

Pius Enywaru, istraživački novinar iz Ugande, kaže da je nedavno naišao na slične slučajeve – posebno tijekom mjeseca Ramazana – na Facebooku, WhatsAppu i TikToku. Prevaranti ne napadaju samo muslimane, već sve ljude koji žele donirati novac.

– Koriste dobro poznate organizacije koje su relevantne i kojima ljudi vjeruju. Koriste poznate osobe iz različitih zemalja. Koriste svoje slike, svoje društvene mreže, također objavljuju svoje stranice kako bi izgledale autentičnije. Vidjeli smo da policija ne obraća toliku pozornost. Imali smo prilike vidjeti inicijative koje su se pojavile u našoj Vladi, a koje su upozoravale ljude da ne nasjedaju na prijevare, a i neki mediji su vodili kampanje – objašnjava za Detektor.

Rašid Krupalija iz redakcije Raskrinkavanja, koja se bavi provjerom istinitosti sadržaja na društvenim mrežama, kaže da se lažni pozivi na humanitarne akcije najviše plasiraju na Facebooku i YouTubeu. Meta nije odgovorio na upit Detektora o uklanjanju takvih sadržaja, iako je otprije poznato da takvi sadržaji krše pravila zajednice te da ih kao takve treba ukloniti.

– Ono što smo nekako vidjeli je da se takvi sadržaji rijetko uklanjaju, uz razne izgovore, da ne krše pravila zajednice, da se ne radi o sadržajima koji su štetni i slični, a ponekad takva opravdanja prođu jer je jako teško dokazati da je nešto prijevara. Jako je teško stupiti u kontakt s Metom i objasniti ljudima koji tamo rade da je nešto očito prijevara ili da je riječ o štetnom sadržaju – objašnjava Krupalija.

U jednoj od poruka koju je Detektor dobio, Feki Ismail tvrdi da radi za organizaciju Muslim Relief i da mu je brat direktor te organizacije. Lažna e-mail adresa i broj organizacije su ga razotkrili, a Muslim Relief nije aktivan u Ugandi iako postoje lažni profili s tim imenom.

Mediji i watchdog organizacije upozoravali su na lažno prikupljanje novca za siromašne u Africi, a humanitarna organizacija Islamic Relief je nekoliko puta objavila da se na društvenim mrežama pojavilo više organizacija i pojedinaca koji koriste njihov logo u Ugandi. Ranije je veleposlanstvo SAD-a u Ugandi upozorilo na različite vrste internetskih prijevara.

Vahidin Đaltur, stručnjak za informacijske tehnologije, smatra da do prijevara dolazi jer korisnici društvenih mreža najviše pažnje obraćaju na vizualni dio, a ne na suštinu ili točnost sadržaja.

– Što se tiče sredstava koja se prikupljaju na ovaj način, jer internet je doslovno postavio takvu organizaciju da se skuplja po cijelom svijetu. Te im slike idu i na njemačkom, jer gore imate i veliku populaciju muslimana, i na turskom, iranskom, švedskom, tako da nema veze – objašnjava Đaltur.

Detektor je otkrio da ljudi iz Ugande ponekad koriste dva imena i više profila. Nasser Manyuka tražio je novac s profila Ammad bih Nasser, no nakon detaljnog praćenja i usporedbe fotografija, videa i brojeva telefona zaključili smo da se radi o istoj osobi. U porukama koje nam i dalje šalje često je slatkorječiv i, koristeći se vjerskom terminologijom, pokušava izvući novac. Slično su govorili i ljudi s najmanje 20 drugih profila, koji su inzistirali na plaćanju i više puta zvali na video pozive.

Saša Petrović, načelnik Odsjeka za suzbijanje računalnog kriminala FUP-a, kaže da su internet prijevare ove ili slične vrste u nadležnosti kantonalnih MUP-ova. Kaže da ne vidi interes onih koji bi se time trebali baviti, ali se većina predmeta ili predmeta prebacuje na Federalnu upravu policije (FUP).

– Opterećuje nas, izuzetno nas opterećuje da se ne možemo baviti stvarima s kojima bismo se trebali baviti. Takva prijevara, jedan zahtjev Meti, koji se reklamirao preko Mete, IP adresa, lokacija, djeluju toj zemlji, ja bih otprilike rekao, u tri-četiri koraka da se to završi – kaže Petrović.

Osim kod pojedinaca, upozoravaju stručnjaci, novac može završiti i kod terorističkih organizacija, što je kazneno djelo za one koji plaćaju.

– Puno mi je lakše poslati pet maraka nego istraživati ​​je li to doista tako, bit će mi mirna duša, nekome sam pomogao, a može se dogoditi da sam se doveo u probleme jer sam pomagao terorističku organizaciju, odnosno financirao terorističku organizaciju, što je puno veći problem – objašnjava Đaltur.