Dolazak ljeta i visoke temperature izmamile su i zmije iz njihovih staništa. Tako ih sve češće možemo vidjeti, ne samo u šumama, prirodi i izletištima, već iu samom središtu grada.

Čitatelji su nam javili da su ih viđali na pločnicima, u dvorištima, na stablu, kako se penju uza zid kuće, prema prozoru. Čak se događalo da su ih građani nalazili u svojim automobilima, pa čak i u svojim kućama.

Osim što su neugodni za vidjeti i kod većine izazivaju panični strah, opće je poznato da su vrlo opasni, jer njihov ugriz, odnosno zmijski otrov koji ispuste, može izazvati brzu smrt.

Zbog sve učestalije pojave zmija i zabrinutosti građana, zanimalo nas je imaju li naše zdravstvene ustanove dovoljno seruma protiv zmijskog otrova, odnosno antiviperina, te jesu li zabilježeni slučajevi ugriza.

Iz Domova zdravlja Kantona Sarajevo poručuju da građani nemaju razloga za brigu.

– Domovi zdravlja imaju dovoljne količine antiviperina, odnosno seruma protiv zmijskog otrova. Količine su raspoređene po svim organizacijskim jedinicama naše ustanove. Do sada nismo zabilježili slučajeve ugriza zmija – kazao je za Faktor Arman Šarkić, glasnogovornik ove ustanove.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla za Faktor su kazali da prave godišnji plan nabavke seruma protiv zmijskog otrova, koji se realizira na osnovu potreba prethodnih godina.

– Trenutno u UKC-u Tuzla imamo dovoljan broj seruma protiv zmijskog ujeda, kao i antitetanusnu zaštitu koja se mora dati u ovakvim slučajevima. U UKC Tuzla u prethodne četiri godine zabilježen je broj pacijenata koji su se javljali na Kliniku za infektivne bolesti zbog ujeda zmija – kaže Eldar Šehić iz Službe za komunikacije UKC Tuzla.

No, kako ističe, ove godine situacija je drugačija.

– Ove godine bilježimo povećan broj ugriza zmija, te apeliramo na građane da budu maksimalno oprezni u prirodi, da nose prikladnu obuću i izbjegavaju kretanje kroz visoku travu – dodaje Šehić.

Iz Kantonalne bolnice Zenica za Faktor kažu da imaju dovoljne količine seruma protiv zmijskog ujeda.

– Trenutačno imamo na zalihi 15 doza seruma protiv zmijskog otrova. Standard kojim se vodimo i naša stalna praksa je da uvijek imamo više od 10 doza seruma pri ruci. Ova količina predstavlja optimalnu zalihu za nesmetan rad i pravovremeno zbrinjavanje bolesnika. Prosječna potrošnja u našoj ustanovi je od pet do 10 seruma godišnje – kaže za Faktor koordinatorica za odnose s medijima Naida Stupar-Rizvić.

Dodaje kako ne bilježe povećan broj ugriza.

– S obzirom na to da je broj pacijenata kojima je potrebna ova vrsta terapije konstantno unutar zadanog raspona, posljednjih godina ne bilježimo porast broja slučajeva. Usporedbe radi, tijekom 2025. godine potrošeno je ukupno pet doza seruma, od čega je jedna doza aplicirana u Urgentnom centru, a četiri doze na Infektivnom odjelu – kaže Stupar-Rizvić.

U Kantonalnoj bolnici Travnik kažu za Faktor da seruma protiv zmijskog ujeda imaju “više nego što je potrebno”.

– Zaliha seruma koju imamo dvostruko je veća od prosječnog broja ugriza. U prosjeku je broj ugriza zmija u ljetnom periodu jedan do dva – kaže Imman Leko iz Kantonalne bolnice Travnik.

Iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar za Faktor kažu da trenutno imaju dovoljne količine seruma.

– Svaka ustanova zasebno planira količine prema vlastitoj potrošnji i prema postojećim ugovorima s dobavljačima. Tijekom ljetnih mjeseci ugrizi su rjeđi, a češći u rano proljeće i ranu jesen. U našoj ustanovi prosječno sedam godišnje. Posljednjih godina nema zabilježenog povećanja – kaže za Faktor ravnatelj Klinike za infektivne bolesti SKB Mostar prof.dr.sc. Svjetlana Grgić.

Iz Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske kažu da trenutno imaju dovoljno seruma protiv zmijskog otrova.

– Tijekom ljetnog razdoblja u prosjeku bude do 10 pacijenata kojima je potrebna hospitalizacija i liječenje zbog zmijskog ugriza. Zdravstvena ustanova mora imati odgovarajuću količinu seruma za sve pacijente koji se jave s ugrizom otrovne zmije. Posljednjih godina nije zabilježen povećan broj oboljelih od zmijskog ugriza. Broj oboljelih je svake godine približno isti – kaže izv. prof. dr. Tatjana Roganović, s Klinike za infektivne bolesti KBC-a Republike Srpske.