Agencija za zaštitu osobnih podataka BiH donijela je dvije posebne odluke kojima je Agenciji za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine i Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine trajno zabranila obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata za elektroničko potpisivanje, s izuzetkom IDDEEA-e u procesu digitalnog potpisivanja u području identifikacijskih dokumenata.

Agencija je u postupcima koje je provela postupala sukladno nadležnostima i ovlastima koje joj daje Zakon o zaštiti osobnih podataka, i to člankom koji propisuje ovlasti Agencije za nadzor nad obradom osobnih podataka koje provode voditelji obrade i izvršitelji obrade te člankom koji propisuje ovlasti Agencije da trajno ili privremeno ograniči ili zabrani obradu.

Iz navedenog proizlazi da nisu točni navodi u medijima da Agencija nije nadležna za nadzor nad obradom osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata za elektroničko potpisivanje.

Rješenja i izrečene mjere zabrane odnose se isključivo na zabranu obrade osobnih podataka javnopravnim tijelima koja za tu obradu nisu nadležna prema zakonima koji uređuju njihovu nadležnost, osim obrade u postupku digitalnog potpisa u području identifikacijskih dokumenata, što je u nadležnosti IDDEEA-e.

Iz izreke Odluke nedvojbeno proizlazi da izrečene mjere proizvode pravne učinke za budućnost, a ne proizvode pravne posljedice za ranije provedene postupke izdavanja kvalificiranih elektroničkih potvrda.

Važno je istaknuti da Odlukama nije zabranjena uporaba elektroničkog potpisa u bilo kojem području, poput pravosuđa, fiskalnog sustava, gospodarstva i sl., već nezakonita obrada osobnih podataka od strane dva javnopravna tijela koja moraju postupati samo u granicama zakonske nadležnosti.

Stoga su formalni akti o sigurnosno-tehničkim uvjetima koje je tim javnim tijelima izdalo Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine (na čelu s ministrom Edinom Fortom) apsolutno irelevantni, s obzirom da ne postoji zakonsko ovlaštenje za obradu osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranog elektroničkog certifikata.

Agencija je u ranijem razdoblju donijela Rješenje kojim je IDDEEA-i bez zakonske osnove zabranila dodjelu elektroničkog identiteta građanima Bosne i Hercegovine, te joj je naložila brisanje osobnih podataka građana koji su prikupljeni u fazi testiranja sustava elektroničkog identiteta građana Bosne i Hercegovine.

Odluka Agencije potvrđena je odlukama Suda Bosne i Hercegovine i Apelacionog upravnog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, kojima je utvrđeno da je IDDEEA zakonski ovlaštena za izdavanje kvalificiranih digitalnih potpisa koji su sastavni dio osobne iskaznice.

Neprihvatljivo je da je IDDEEA, unatoč iznesenom stavu Suda Bosne i Hercegovine, nastavila s nezakonitom obradom osobnih podataka u svrhu izdavanja kvalificiranih elektroničkih certifikata, a da i dalje ne postupa u okviru zakonske nadležnosti za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacijskih dokumenata, priopćeno je iz Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH.

Redakciji Faktora javio se čitatelj koji je dostavio kompletnu prepisku obavljenu s nadležnim institucijama nakon što je pošiljatelju vraćena pošiljka proizvoda naručenih putem internet platforme iHerb.

Među dokumentima su i odgovori Ureda za veterinarstvo BiH Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu koji se odnose na primjenu propisa pri uvozu dodataka prehrani i kozmetičkih proizvoda za osobnu upotrebu.

Kako javljaju čitatelji, problem je nastao nakon što su nadležne službe počele strože primjenjivati ​​Pravilnik o unosu pošiljki proizvoda životinjskog podrijetla za osobnu uporabu iz 2017. godine.

Kao rezultat ovakvih radnji, proteklih mjeseci građanima Bosne i Hercegovine vraćen je veliki broj pošiljki koje su sadržavale suplemente poput ribljeg ulja, kolagena i proteinskih pripravaka, kao i određene kozmetičke proizvode koji sadrže sastojke životinjskog porijekla.

U dokumentima koje je čitatelj dostavio Faktoru, Ured za veterinarstvo BiH navodi da pošiljke iz Sjedinjenih Američkih Država ne ispunjavaju uvjete za pojednostavljeni režim ulaska predviđene Pravilnikom iz 2017. godine te da se stoga na njih primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje veterinarski pregled pošiljaka iz uvoza.

Međutim, iz dostavljene dokumentacije proizlazi da postoje različita tumačenja načina na koji bi se navedeni propisi trebali primjenjivati ​​na male pošiljke namijenjene fizičkim osobama za vlastite potrebe.

Čitatelj koji se javio Faktoru smatra da se pošiljke naručene putem interneta, a naslovljene na građane, ne mogu automatski izjednačavati s komercijalnim uvozom robe. U prilog tome navodi odredbe Pravilnika iz 2017. godine koje definiraju osobne pošiljke, uključujući i proizvode naručene online.

Posebnu pozornost izazvao je i dio službene korespondencije u kojem se navodi da nije moguće precizno utvrditi konkretne odredbe koje bi se odnosile na pojedine proizvode u kontekstu osobnih pošiljaka. Time se, smatra čitateljica, postavlja pitanje postojanja jasne zakonske osnove za vraćanje pošiljki građanima.

Dodatne nedoumice izaziva činjenica da se u jednom od odgovora Ureda za veterinarstvo BiH spominje izuzeće prema kojem se određene male pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla namijenjene fizičkim osobama i za nekomercijalnu upotrebu mogu izuzeti od obvezne veterinarske kontrole.

Zbog svega navedenog, građani koji su ostali bez svojih paketa traže jasna objašnjenja nadležnih institucija i jedinstvenu primjenu propisa. Tvrde da identični proizvodi već godinama nesmetano ulaze u Bosnu i Hercegovinu, a sada se suočavaju s povratom pošiljki i dodatnim financijskim troškovima.

Dokumentacija dostavljena Faktoru pokazuje da još uvijek postoje različita tumačenja relevantnih propisa među nadležnim institucijama, zbog čega ostaje otvoreno pitanje da li je dosadašnja praksa povrata pošiljaka u potpunosti utemeljena na jasnim i nedvosmislenim zakonskim odredbama.

Iz svega navedenog može se zaključiti da se pravno stajalište koje je Veterinarski ured iznio Veleposlanstvu SAD-a temelji na nizu pravnih i logičkih nedosljednosti: pogrešnoj kvalifikaciji pojma „osobna pošiljka“, neutemeljenom pozivanju na Pravilnik 45/09 bez jasne pravne osnove, vlastitom priznanju da konkretna zabrana ne postoji, nepoštivanju izuzeća iz članka 20. da sama institucija navodi selektivnu primjenu preširoko postavljene definicije i ignoriranje činjenice da predmetni proizvodi, prema važećem carinskom razvrstavanju, ne pripadaju kategorijama koje su obuhvaćene zabranom.

Najznačajnije je, međutim, da je ovakvo tumačenje u izravnoj suprotnosti sa službenim stavom ravnatelja iste ustanove, iznesenim pred Parlamentom Federacije BiH samo tri dana ranije. Kada najviši dužnosnik institucije i službe kojom rukovodi u roku od 72 sata daju suprotstavljena pravna tumačenja iste problematike, teško je govoriti o dosljednom i na zakonu utemeljenom pravnom stavu. Naprotiv, takva situacija ukazuje na ozbiljan nedostatak pravne sigurnosti i institucionalne dosljednosti.

Građani Bosne i Hercegovine, koji već godinama nesmetano naručuju vitamine, minerale, suplemente i određene kozmetičke proizvode iz Sjedinjenih Američkih Država, posljednjih mjeseci suočeni su s novom preprekom, njihove pošiljke se vraćaju pošiljateljima ili oduzimaju na granici.

Iako bi se moglo zaključiti da je riječ o novim propisima, nadležne institucije tvrde da se ništa nije promijenilo.

Razlog za pojačane kontrole vide u dosljednijoj primjeni pravilnika koji je na snazi ​​od 2017. godine.

Faktor je upit uputio Upravi za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH), a nakon skoro 15 dana čekanja na odgovor opet nam nije odgovoreno zašto devet godina star pravilnik odjednom počinje 2026. godine, a nije do sada.

Iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine navode da je postupak uvoza proizvoda životinjskog podrijetla za osobnu upotrebu uređen Pravilnikom o kontrolama i uvjetima za uvoz osobnih pošiljaka proizvoda životinjskog podrijetla u Bosnu i Hercegovinu, koji je objavljen u “Službenom glasniku BiH” broj 90/17.

Tim pravilnikom precizno su definirani proizvodi koji se mogu uvoziti bez veterinarsko-zdravstvene dokumentacije, kao i oni za koje je takva dokumentacija obvezna.

No, činjenica da se tek posljednjih nekoliko mjeseci građani masovno suočavaju s povratom pošiljki postavlja pitanje zašto se skoro desetljeće na snazi ​​propis počeo strože primjenjivati ​​tek sada.

Iz UIOBiH navode da nije bilo promjena zakonskih propisa, ali da se kontrole provode u skladu s postojećim propisima, uz pojačan nadzor i koordinaciju carinskih i veterinarskih službi.

Prema tumačenju nadležnih institucija, fizičke osobe neograničeno ne mogu naručivati ​​proizvode životinjskog podrijetla iz trećih zemalja, uključujući i SAD.

Posebno su pod povećalom proizvodi koji sadrže sastojke životinjskog podrijetla kao što su: riblje ulje, proteinski pripravci životinjskog podrijetla, proizvodi na bazi meda, drugi dodaci prehrani koji mogu podlijegati veterinarsko-zdravstvenoj kontroli.

Za takve proizvode, osim u izričito propisanim iznimkama, potrebni su odgovarajući certifikati i dokumentacija.

Iz UIOBiH ističu da su pravilnikom predviđena određena izuzeća za male količine proizvoda u osobnim pošiljkama, ali samo za proizvode i količine koje su jasno navedene u pravilniku.

Praksa pokazuje da su mnogi građani za postojanje ovih ograničenja saznali tek nakon što su im pošiljke zaustavljene. Mnogi od njih tvrde da već godinama bez problema naručuju identične proizvode, zbog čega smatraju da je došlo do svojevrsnog obrata u postupanju nadležnih tijela.

Iz IIOBiH, međutim, ističu da je riječ o dosljednijoj primjeni postojećih propisa, a ne o novim pravilima.

Podaci dostavljeni Uredu za veterinarstvo BiH pokazuju da je tijekom 2025. godine i prva tri mjeseca 2026. godine s carinskog područja Bosne i Hercegovine vraćeno ili oduzeto ukupno 30 osobnih pošiljaka.

Te su pošiljke sadržavale: 447,8 kilograma mesa, 204 litre mlijeka, 12,4 kilograma mliječnih proizvoda, 115 kilograma proizvoda ribarstva.

Nadležne institucije tvrde da je glavni cilj ovih mjera zaštita zdravlja ljudi i životinja te usklađivanje s međunarodnim veterinarskim standardima.

No, ostaje otvoreno pitanje zašto se uredba, koja je donesena još 2017. godine, počela intenzivnije primjenjivati ​​tek u posljednjih nekoliko mjeseci, kao i hoće li pojačane kontrole trajno promijeniti način na koji građani BiH kupuju suplemente i druge proizvode iz inozemstva.

Upravni odbor (UO) Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) na današnjoj elektronskoj sjednici nije usvojio izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UNO jer je protiv njih glasao Zijad Krnjić, član UO iz reda stručnjaka koje je imenovala Vlada Federacije BiH, priopćeno je iz Ureda ministra financija BiH Srđana Amidžića.

– Zbog nepostojanja konsenzusa i jednog glasa protiv potpuno je obustavljen promet prema Hrvatskoj i ulazak u BiH jer je nemoguće otvoriti novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, dok je stari zatvoren zbog urušavanja mosta – istaknuli su u priopćenju.

Elektronska sjednica UO UIO zakazana je jutros po nalogu predsjedavajućeg Srđana Amidžića zbog vanredne situacije usljed urušavanja dijela mosta na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška i ugrožavanja građana i imovine.

– Član UO UNO Zijad Krnjić tražio je da se, uprkos izvanrednim okolnostima u Bosanskoj Gradišci, prije izjašnjavanja o Pravilniku na dnevni red stave četiri tačke koje se odnose na usvajanje koeficijenata raspodjele dohotka i poravnanja za protekle tri godine – navodi se u saopćenju.

U priopćenju se ne navodi da Amidžić odbija istovremeno na dnevni red staviti utvrđivanje novih koeficijenata raspodjele dohotka i obračune između entiteta, iako je to zakonska obveza. Također ne navode da prema obračunu za 2025. godinu RS samo za tu godinu duguje Federaciji BiH 151,8 milijuna KM.

Dodaju, međutim, da su prije izjava na adrese članova Upravnog odbora stigli i zahtjevi gospodarstvenika te dopis Vanjskotrgovinske komore BiH da se stvore uvjeti za puštanje prometa Bosanske Gradiške prema Europskoj uniji.

Novi prijelaz Bosanska Gradiška – Novi Most izgrađen je i potpuno opremljen u prosincu prošle godine kada je trebao biti svečano otvoren, ali se to nije dogodilo jer je član Upravnog odbora Zijad Krnjić pet puta glasao protiv izmjena Pravilnika o sistematizaciji kako bi direktor UIO donio rješenja o preraspodjeli carinskih i drugih službenika na novom prijelazu, zaključuje se u priopćenju.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sinoć nije imao potrebnu većinu za izglasavanje inicijative za preispitivanje provedbe natječaja za četiri pomoćnika direktora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Ovaj natječaj podigao je veliku prašinu u javnosti jer se puno prije nego što je završio znalo tko će biti imenovan, što su potvrdila i sama imenovanja. To su kadrovi bliski HDZ-u i SNSD-u. Uslijedile su i oštre reakcije jer su Bošnjaci izbačeni iz čelnog mjesta UIO.

Inicijativu za reviziju provedbe natječaja podnio je Nihad Omerović, predstavnik NiP-a.

Nije prošao jer su protiv bili predstavnici SNSD-a, ali i opozicije iz RS-a koju čine PDP, SDS i Pravda i red. Dakle, nije bilo entitetske većine iz RS-a.

Kada je u pitanju FBiH, predstavnici HDZ-a bili su protiv.

Tako je bilo i prilikom izglasavanja zaključaka kojima se od Tužiteljstva BiH traži da preispita cjelokupnu proceduru javnog konkursa za popunjavanje rukovodećih državnih službenika u UIO, kao i da parlamentarna Komisija za borbu protiv korupcije i Zajednička komisija za ljudska prava preispitaju ovaj postupak, te javno saslušaju sve aktere kako bi se utvrdile eventualne nezakonitosti i kršenja Ustava BiH.

Na čelu Komisije za borbu protiv korupcije je Branislav Borenović, predstavnik PDP-a, a na čelu Zajedničke komisije za ljudska prava, koja uglavnom ne zasjeda, je delegat Radovan Kovačević iz SNSD-a.

Najava Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da će 2026. godine krenuti s masovnim kontrolama građevinskog sektora, na prvi pogled izgleda kao zakašnjelo uvođenje reda. Točnije, pojačane kontrole odnose se na izgradnju i prodaju stambenih i poslovnih objekata u Bosni i Hercegovini.

No, kada se zagrebe ispod površine saopćenja UIO, postavlja se pitanje da li je cilj zaista suzbijanje sive ekonomije ili samo prikupljanje sredstava za vraćanje dugova entiteta?

Dok cijene kvadrata divljaju, a profitne marže investitora dosežu povijesne vrhunce, država najavljuje pojačane kontrole u građevinarstvu. No, koga će inspektori zapravo posjetiti?

Ekonomski analitičari Igor Gavran i Zoran Pavlović upozoravaju: dok veliki igrači i sumnjivi milijuni prolaze “ispod radara”, država se kontrolom malih obrtnika i susjedskom pomoći sprema “cijediti staro drvo”.

Je li ovo uvođenje reda ili samo očajnički pokušaj krpanja proračunskih rupa preko leđa građana?”

To što UIO mora javno pozvati investitore da se upišu u sustav PDV-a jer navodno “ne ostvaruju promet veći od 100.000 KM” zvuči kao loša šala.

U zemlji u kojoj je cijena kvadrata u novogradnji postala nedostižna kategorija za prosječnog radnika, praktički je nemoguće izgraditi i prodati dva ili tri prosječna stana, a ne prijeći tu financijsku granicu.

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je ovakvo stanje neodrživo i ukazuje na duboku korupciju u sektoru.

– Nezamislivo je da bilo kakvi građevinski i prodajni projekti nekretnina koje se oporezuju PDV-om budu ispod cenzusa za registraciju. Cijene nekretnina i profiti na ovim prostorima su nenormalni, a izbjegavanje poreza masovno – ističe Gavran za Faktor.

Upozorava da nije riječ samo o PDV-u, već i o sustavnom izbjegavanju izravnih poreza iskazivanjem nerealno niskih cijena u ugovorima.

I dok UIO najavljuje da će izvršiti unakrsnu provjeru podataka o građevinskim i uporabnim dozvolama, postoji opravdana sumnja u krajnji domet ovih mjera.

Pasivnost institucija prethodnih godina stvorila je okruženje u kojem oni koji uredno plaćaju poreze djeluju naivno.

– Upitno je hoće li kontrole uspjeti identificirati i obuhvatiti većinu takvih slučajeva, a pogotovo koliko će to utjecati na bit problema – kaže Gavran.

Dodaje da dosadašnja inertnost UIO može imati dva lica, ili je riječ o općoj nezainteresiranosti za naplatu poreza, ili se trenutna aktivnost pojavljuje kao izravan pritisak vlasti koje su se previše zadužile.

– Proračuni su prazni, rate kredita stižu, a građevinski sektor, kao najlikvidniji, doživljavaju kao idealnu “kasicu prasicu” za hitno krpanje rupa – ističe Gavran.

Najveći strah javnosti je da će svaka marka koju država ubere od investitora završiti kao nova stavka na cijeni kvadrata.

Međutim, ekonomska logika govori drugačije.

Ako su marže investitora enormne, postoji previše prostora za apsorpciju poreza.

– Da su cijene imalo realne, dodatni porezni troškovi sigurno bi doveli do poskupljenja. No, zarada je tolika da se u nju lako može “ugraditi” iznos eventualno dodatno plaćenog poreza bez povećanja konačne cijene za kupca – objašnjava Gavran.

Problem je, smatra, što vlasti često javne prihode doživljavaju kao vlastiti plijen, umjesto da se upuste u stvarno smanjenje cijena nekretnina i oporezivanje ekstraprofita ostvarenog na tom području.

– U konačnici, najavljene kontrole bit će test za državu. Ako na kraju naplate samo dio dugovanog poreza koji će ići na otplatu rente, građani od toga neće imati ništa. Prava bi pobjeda bila regulacija tržišta na kojem svi plaćaju poreze, a cijena kvadrata konačno počinje odražavati stvarne troškove gradnje, a ne samo neutaživu glad za profitom i proračunski deficit – zaključuje Gavran.

S druge strane, ekonomist Zoran Pavlović za Faktor upozorava da bi se najavljene kontrole mogle pretvoriti u progon ljudi koji pokušavaju riješiti osnovno životno pitanje ili onih koji pomažu susjedu na selu.

– Čini se da se tu misli na situacije da mala ekipa gradi kuću čovjeku uz pomoć seljana, praktički na dobrovoljnim “mobovima”. Oporezivanje takvih djelatnosti nema smisla, niti će pomoći onome tko gradi kuću, niti će UIO od toga imati itekako koristi. To je pokušaj cijeđenja suhog drena – kategoričan je Pavlović.

Naglašava da veliki investitori već imaju uređen sustav PDV-a te da bi se država trebala fokusirati na veliki kriminal, a ne na mikropoduzeća i obrtnike. Zašto ne pita: “Otkud pola milijuna za stan?

Analitičari se slažu u jednom, fokus institucija je potpuno promašen. Umjesto da se bavi malim ljudima, država ignorira ključne probleme koji izravno utječu na standard građana.

Pavlović smatra da UIO BiH i nadležni trebaju riješiti prave probleme, poput povrata PDV-a za prve nekretnine.

– Bilo bi bolje riješiti pitanje kako se ljudima koji kupe prvi stan vrati uloženih 17 posto. Umjesto toga, nitko ne pita onoga tko kupi stan za pola milijuna maraka – odakle mu novac – pita Pavlović.

Dosadašnja pasivnost UIO, koja naglo prelazi u strogoću najavljenu za 2026. godinu, jasno ukazuje na motive.

Prema njegovim riječima, besmisleno je oporezivati ​​mafije i mikrobiznise koji rješavaju osnovne životne potrebe, a pritom zanemariti pitanje povrata PDV-a građanima za kupnju prve nekretnine.

Predsjednik Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) i državni ministar financija Srđan Amidžić (SNSD) već duže vrijeme odbija na dnevni red Upravnog odbora staviti zakonom predviđene točke, među kojima je i utvrđivanje novih koeficijenata raspodjele i izravnanja između entiteta.

Amidžić inzistira da na dnevnom redu treba biti samo otvaranje novog graničnog prijelaza Gradiška, dok Zijad Krnjić, član Upravnog odbora, stručnjak iz FBiH, traži da se prvo donesu novi koeficijenti, a tek onda govoriti o otvaranju graničnog prijelaza Gradiška.

Prema obračunu za 2025. godinu, manji bh. entitet RS duguje Federaciji BiH 151.859.000 KM, a prema koeficijentima za drugi kvartal, u drugom će imati 30 više.

Amidžić je optužio Krnjića za blokadu donošenja odluka, otvaranja graničnog prijelaza Gradiška “zbog čega trpe građani i gospodarstvo”. Pritom ga ne zanima što su građani Federacije zakinuti za više od 151 KM, a zbog toga trpi i privreda.

Krnjić, u dosljednosti kojom traži da RS plati dug Federaciji BiH, ostaje usamljen, nema podršku Vlade Federacije na čelu s Nerminom Nikšićem (SDP).

– Kad je riječ o državnom novcu, onaj tko upravlja tim novcem treba ga gledati kao da je njegov. Sad zamislite da imate novac Nermina Nikšića i da mu neko uzme 150 miliona KM, da li bi on reagirao? Naravno da bi. Ovako je netko našim ljudima pošteno, po zakonu, uzeo novac zarađen iz Federacije. Način raspodjele, ta formula je sama po sebi nepravedna, a ipak smo na nju pristali. I sada je, po toj nepravednoj formuli, netko uzeo naših 150 milijuna KM koje smo mogli upumpati u Željeznice FBiH koje su pred kolapsom, da ih spasimo jer ih netko nije mogao voditi – kazao je za Faktor federalni zastupnik Haris Šabanović.

Dodaje da se taj novac mogao uložiti u Autoceste FBiH.

– Ali ne, mi upumpavamo pare u Željeznice RS i njihove ceste i sad nam je Zijad Krnjić kriv za prijelaz Gradiška. Nije! I svi iz te federalne vlasti šute jer ne smiju ništa reći Miloradu Dodiku, jer što god pričali ovih dana o Dodiku, tih 150 milijuna KM i još neke stvari, njihov su avans da na jesen budu s njim u vlasti – rekao je Šabanović.

Razgovarali smo i s federalnim zastupnikom Admirom Čavlićem.

– Jasno je da je Federacija zakinuta i za nadati se da će se to riješiti. Mislim da bi se federalni organi, posebno Ministarstvo finansija, trebali više uključiti u ovu priču, te barem organizirati sastanak sa Zijadom Krnjićem da vidimo koja je sljedeća taktika da se ovo riješi, kako to pitanje staviti na dnevni red, a što državni ministar ne želi, odnosno protiv čega je Amidžić.

Mislim da to treba staviti na dnevni red, a onda riješiti pitanje otvaranja graničnog prijelaza. Mi smo u pat poziciji i po dva osnova se radi ekonomska šteta FBiH na način da nema reparacije kako treba, RS potkrada FBiH i to što se ne otvara granični prijelaz nanosi štetu samoj državi. To se mora sanirati na zajednički način – rekao je Čavalić.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) ni danas nije postigao dogovor o otvaranju novoizgrađenog graničnog prijelaza preko mosta na Savi, iako se o ovoj temi raspravlja već peti put.

Ministar financija i trezora BiH u Vijeću ministara BiH i član UO UNOBiH Srđan Amidžić izjavio je da su razlozi nepostizanja dogovora političke prirode, optuživši pojedine predstavnike iz Federacije BiH da blokiraju odluku.

Ustvrdio je da zbog toga trpe građani i gospodarstvo, a posebno prijevoznici koji gube vrijeme čekajući na granicama, te istaknuo da bi novi prijelaz značajno rasteretio postojeći.

– Kapacitet novoizgrađenog graničnog prijelaza je pet puta veći od postojećeg, a gužve bi se smanjile za najmanje dvije trećine – rekao je Amidžić.

Sličan stav iznijela je i ministrica financija RS-a Zora Vidović, koja smatra neprihvatljivim da se odluke blokiraju iz političkih razloga.

– To je krajnje nekorektno prema svim građanima BiH – kazala je Vidović, dodavši da su razlozi blokade, prema njenim riječima, jasno politički.

S druge strane, Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UNO BiH, odbacio je ove tvrdnje, ističući da politički razlozi nisu uzrok njegovog stava. Krnjić je naglasio da se sjednice Upravnog odbora ne održavaju redovito, te da postoji niz neriješenih pitanja među kojima je i raspodjela prihoda od neizravnih poreza.

– Trenutačno, prema obračunu za 2025. godinu, RS duguje Federaciji BiH više od 151 milijun KM, a o tome se uopće ne govori – kazao je Krnjić.

Dodao je kako je prije donošenja odluka o novim infrastrukturnim projektima potrebno riješiti i druga otvorena pitanja, poput izmjena zakona o PDV-u i trošarinama.

Istaknuo je da će, nakon pribavljanja dodatnih podataka o prometu na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška, biti moguće zakazati novu sjednicu i donijeti odluke. Zbog izostanka dogovora, građani i gospodarstvenici i dalje se suočavaju sa višesatnim čekanjima na granicama, a rješenje ovog pitanja ostaje neizvjesno.

SIPA je u akciji Kanon na području Kaknja uhitila službenu osobu Uprave za neizravno oporezivanje BiH za koju postoji osnova sumnje da je počinila kazneno djelo primanje dara i drugih oblika koristi u vršenju službene dužnosti.

On je priveden u prostorije SIPA-e, gdje je ispitan u svojstvu osumnjičenog. O njegovom daljnjem statusu odlučit će postupajući tužitelj Tužiteljstva BiH, saopćeno je iz SIPA-e.

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na području Kaknja vrše pretragu stambenih i pomoćnih objekata i pokretnih stvari na jednom mjestu.

Pretresi se provode po naredbi Suda BiH i pod nadzorom Tužiteljstva BiH, zbog postojanja osnova sumnje da su počinjena kaznena djela “primanje dara i drugih oblika koristi” i “davanje dara i drugih oblika koristi” propisana Kaznenim zakonom BiH, priopćeno je iz SIPA-e i dodano:

– Operativna akcija Kanon rezultat je višemjesečne istrage koju je provela SIPA, a kojom prilikom su prikupljeni dokazi da je kazneno djelo “primanje dara i drugih oblika koristi” počinila službena osoba Uprave za neizravno oporezivanje BiH u obavljanju službene dužnosti, dok je kazneno djelo “davanje dara i drugih oblika koristi” počinila osoba koja je stranac. državljanin i trenutno je nedostupan SIPA-i i Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine.

U realizaciji operativne akcije Kanon sudjeluju i policijski službenici MUP-a Zeničko-dobojskog kantona.

Više informacija tijekom dana, nakon završetka aktivnosti.