Prilikom raspodjele sredstava tekućih transfera za kliničke centre u Federaciji BiH dio sredstava, u iznosu od 3.000.000 KM, odobren je Sveučilišnoj kliničkoj bolnici (SKB) Mostar za namjene koje nisu utvrđene odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava, utvrdili su revizori Ureda za reviziju institucija FBiH u najnovijem izvješću o radu Federalnog ministarstva zdravstva.

Podsjetimo, transfer za kliničke centre u FBiH ostvaren je u iznosu od 45.000.000 KM. Federalna vlada je 12. svibnja prošle godine donijela Odluku o usvajanju Programa utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Tekući transferi drugim razinama vlasti i fondovima – za kliničke centre u FBiH”, utvrđenim u proračunu za prošlu godinu.

Odlukom je odobrena raspodjela u pojedinačnim iznosima od 15.000.000 KM kliničkim centrima u Sarajevu, Tuzli i Mostaru, čiji je osnivač FBiH.

Navedenom odlukom utvrđeni su kriteriji za raspodjelu transfernih sredstava i definirano da će se u okviru ovog programa transferna sredstva koristiti za podmirenje dijela dospjelih obveza po osnovi nabave lijekova i drugog potrošnog materijala, servisiranja i obnove potrebne medicinske opreme zbog dotrajalosti, neophodne za osiguranje kontinuiteta u pružanju zdravstvenih usluga u javnim zdravstvenim ustanovama čiji je osnivač FBiH, kao što su sveučilišne-kliničke bolnice.

Federalno ministarstvo zdravstva je 25. travnja prošle godine uputilo korisnicima akt za dostavljanje programa utroška sredstava, au prilogu je obrazac zahtjeva.

Kako su naveli revizori, SKB Mostar je 12. svibnja dostavila Program utroška sredstava, a 30. svibnja zahtjev za isplatu sredstava za izmirenje obveza za poreze i doprinose iz 2011. – 2017., 2021., 2022. i 2023. godine u iznosu od 3.000.000 KM (obveze za doprinose za PIO iz i na plaće). 1.666.926 KM, obveze za doprinose za zdravstveno osiguranje iz i na plaće 1.189.302 KM, te obveze za doprinose za osiguranje od nezaposlenosti 143.771 KM), podmirenje obveza prema dobavljačima za lijekove i potrošni materijal nastale u razdoblju od 2023. do 2025. godine u iznosu od 10.000.000 KM te za podmirenje dr. obveze prema dobavljačima u iznosu od 2.000.000 maraka.

Prvotni ugovor sklopljen je 28. svibnja, a aneks ugovora 12. lipnja, s obzirom na to da je izmjenama Programa utroška sredstava utvrđeno da će se isplata izvršiti jednokratno, dok je izvornim ugovorom utvrđeno da će se sredstva isplaćivati ​​tromjesečno temeljem podnesenih zahtjeva.

Sredstva su doznačena u srpnju prošle godine.

SKB Mostar podnijela je Izvješće o namjenskom utrošku sredstava u rujnu u kojem je navedeno da su uplaćeni doprinosi za 42 zaposlenika za razdoblje od 01.01.2011.-31. prosinca 2023. godine (PIO iz i na plaće, zdravstveno osiguranje iz i na plaće, osiguranje za slučaj nezaposlenosti – datum isplate 02.07.2025. godine, izvadak Nove banke br. 131), podmirenje obveza prema dobavljačima za lijekove i potrošni materijal nastale u razdoblju od 2023. do 2025. godine u iznosu od 10.000.000 KM, te za podmirenje dr. obveze prema dobavljačima u iznosu od 2.000.000 maraka.

– Revizijom je utvrđeno da obrazac zahtjeva nije u skladu s odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava u dijelu sadržaja programa, s obzirom na to da je njime proširena namjena i predviđena mogućnost izmirenja obaveza po osnovu poreza i doprinosa. To je imalo za posljedicu da su prilikom raspodjele sredstava tekućeg transfera za kliničke centre SKB-u Mostar odobrena sredstva u iznosu od 15.000.000 KM, od čega je 3.000.000 KM odobreno za izmirenje obveza po osnovu poreza i doprinosa, iako ta namjena nije bila utvrđena odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava – navode revizori.

Imajući u vidu da je Odlukom Vlade FBiH o usvajanju Programa utroška sredstava utvrđena namjena sredstava, uvrštavanjem mogućnosti izmirenja obaveza za poreze i doprinose u obrazac za prijavu omogućeno je, kako su istakli revizori, korištenje sredstava za nenamjenske svrhe.

– Navedeno ukazuje na neusklađenost sadržaja dostavljenog obrasca s utvrđenom namjenom Programa utroška sredstava, što nije u skladu s člankom 26. Zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2025. godinu, kojim je definirano da se sredstva tekućih transfera koriste prema programima koje donosi Vlada – ističu revizori.

Što se tiče Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), ova zdravstvena ustanova je 17. lipnja prošle godine dostavila Program utroška sredstava, a 15. listopada dopunu Programa utroška sredstava za nabavku medicinske i nemedicinske opreme za opremanje novih prostorija Centralnog medicinskog bloka.

– Ugovor je zaključen u julu, a aneks ugovora u oktobru 2025. godine, dok su sredstva doznačena u septembru 2025. godine. S obzirom na to da je aneks ugovora zaključen u oktobru prošle godine, KCUS do okončanja revizije nije dostavio izvještaj o utrošku sredstava – navodi se u revizorskom izvještaju.

Dodajmo i da je Sveučilišni klinički centar (UKC) Tuzla podnio Programu utroška sredstava 26. svibnja 1. kolovoza zahtjev za isplatu sredstava za izmirenje obaveza prema dobavljačima za lijekove i medicinska sredstva nastalih u razdoblju od 2023. do 2024. godine u ukupnom iznosu od 15.000.000 KM.

– Ugovor je sklopljen u kolovozu 2025. godine, a sredstva su doznačena u rujnu. UKC Tuzla je u ožujku 2026. godine dostavio Izvještaj o namjenskom utrošku sredstava sa pregledom plaćenih faktura prema dobavljačima, kao i izvode iz banaka – saopćeno je iz Ureda za reviziju institucija FBiH.

Sve više djece i adolescenata ima problema s mentalnim zdravljem i potrebna im je pomoć psihijatra. Klinika za psihijatriju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla sada može hospitalizirati mlade pacijente, koji su ranije morali ići u Sarajevo.

Naime, Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju danas je dobio poseban prostor s pet kreveta koji je neophodan za hospitalizaciju, jer je zakonom propisano da djeca i adolescenti moraju biti fizički odvojeni od ostalih psihijatrijskih bolesnika. Prostor je opremljen senzornom sobom koja malim pacijentima pomaže u oslobađanju od napetosti i poboljšanju koncentracije.

– Adaptacija zgrade za hospitalizaciju djece i adolescenata omogućuje nam ispunjavanje zakonske obveze, a s druge strane, rana intervencija i djelovanje jedini su način prevencije ozbiljnijih psihičkih poremećaja u odrasloj dobi – kaže prim. dr.sc. Nerminka Aljukić, šefica Klinike za psihijatriju UKC Tuzla.

Ističe kako liječnici svjedoče da je sve više djece kojoj su potrebne usluge Klinike za psihijatriju.

– 2005. imali smo 277 pregleda, 2021. 648, a 2025. 1069 pregleda. Ove godine u samo pet mjeseci imamo već dvije trećine pregleda u odnosu na prošlogodišnji broj. Potrebe su velike i zato je ovo vrlo važna investicija, jer možemo hospitalizirati djecu i imati u blizini njihove roditelje koji su nam partneri u liječenju. Ranije smo djecu morali slati u Kanton Sarajevo na hospitalizaciju, gdje su bila odvojena od roditelja – kaže dr. Aljukić.

Mladi najčešće manifestiraju stanja iz kruga neurotskih poremećaja, zatim anksioznih poremećaja, a manji postotak odnosi se na osobe s intelektualnim teškoćama i djecu iz autističnog spektra.

– Imamo i ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, ali i o internetu i video igricama. Cilj nam je rano otkrivanje i prevencija “začaranog kruga” – kaže dr. Aljukić.

V.d.direktora UKC-a Tuzla prof. dr.sc. Šekib Umihanić ističe da se osim fizičke rekonstrukcije prostora, obezbjeđuje osoblje, medicinsko i nemedicinsko, koje diktiraju normativi i standardi.

– Suvremena medicina mentalno zdravlje osjetljivih kategorija stavlja na prvo mjesto. Ovo je historijski čin za medicinu Tuzlanskog kantona i šire. Kolege su odradile specijalizaciju i subspecijalizaciju, a bit će još jedna subspecijalizacija iz ove oblasti – rekao je dr. Umihanić.

Prof.dr.sc. Izet Pajević, neuropsihijatar, voditelj je Fondacije “Mentalno zdravlje za sve” koja je bila nosilac projekta rekonstrukcije i uređenja Odjela za dječju i adolescentnu psihijatriju. Kaže da je za adaptaciju 90 kvadrata prostora utrošeno približno 260.000 KM.

– Ovo je samo prvi dio projekta, jer će drugi dio biti realiziran kada se nađe rješenje za arhivu UKC-a i atelje rahmetli akademskog slikara Nesima Tahirovića, koji se nalaze u istoj zgradi. Tada ćemo proširiti prostor, dodati nove krevete i imati jedan centar za dječju i adolescentnu psihijatriju – kaže dr. Pajević.

Što će biti s više od 1.000 oboljelih od rijetkih bolesti u Federaciji BiH, je li upitno postojanje Centra za rijetke bolesti u Tuzli i tko će brinuti o oboljelima nakon što jedini doktor genetičar ode u mirovinu…

Ova pitanja su oboljeli od rijetkih bolesti uputili Vladi FBiH i federalnim ministarstvima zdravstva i finansija, kao i Savezu za rijetke bolesti FBiH.

Prema riječima Hasmira Delića, predsjednika Udruženja distrofičara Cazin, koje je sastavni dio projekta “Glasaj za život”, UC Tuzla je jedini klinički centar u Federaciji BiH koji je prije nekoliko godina prihvatio da u svom sastavu ima Centar za rijetke bolesti, u sklopu kojeg je formirana i ambulanta za genetsku medicinu i rijetke bolesti.

No problem je, kako kaže Delić, nastao kada je prim. mr.sc. med. sci. Mensuda Hasanhodžić, doktorica medicine, specijalist pedijatar i subspecijalist medicinske genetike, prije nekoliko mjeseci otišla je u mirovinu, a ambulantu je preuzela pedijatrica.

– Doktorica Hasanhodžić obavljala je sve poslove vezane uz lijekove, praćenje stanja pacijenata, evidentiranje i vođenje baze podataka o broju oboljelih… Nju je zamijenila pedijatrica, protiv koje nemamo ništa, ali smatramo da Centar za rijetke bolesti i Ambulanta ne mogu bez genetičara i zato ostajemo bez jedine referentne zdravstvene ustanove koja je brinula o svim zdravstvenim uslugama za pacijente. Jednostavno, pacijentima se uskraćuje pristup liječenju, a upitna je i procedura odobravanja lijekova i studijskih pristupa liječenju rijetkih bolesti – ističe Delić.

Prema njegovim riječima, nesloga u Savezu rijetkih bolesti FBiH doprinijela je tome da nema izravnog zagovornika koji bi vršio pritisak na vlast da se ubrza rješavanje problema.

– O svemu smo ranije obavijestili Federalno ministarstvo zdravstva, ali konkretnog poteza s njihove strane nema. Ambulanta je ostala bez doktora genetike, možda genetičara još ima u KBC Tuzla ili u drugim kliničkim centrima, ali niko nije prihvatio da radi u Centru za rijetke bolesti.

Federalno ministarstvo zdravstva jedan je od osnivača Centra, ali nije poduzelo ništa da on nesmetano nastavi s radom i pruži adekvatnu pomoć oboljelima. Da stvar bude gora, ni organizacije koje okupljaju oboljele od rijetkih bolesti nisu se obazirale na to, pa je u Savezu nastao raskol – kaže Delić.

Iz Udruženja navode da su ranije dobili obećanje ministra zdravstva KS prim. dr.sc. Enisa Hasanovića da će, ukoliko se problem ne riješi, Kanton Sarajevo preuzeti brigu o pacijentima te da će zajedno s Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu (KCUS) raditi na uspostavljanju centra za rijetke bolesti.

– Nemamo informacija da li se nešto radi po tom pitanju – dodaje Delić.

Udruga kroz inicijativu “Glasaj za život” od Federalnog ministarstva zdravstva ponovno namjerava zatražiti rješavanje problema centra za rijetke bolesti.

Kažu da im je svejedno hoće li biti u Tuzli ili Sarajevu.

– Naše pitanje treba riješiti na razini Federacije i na tome ćemo inzistirati. Nemamo vremena čekati, jučer je bilo kasno jer ćemo vrlo brzo doći u situaciju da i ono malo lijekova koje smo imali za rijetke bolesti nećemo moći dobiti ako nemamo funkcionalan centar za rijetke bolesti – rekao je Delić.

Muškarac je povrijeđen nakon pada danas nešto prije podneva sa Starog grada Gradina u Srebreniku, potvrdio nam je dežurni operativni MUP-a Tuzlanskog kantona.

Nesreća se dogodila u 11.30 sati.

– Povrijeđeni je hitno prebačen u Dom zdravlja Srebrenik, nakon čega će biti prebačen na Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla. Još uvijek ne znamo stepen njegovih povreda – rekao je dežurni operativni MUP-a TK.

O statusu Sveučilišnog kliničkog centra (UKC) Tuzla i zdravstvenog sustava Tuzlanskog kantona uskoro bi se trebala naći rasprava u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH).

Zahtjev za sazivanje vanredne sjednice s točkom dnevnog reda „Aktuelno stanje u zdravstvenom sustavu Tuzlanskog kantona s posebnim osvrtom na funkcioniranje UKC Tuzla“ jučer je predat na protokol Parlamenta FBiH, a potpisalo ga je 20 zastupnika.

Podsjećamo, Ustavni sud FBiH je presudom iz maja 2024. godine, odlučujući po apelaciji premijera FBiH Nermina Nikšića, naložio da se osnivači UKC Tuzla, odnosno Tuzlanski kanton i Federacija BiH, moraju upisati u sudski registar. Rok za izvršenje presude bio je šest mjeseci i odavno je prošao.

– Razlozi za podnošenje ovog zahtjeva ogledaju se u ozbiljnim poteškoćama u radu UKC Tuzla, uključujući pitanja upravljačke strukture, kao i pravne nesigurnosti u njegovom funkcioniranju.

Navedene okolnosti direktno utiču na stabilnost zdravstvenog sistema TK i ostvarivanje prava građana na zdravstvenu zaštitu – navodi se u inicijativi koju je podnijela Amra Junuzović-Kaljić, zastupnica Naroda i pravde.

U zahtjevu se navodi i da “neprovođenje presude Ustavnog suda FBiH otvara pitanja institucionalne odgovornosti, što zahtijeva hitno razmatranje u Zastupničkom domu”. Također je navedeno da se sjednica treba sazvati u roku od 14 dana od podnošenja zahtjeva, kao i da se od Vlade FBiH zatraže sve relevantne informacije i dokumentacija.

Ova inicijativa, saznaje Faktor, dolazi u trenutku kada je status UKC Tuzla vrlo blizu rješavanja.

Naime, predsjednik Upravnog odbora UKC-a Tuzla Emir Softić potvrdio je za Faktor da je u aprilu održan treći sastanak radnih tijela vlada FBiH i TK na kojem je usaglašen tekst Ugovora o međusobnim pravima, obavezama i odgovornostima osnivača nad Javnom zdravstvenom ustanovom UKC Tuzla.

– Dogovor na tom sastanku je bio da Radna grupa FBiH uredi konačan tekst i dostavi ga nama u TK. Od tada je prošlo više od mjesec dana, a to se još uvijek nije dogodilo. Procedura dalje nalaže da usaglašeni prijedlog uputimo Vladama FBiH i TK, čime smo završili posao. Nakon što vlade analiziraju i usvoje tekst, on ide u Parlament FBiH – pojasnio je Softić.

Nadam se da će to ići brzo, ističe Softić, ali dodaje da “u ovom trenutku to više nije na nama”.

Navedeni Ugovor je ključni dokument temeljem kojeg će se imenovati sve buduće upravljačke strukture, ali i definirati obveze osnivača, FBiH i TK, u pogledu financiranja ove zdravstvene ustanove i ulaganja u njen razvoj.

Prema posljednjim informacijama koje su prije dva dana objavljene na službenim stranicama Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS), Klinici za onkologiju nedostaje osam citostatika, važnih terapija u liječenju malignih bolesti.

To su: Etoposide cap. a 50 mg, Flurouracil amp., Endoxan amp., Abiraterone tbl., Anastrazol tbl., Votrient tbl., Pazopanib tbl. i Exemestan tableta.

I Univerzitetski klinički centar (UKC) Tuzla suočava se s nestašicom ove trepije. Prema jučerašnjim informacijama, ovoj zdravstvenoj ustanovi nedostaje i osam citostatika i to: Nilotinib 200mg cps., Lenalidomid 25mg, Fluorouracil amp. 250 i 500 mg, Idarubicin amp., Mitoxantrone amp., Abiraterone Accord tbl. 500 mg, Etopozid cps. 100 mg i Darolutamid (Nubeqa) tbl. 300 mg.

Kao razloge nedostatka citostatika iz Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH navode: kašnjenja u proizvodnji pojedinih lijekova, nemogućnost uvoza od strane dobavljača, probleme s interventnim uvozom neregistriranih lijekova, za što je potrebno pribaviti uvoznu dozvolu Federalnog ministarstva zdravstva, kao i kontrolu serija u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH.

– Osim navedenog, dugotrajni postupci nabave, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, često su problem s kojim se Zavod susreće. Nedostatak određenih lijekova, kako sa esencijalne Kantonalne liste, tako i sa Federalne liste lijekova, problem je s kojim se zdravstvene ustanove svakodnevno susreću, jer lijek koji trenutno nedostaje zdravstvenim ustanovama već sutra može biti isporučen zdravstvenoj ustanovi – navode iz Zavoda.

Dodaju da u najvećem broju slučajeva postoji nadomjesna terapija za nedostajući citostatik, a ukoliko je nema, Federalni zavod svakom osiguraniku (ako je indikacija za lijek u skladu s Odlukom o Listi lijekova Fonda solidarnosti) u relativno kratkom roku osigurava povrat novca za kupljene lijekove.

– U Zavodu kontinuirano djelujemo i poduzimamo sve mjere koje su u našoj nadležnosti sukladno Zakonu o javnoj nabavi kako bismo osigurali dostupnost svih lijekova iz Odluke o Listi lijekova Fonda solidarnosti koje nabavljamo za zdravstvene ustanove i pacijente kojima je preko nadležnih povjerenstava odobreno korištenje tih lijekova, a svjedoči i činjenica da trenutno nabavljamo blizu 190 lijekova, od čega više od 100 su citostatici. U svakom trenutku ulažemo maksimalne napore u suzbijanju ovakvih i sličnih situacija pravovremenim prikupljanjem informacija o mogućim neželjenim kretanjima u opskrbljenosti tržišta lijekovima, kao i otkupom raspoloživih zaliha kako bismo izbjegli ili u što većoj mjeri skratili nestašice – ističu iz Federalnog zavoda.

Kako dalje dodaju, Zavod svakodnevno provodi intenzivnu komunikaciju s nositeljima dozvola i veledrogerijama u svezi rješavanja problema u opskrbi tržišta lijekovima kako bi se osigurala razmjena svih raspoloživih informacija i pravodobno otklonili eventualni poremećaji u opskrbi.

Operativni tim Klinike za hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla uspješno je izveo još jednu složenu operaciju resekcije želuca. Bolesniku s tumorom želuca učinjena je laparoskopska gastrektomija, odnosno resekcija želuca.

Resekcija želuca je kirurški zahvat uklanjanja dijela ili cijelog želuca, prvenstveno za liječenje raka, teških ulkusa ili kao metoda za mršavljenje.

Operativni tim predvodio je prof. dr.sc. Zlatan Mehmedović, uz učešće izv. prof. dr.sc. Maja Kovačević i specijalist dr. Tarik Obašić i drugi. Emir Alić. Uspješnoj realizaciji zahvata veliki doprinos dali su članovi anesteziološkog tima, instrumentari, medicinske sestre, kao i cjelokupno osoblje Klinike za hirurgiju, saopćeno je iz UKC Tuzla.

– Laparoskopska gastrektomija dolazi samo mjesec dana nakon uspješne laparoskopske splenektomije, što dodatno potvrđuje kontinuitet uvođenja i usavršavanja minimalno invazivnih zahvata na Klinici za kirurgiju.

Minimalno invazivni pristup omogućuje brži oporavak pacijenata, manje postoperativne boli, kraći boravak u bolnici i brži povratak svakodnevnim aktivnostima, što je jedan od ključnih ciljeva suvremene kirurgije – naglasio je predstojnik Klinike za kirurgiju prof.dr.sc. Zlatan Mehmedović.

U četiri mjeseca 2026. godine na Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) Tuzla urađeno je šest transplantacija – dvije transplantacije bubrega srodne vrste i dvije kadaverične transplantacije (transplantacija organa umrlih donora) bubrega i rožnice.

Ispričao nam je mr. med. sci. dr.sc. Narhela Mujačić, specijalistica anesteziologije i reanimatologije i zamjenica bolničkog koordinatora, pojasnivši da je kod transplantacije bubrega od umrlih donora jedna eksplantacija rađena na UKC Tuzla, a druga na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

– Naš klinički centar ima i program transplantacije matičnih stanica (hematopoeze). Ove godine urađena je jedna autologna transplantacija (pacijent je sam donirao), dok je u pripremi šest autolognih transplantacija i jedna alogena transplantacija (transplantacija matičnih stanica s druge osobe), koje bi trebale biti urađene početkom svibnja – dodaje Mujačić.

Najveći problem transplantacijske medicine u Federaciji Bosne i Hercegovine je nedovoljan broj kadaveričnih transplantacija.

U nedavnom intervjuu za Faktor prof.dr.sc. Halima Resić, nefrologinja i predsjednica Donorske mreže Bosne i Hercegovine, naglasila je da je prošle godine urađena samo jedna transplantacija organa od umrlog donora.

No, Mujačić ističe da je klinički centar u Tuzli prošle godine imao pet potvrđenih moždanih smrti, ali da transplantacijski koordinatori ni u jednom razgovoru s članovima obitelji nisu dobili suglasnost za doniranje organa.

– Naš cilj je liječenje oboljelih, a uposlenici UKC Tuzla u svom radu zaista daju sve od sebe da poboljšamo zdravstveno stanje svakog našeg pacijenta ili ga izliječimo. Istaknuo bih da nam je najteže kada u razgovoru s obiteljima preminulih potencijalnih donora ne dobijemo suglasnost, a znamo da je u tom trenutku netko na listi čekanja na transplantaciju i da o tome ovisi nečiji život. Najčešći razlog odbijanja obitelji je taj što s rođakom nisu razgovarali o darivanju organa dok je on bio živ te ne znaju što bi njegova želja bila. U takvim situacijama, koliko god se trudili, ne možemo učiniti ništa da dobijemo suglasnost – objašnjava Mujačić.

Iako je riječ o jednom od najplemenitijih oblika solidarnosti među ljudima, u našoj zemlji još uvijek postoji niz prepreka koje utječu na to da BiH i dalje ima vrlo mali broj doniranih organa na godišnjoj razini. Među ključnim izazovima ističu se etičke dileme, vjerska uvjerenja, nedostatak jasnih informacija, kao i potreba za većim povjerenjem javnosti u zdravstveni sustav.

– Mišljenja sam da se cijelo društvo treba uključiti kako bi se promijenila svijest ljudi o doniranju organa. Ne trebamo previše gledati, fantastičan uspjeh u transplantacijskom programu ima naš prvi susjed Hrvatska, gdje se gotovo svakodnevno rade ne samo rodbinske, nego i kadaverične transplantacije – kaže Mujačić.

Klinički centar u Tuzli je jedini u našoj zemlji koji radi transplantaciju jetre i to vrlo uspješno. U travnju 2024. obavljena je kadaverična i od tada više nije bilo transplantacija ovog organa.

– Svakako ćemo nastaviti s tim transplantacijskim programom. Ali moram reći da su to osjetljive transplantacije jer jetra nije parni organ kao što su bubrezi i ako ne radi, a nemate rezervni organ da napravite retransplantaciju, onda ste u problemu i proces ne završava dobro. UKC Tuzla nema rezervu organa, nismo u Eurotransplantu, pa bismo mogli očekivati ​​tu vrstu podrške. Istaknuo bih da UKC Tuzla ima suradnju s Kliničkim centrom u Zagrebu na programu transplantacije jetre, tako da se nadamo da će i ovaj proces u narednom periodu krenuti intenzivnije – ističe Mujačić.

Kada je riječ o programu eksplantacije i transplantacije, Mujačić se osvrnula i na medicinski kadar koji je, kaže, potrebno stalno obnavljati uvođenjem novih snaga.

– To je proces koji traje i potrebno je vrijeme da se netko osposobi, pogotovo kada je u pitanju kirurgija, ali i druge grane medicine. Treba nam još kadra, ali na tome intenzivno radimo. Naravno, UKC Tuzla ne može sam provesti ovaj proces. Potrebna nam je podrška i suradnja sa zdravstvenim vlastima, prije svega s Federalnim ministarstvom zdravstva, jer postoje tehnički problemi u vezi s tim koje moramo riješiti. Intenzivirana je suradnja s Ministarstvom civilnih poslova BiH kako bi se transplantacijski program podigao na višu razinu na razini cijele države i na neki način proširio na cijelu državu jer samo kao država možemo pristupiti programu Eurotransplanta – zaključio je Mujačić.

Kao edukacijski centar, Univerzitetski klinički centar Tuzla uspješno je realizirao programe napredne edukacije u okviru Tuzlanskih neuroloških susreta, edukacije za osoblje i pacijente u sklopu obilježavanja Svjetskog dana glasa i Svjetskog dana jetre, kao i napredne edukacije iz domene magnetne rezonance dojke.

S entuzijazmom i velikim angažmanom UKC Tuzla je još jednom potvrdio da je edukacija kadrova temeljni stub njegove strategije razvoja.

– Naša vizija je integracija u europski znanstveni prostor. Kontinuirano usavršavanje našeg kadra pod vodstvom cijenjenih međunarodnih stručnjaka omogućava nam da trenutno primjenjujemo najnovija tehnološka dostignuća u kliničkoj praksi, a stvaranjem okruženja u kojem se cijeni i usvaja vrhunsko znanje ne samo da podižemo razinu zdravstvene zaštite, već motiviramo naše stručnjake za daljnji profesionalni razvoj – kazao je danas direktor UKC-a Tuzla prof. dr.sc. med. sc. Šekib Umihanić.

Prvi od četiri današnja događaja započeo je svečanom ceremonijom u hotelu Salis, gdje se održavaju XVII Tuzlanski neurološki susreti. Organizatori ovogodišnjih neuroloških susreta su Klinika za neurologiju Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla i Udruženje neurologa Tuzlanskog kantona.

Glavna tema “Neurološki mostovi regije” oslikava povezivanje i izgradnju “mostova” između znanja, iskustva i generacija stručnjaka. Ovaj događaj okupio je 300 sudionika i 40 predavača koji su u devet sesija predstavili najnovija znanja i iskustva iz područja neurologije.

Istodobno s otvaranjem neuroloških skupova na Klinici za radiologiju i nuklearnu medicinu započela je edukacija liječnika i radioloških inženjera pod vodstvom međunarodno priznatog stručnjaka iz područja magnetske rezonancije izv. prof. dr.sc. Maje Marolt Mušič, voditeljice Odjela za radiološku dijagnostiku na Onkološkom institutu u Ljubljani. Cilj radionice bio je unaprijediti stručne kompetencije medicinskog osoblja i osigurati kontinuitet pružanja kvalitetne dijagnostičke usluge u području magnetske rezonancije.

Na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla danas je uz Hor laringektomiranih obilježen Svjetski dan glasa. Centralna manifestacija započela je stručnim predavanjima liječnika i logopeda s Klinike za bolesti uha, grla, nosa i kirurgiju glave i vrata, nakon čega je Hor laringektomiranih Tuzla simbolično ukazao na snagu volje, ali i važnost uspješne rehabilitacije nakon teških operativnih zahvata.

Nakon stručnih predavanja, u Klinici za bolesti uha, grla, nosa i kirurgiju glave i vrata, svim zainteresiranim građanima upriličeni su preventivni pregledi. Također, zdravstveni djelatnici ove ambulante, uz korisne savjete i razgovor, građanima su dijelili edukativne brošure o važnosti ranog prepoznavanja simptoma i pravodobnog liječenja.

Osim obilježavanja Svjetskog dana glasa, u Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla održana su edukativna predavanja povodom obilježavanja Svjetskog dana jetre. Predavači su ukazali na važnost ovog vitalnog organa i prevencije bolesti jetre, te se usmjerili na rano otkrivanje i prevenciju kroz stručne skupove i javnozdravstvenu edukaciju.

Spomenuta četiri događaja koja su obilježila današnji dan na Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla rezultat su strategije kojom rukovodstvo ove ustanove ne samo da podiže kvalitetu usluge pacijentima, već stvara ambijent u kojem mladi stručnjaci vide svoju perspektivu.

U ovoj ustanovi, uz kontinuirani rad na adaptaciji prostora, edukaciji osoblja i nabavi nove medicinske opreme, sve dnevne aktivnosti i obveze prema pacijentima odvijaju se u okviru redovnih procedura, bez zastoja i prekida u radu.

Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 18. ožujka podržala kreditno zaduženje Saudijskog fonda za razvoj, za potrebe modernizacije kliničkih centara u FBiH, u iznosu do 50 milijuna američkih dolara, odnosno 85 milijuna KM.

Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo zdravstva su nadležni za pregovore o zaduženju, a krajnji dužnik po ovom kreditu je Federacija BiH.

Planirano je da se projekt realizira kroz dvije komponente od kojih se prva odnosi na Klinički centar Sveučilišta u Sarajevu u iznosu do 44.760.000 KM (bez PDV-a), a druga na Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar u ukupnom iznosu do 40 milijuna KM.

U službenoj informaciji Vlade FBiH, nakon sjednice na kojoj je donesena odluka, navodi se da je Ministarstvo zdravstva istaknulo “da su ova dva klinička centra jedina koja imaju spremne projekte vezane za modernizaciju”.

Faktor doznaje da su odluci Vlade FBiH prethodili razgovori u Federalnom ministarstvu zdravstva o konkretnim projektima. Sastanku su prisustvovali i predstavnici Univerzitetskog kliničkog centra (UKC) Tuzla, koji su predložili projekt izgradnje Urgentnog centra u sklopu ove zdravstvene ustanove.

Potvrdio je to u razgovoru za Faktor prof. dr.sc. Šekib Umihanić, v.d.direktor UKC-a Tuzla, koji ističe da se tokom sastanka nije mogao steći dojam da ponuđeni projekt UKC-a odstupa od zahtjeva Ministarstva zdravstva FBiH.

– U prostorijama Federalnog ministarstva zdravstva 29. siječnja održan je sastanak o projektima modernizacije kliničkih centara u FBiH i mogućnostima njihovog financiranja kreditnim sredstvima. Sastanku su prisustvovali i predstavnici UKC-a Tuzla, iako je poziv uručen 27.01.2026.godine iza 16 sati. – priča nam Umihanić.

– UKC Tuzla je iskazao interes za učešće, te je u tom smislu prije isteka roka od nekoliko dana Federalnom ministarstvu zdravstva dostavljena potrebna dokumentacija kao prijedlog za financiranje izgradnje Urgentnog centra, putem planirane kreditne linije. Na sastanku je istaknuto da trenutni status UKC Tuzla ispunjava kriterije za učešće u navedenom finansiranju – pojašnjava Umihanić.

Kaže da je na sastanku kroz kreditne linije predstavljena mogućnost financiranja projekata koje predlažu klinički centri.

No, u UKC-u Tuzla nedavno su iz medija opet čuli o dugu kod Saudijskog fonda, jer zvaničnog obraćanja ministarstva FBiH nije bilo.

– Do danas nema službenih informacija o statusu prijedloga, osim vijesti objavljenih u medijima. Iz ovoga se može zaključiti da je Vlada FBiH odstupila od ranijih dogovora, suprotno stavu federalnog ministra zdravstva dr. Nediljka Rimca iznesenog na spomenutom sastanku – zaključio je Umihanić.

Kontaktirali smo i ministricu Nediljku Rimac, ali nije odgovarao na pozive i poruke.