Ruske vlasti tvrde da je Ukrajina izvela “napad bez presedana” u Sankt Peterburgu i okolici dok je grad domaćin posljednjeg dana godišnjeg ruskog gospodarskog foruma.

Guverner okolne Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko rekao je da je oboreno više od 140 bespilotnih letjelica, dok je guverner grada Aleksandar Beglov pozvao stanovnike da ostanu u svojim domovima po prvi put od početka rata prije više od četiri godine.

Ukrajinski predsjednik rekao je da su njegove snage pogodile ruska skladišta oružja i pomorsku bazu, što je nazvao pravednim odgovorom na ruske napade.

To se dogodilo dan nakon što je Vladimir Putin na forumu izjavio da nema smisla sastajati se s Volodimirom Zelenskim, koji je pozvao na izravne pregovore o okončanju rata.

Guverner Drozdenko rekao je da su ukrajinski napadi izazvali požar u neimenovanom vojnom objektu te da su stanovnici evakuirani. Naveo je i da su objekti pretrpjeli “manja” oštećenja.

Zelenski je rekao da su dronovi njegove zemlje prešli udaljenost od 1.000 kilometara do regije Sankt Peterburga, gađajući “arsenale neprijateljske mornarice i bazu Kronštat”. Glavna baza Baltičke flote ruske mornarice nalazi se u Kronštatu, javlja on BBC.

Prema Zelenskom, skladište nafte udaljeno 500 kilometara, u južnoj regiji Krasnodar, također je pogođeno u sklopu ukrajinskih “sankcija dugog dometa” – izraz koji se koristi za napade na ruski teritorij.

Zapovjednik jedne od ukrajinskih jedinica uključenih u napade bespilotnim letjelicama rekao je za BBC da je vrlo lako pogoditi ciljeve unutar Rusije.

– Letimo po Rusiji kao da je naša teritorija. Gotovo da nema otpora, nije teško doći do cilja – rekao je Jevhen Karas, zapovjednik 413. naletne pukovnije ukrajinskih snaga za bespilotne sustave.

Ovi najnoviji napadi uslijedili su nakon ukrajinskih napada na periferiji Sankt Peterburga baš u trenutku kada je nekoliko dana ranije počeo Putinov glavni ekonomski forum.

Veliki forum, osmišljen kako bi privukao strane investicije u zemlju, okupio je tisuće gostiju iz 130 zemalja, uključujući skromnu američku delegaciju – prvu nakon mnogo godina.

U svom otvorenom pismu Putinu u četvrtak, Zelenskiy je pozvao na prekid vatre i izravne razgovore licem u lice s ruskim čelnikom kako bi se okončao rat koji je započeo sveobuhvatnom ruskom invazijom 2022.

Napisao je da bi bilo “pogrešno jednostavno čekati” da sukob ponovno postane glavni fokus pažnje Sjedinjenih Država. Predsjednik Donald Trump bio je uključen u posredovanje u pokušajima okončanja sukoba, ali je rat s Iranom nedavno dobio prioritet.

Govoreći na gospodarskom forumu u petak, Putin je odbio zahtjev da se sastane sa Zelenskim i ponovio svoj stav da bi prekid vatre samo omogućio Ukrajini da se pregrupira.

Rekao je da će rat završiti tek kada se ostvare ciljevi Rusije.

Ruski dugogodišnji stav je da se Ukrajina treba povući iz regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja, koje je Rusija većinom okupirala, te odustati od napora da se pridruži NATO-u.

Ukrajina se odbila odreći bilo kojeg dijela svog teritorija, tvrdeći da bi ustupci Moskvi potaknuli Rusiju na ponovnu invaziju u budućnosti.

U svojoj poruci od subote, ukrajinski predsjednik je rekao da je “vrijeme da se završi ovaj rat”, ali je optužio ruskog čelnika da želi “nastaviti borbu”.

Očekuje se da će Zelenski u nedjelju posjetiti Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje će razgovarati s nekim od najvjernijih europskih saveznika Ukrajine – premijerom Keirom Starmerom, njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

U rusko okupiranoj regiji Luhansk u istočnoj Ukrajini, vlasti koje je imenovala Moskva priopćile su da su obustavile autobusni promet na dvije glavne ceste nakon kampanje napada ukrajinskih bespilotnih letjelica usmjerenih na rusku logistiku.

Pozvali su lokalno stanovništvo da ih ne koriste “iz sigurnosnih razloga”.

Administracija koju podupire Rusija također je zabranila prigradski željeznički promet i prijevoz skupina djece unutar Luganske oblasti.

Putin je izjavio da Rusija ima potpunu kontrolu nad takozvanom “Narodnom Republikom Lugansk”.

Posljednjih tjedana ukrajinske snage dronovima napadaju okupirane dijelove Ukrajine, a dužnosnici kažu da ciljaju na rusku logistiku.

Jedan analitičar rekao je za BBC da je više od 200 kamiona i preko 30 cisterni s gorivom pogođeno od početka svibnja.

Tijekom četiri godine od početka ruske invazije, Ukrajina je značajno razvila svoj obrambeni sektor.

Kijev je sada sposoban redovito gađati ciljeve unutar Rusije. Usmjerio je svoje napore na energetsku infrastrukturu i naftna postrojenja, za koje vidi da pokreću ruski ratni stroj.

Rusija optužuje Kijev za gađanje civila.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je priliku da se izvuče iz svog propalog rata odbivši ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izravne mirovne pregovore, rekao je u subotu ukrajinski ministar vanjskih poslova.

– Stvari će biti samo gore za Rusiju – napisao je Andrii Sybiha na Xu.

Prema njegovim riječima, gubici na bojnom polju će i dalje rasti, ističući da će neuspjesi za Moskvu postajati sve ponižavajući.

“- Ekonomija će pasti dublje u recesiju. Više radnih mjesta će biti izgubljeno, porezi će rasti, a inflacija će pogoditi najugroženije – rekao je Sybiha i dodao:

– U Rusiji već nema sigurnih mjesta koja se mogu izuzeti iz dugoročnih sankcija Ukrajine. Ali njihov će intenzitet i dalje rasti.

Ministar je poručio da međunarodni pritisci neće popustiti i samo će se povećavati.

Sybiha je naglasio da će Moskva ipak morati prihvatiti diplomatsko rješenje, ali će uvjeti biti puno gori.

U otvorenom pismu u četvrtak, Zelenskiy je pozvao na izravne razgovore s Putinom i rekao da je Ukrajina spremna poštovati primirje tijekom pregovora, među ostalim.

Međutim, Putin je u petak rekao da trenutno ne vidi smisao u održavanju sastanka sa Zelenskim, tvrdeći da izravni sastanci u prošlosti nisu dali značajnije rezultate.

Kao odgovor, Zelenski je optužio Putina da ne želi okončati rat koji je u tijeku, rekavši kako misli da su mnogi diljem svijeta razočarani Putinovim odgovorom na njegovo otvoreno pismo.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozivajući ga na sastanak licem u lice kako bi se okončao rat. Pismo je objavljeno dan nakon što je Ukrajina pokrenula veliki napad na Sankt Peterburg, pogodivši veliko skladište nafte i vojne ciljeve baš u trenutku kada je Putin dočekivao svjetske čelnike u gradu na ključnom gospodarskom forumuon Kyiv Independent.

Zelenski u pismu iznosi argumente zbog kojih bi Putin trebao prekinuti sukob i postavlja uvjete za ponovno pokretanje pregovora.

Proveo si gotovo polovicu svojih 26 godina na vlasti u Rusiji vodeći rat protiv Ukrajine, napisao je Zelenski.

– Što god pričali o NATO-u, geopolitici i ruskom jeziku, ovaj rat je vaš osobni izbor – rat bez pravog razloga. Takvog će ga pamtiti povijest – dodao je.

Zelenski je podsjetio na neuspjeh Rusije da zauzme Kijev i slomi ukrajinski otpor tijekom invazije 2022., razorne posljedice međunarodnih sankcija na rusko gospodarstvo, ogromne ljudske gubitke i rastuće nezadovoljstvo među ruskim stanovništvom kako rat traje i sve se više osjeća u samoj Rusiji.

– Ruski narod ne voli naše dronove i rakete. Ne vole nestašice goriva i stalna poskupljenja. Ne vole stalne zabrane. Ne sviđa im se vaša namjera da pokrenete novi val mobilizacije kako biste proširili rat na druge dijelove Ukrajine ili ga usmjerili protiv druge susjedne zemlje. Ne sviđa im se što se vašem ratu ne nazire kraj – napisao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je pozvao Putina na sastanak u neutralnu zemlju kako bi dogovorili uvjete mirovnog sporazuma. Izjavio je da je spreman prihvatiti potpuni prekid vatre tijekom pregovaračkog procesa, kao i početak mirovnih pregovora uz razmjenu zarobljenika po principu “svi za sve”.

– Ukrajina nudi kraj ovog rata. Moramo to učiniti pravedno, dostojanstveno i uz garancije da neće biti novog rata… Predlažem da se nađemo – rekao je.

Zelenski je pozvao ruskog predsjednika da odredi jasan datum sastanka i naglasio da bi i Sjedinjene Američke Države i Europa trebale imati ulogu u razgovorima. Zatražio je od Kremlja da odustane od taktike odugovlačenja i nerealnih maksimalističkih zahtjeva, rekavši:

– Prva crta sada je linija s koje treba krenuti diplomacija – rekao je.

– Moramo odlučiti kakva će biti budućnost svih budućih generacija Ukrajinaca i Rusa – rekao je Zelenski ruskom kolegi.

– Ako sami ne shvaćate da je vrijeme da se završi ovaj rat, Ukrajina će se nastaviti boriti za svoj opstanak. Imat ćemo podršku. Ali morat ćete se i mnogo više boriti za vlastiti opstanak – ne za opstanak Rusije, nego za svoj vlastiti – zaključuje se u pismu.

Ruske snage su preko noći pokrenule jedan od najvećih zračnih napada na Ukrajinu u posljednjih nekoliko mjeseci, gađajući Kijev, Dnjepar, Harkov, Zaporožje i druge gradove projektilima i bespilotnim letjelicama.

Prema podacima ukrajinskih vlasti, u napadima je ubijeno najmanje 14 ljudi, dok je više od 100 ranjeno.

Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo priopćilo je da je Rusija lansirala 73 projektila i 656 dronova.

Protuzračna obrana uspjela je oboriti velik broj ciljeva, no deseci projektila i dronova i dalje pogađaju stambene zgrade i infrastrukturu diljem zemlje.

U Kijevu su snažne eksplozije odjekivale cijelu noć, a nekoliko zgrada je teško oštećeno.

Spasilačke ekipe tražile su ljude zatrpane ispod ruševina, dok su stanovnici satima proveli u skloništima. Posebno je teško pogođen grad Dnjepar, gdje su među žrtvama bila i djeca.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su zemlji hitno potrebni dodatni sustavi protuzračne obrane, posebice rakete Patriot, te je pozvao međunarodne saveznike da ubrzaju vojnu pomoć.

Napadi dolaze dok se rat nastavlja bez značajnog diplomatskog napretka, a obje strane pojačavaju napade daleko iza linija bojišnice.

Ukrajina je posljednjih dana izvela više napada bespilotnim letjelicama na rusku energetsku infrastrukturu, na što je Moskva odgovorila novim valom masovnih zračnih napada.

Akcije spašavanja u pogođenim područjima još uvijek traju, a vlasti upozoravaju da bi broj žrtava mogao rasti.

Rat u Ukrajini i sukob između Irana, SAD-a i Izraela više se ne mogu promatrati kao zasebne krize, upozorava nekoliko zapadnih analitičara i stručnjaka za sigurnost. Događaji na jednoj fronti sve neposrednije utječu na razvoj situacije na drugoj.

Prema analizi časopisa Američki konzervativac jedan od najvećih učinaka rata u Iranu je rast cijena nafte, što Rusiji donosi dodatne prihode u vrijeme dok se rat u Ukrajini nastavlja.

Više cijene energenata olakšavaju Moskvi financiranje vojne kampanje i ublažavaju pritisak zapadnih sankcija.

Istodobno, sve veći broj američkih i savezničkih proturaketnih sustava preusmjerava se na Bliski istok.

To izaziva zabrinutost u Kijevu jer bi Ukrajina mogla ostati bez neke vojne potpore koja joj je potrebna za obranu od ruskih raketnih i bespilotnih napada.

Dodatnu pozornost privlače tvrdnje o tješnjoj suradnji Moskve i Teherana. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opetovano je tvrdio da Rusija Iranu pruža obavještajne podatke i tehničku pomoć, uključujući podatke za planiranje napada i suradnju u razvoju dronova.

S druge strane, Ukrajina nastoji iskoristiti iskustvo stečeno tijekom rata s Rusijom za produbljivanje sigurnosne suradnje sa zaljevskim državama.

Posljednjih mjeseci Kijev je intenzivirao kontakte sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom, nudeći tehnologiju i obuku za zaštitu od napada dronovima.

Europski dužnosnici upozoravaju da bi daljnje povezivanje ova dva sukoba moglo dodatno destabilizirati međunarodnu sigurnost.

U Bruxellesu sve više ističu da odluke donesene u Ukrajini ili na Bliskom istoku nemaju više samo regionalne posljedice, već utječu na globalno gospodarstvo, energetsku sigurnost i odnose velikih sila.

Zato sve više analitičara smatra da se ne radi o dva odvojena rata, već o sukobima koji su povezani istim političkim, vojnim i gospodarskim interesima te zajedno tvore novu fazu globalnih geopolitičkih napetosti.

Davor Savičić, bosanskohercegovački dragovoljac u ruskoj vojsci, osumnjičen je za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, objavljeno je u Službenom listu Ukrajine.

Kako se navodi u Glasniku, Savičić, koji ima bh. i ruskog državljanstva, osumnjičen je za okrutno postupanje prema civilima, kao i za druga kršenja zakona i običaja ratovanja utvrđenih međunarodnim ugovorima.

Također, sumnja se da je kazneno djelo počinio u suizvršilaštvu s drugim osobama prema prethodnom dogovoru. Ukrajinske vlasti dale su Savičiću mogućnost da se sam javi na ispitivanje u lipnju 2026. godine.

Detektor je u ranijim istraživanjima pokazalo je da je Savičić sudjelovao u novačenju dragovoljaca iz Bosne i Hercegovine.

Vlasti u Ukrajini u Službenim novinama od 22. svibnja 2026. navode da je Savičić od veljače do ožujka 2022. zapovijedao postrojbom “Vukovi” koja je izvodila operacije na području Kijeva u okviru grupe “Vostok” u sastavu Oružanih snaga Rusije. Danas je pripadnik privatne vojne formacije “Redut”.

Detalje o njegovom slučaju objavila je 26. svibnja 2026. organizacija “Knjiga krvnika ukrajinskog naroda”, koja je nastala 2022. na inicijativu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog.

Na stranicama te organizacije navodi se da se istraga protiv Savičića vodi od 2024. godine.

Organizacija se odnosi na Službu sigurnosti Ukrajine i Glavnu obavještajnu upravu Ministarstva obrane.

Savičić se, kako je pojašnjeno, sumnjiči da je 3. ožujka 2022. godine u selu Fedorivka navodno naredio jednom mještaninu, koji se skrivao u betonskoj cijevi, da se skine do donjeg rublja. Priča se da su muškarcu vojnici koji su bili sa Savičićem uzeli telefon, vezali mu ruke plastičnom uzicom i prekrili oči, nakon čega su ga odveli u šumu.

Muškarca su tada navodno vezali za stablo, a između leđa i debla stabla stavili mu ručnu bombu s izvađenim fitiljem, zbog čega je morao stajati uspravno oko dva sata.

Žrtva je potom odvedena na ispitivanje. Ukrajinska organizacija “Knjiga krvnika ukrajinskog naroda” dalje navodi da je Savičić od tog muškarca navodno tražio podatke o položajima ukrajinske vojske i prisilio ga da da izjavu za ruske medije.

Kad je muškarac to odbio, Savičić ga je navodno udario kundakom po nogama, glavi i leđima. Istraga navodi da je žrtva tada bila prisiljena iskopati rupu u zemlji u kojoj je muškarac potom proveo sedam dana bez hrane i vode.

Također, 5. ožujka 2022. ruska vojska izvršila je raciju u privatnoj kući u selu Ivankiv, gdje su pronašli i priveli žensku osobu. Vojnici su joj konopcem vezali ruke, odveli je u šumu i tamo je držali zarobljenu do 8. ožujka 2022. godine.

Organizacija “Knjiga krvnika ukrajinskog naroda” navodi da je zarobljena žena 6. ožujka odvedena na ispitivanje kod Savičića, koji je od žene navodno tražio podatke o ukrajinskoj vojsci, nakon čega je organizirao snimanje njezine izjave u propagandne svrhe. Savičića se sumnjiči da je prijetio ženi i udarao je stolicom kako bi je zastrašio.

Detektor te navode nije mogao samostalno potvrditi. Savičić do objave ovog teksta nije odgovorio na pitanja poslana putem Telegrama.

U svibnju 2025. godine fotografiju sa Savičićem objavio je tadašnji predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik koji je boravio u Rusiji gdje se sastao s predstavnikom Srpske pravoslavne crkve.

Prema službenim podacima ukrajinskih vlasti, oko 200 dobrovoljaca s Balkana trenutačno se bori na ruskoj strani u Ukrajini, unatoč činjenici da je borba na stranim ratištima zabranjena nacionalnim zakonodavstvom.

Vlasti Ukrajine ranije su od Bosne i Hercegovine zatražile podatke o 12 državljana BiH koji se sumnjiče za ratne zločine na ukrajinskom tlu.

EUROPOL je ranije priopćio da su ovi državljani BiH dio skupine od 654 osobe koje se sumnjiče da su kao pripadnici ruskih paravojnih postrojbi Wagner i Redut počinili najteže ratne zločine na tlu Ukrajine.

Ruske snage pokrenule su kombinirani napad velikih razmjera projektilima i bespilotnim letjelicama na i oko glavnog grada Ukrajine Kijeva tijekom noći, pogađajući stambene zgrade i drugu infrastrukturu diljem glavnog grada.

U velikom valu ruskih raketnih i bespilotnih letjelica poginule su četiri osobe, a više od 50 ih je ozlijeđeno.

Eksplozije su se čule diljem regije tijekom noći i u nedjelju. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je “bila užasna noć” i da je šteta zabilježena u svim četvrtima glavnog grada, uključujući stambene zgrade i škole, izvještava BBC.

Među ozlijeđenima je troje djece, a akcija spašavanja je u tijeku.

Napadi su uslijedili nakon obećanja ruskog predsjednika Vladimira Putina da će uzvratiti nakon što je optužio Ukrajinu za smrtonosni napad na studentski dom u gradu Starobyljsku u petak u kojem je ubijeno 18 ljudi.

Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga priopćio je da je izveo napad u blizini Starobylska u istočnoj Ukrajini pod ruskom okupacijom tijekom noći u petak, ali tvrdi da je pogodio elitnu rusku vojnu jedinicu.

Ruski noćašnji napadi u nedjelju uslijedili su nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio da postoje znakovi da Rusija priprema “kombinirani napad na ukrajinski teritorij”.

Citirao je obavještajne podatke iz Ukrajine, Europe i SAD-a koji sugeriraju da Rusija možda planira koristiti raketu Orešnik, koja navodno putuje više od 10 puta brže od brzine zvuka i trenutno ju je nemoguće presresti.

Još uvijek nema potvrde da je Rusija koristila projektil u svom posljednjem bombardiranju.

Prema promatračkim skupinama, ovo je bio jedan od najvećih napada u prošloj godini.

Kličko je rekao da je napad pogodio više od 40 lokacija diljem Kijeva, pri čemu su krhotine koje su padale izazvale požare u stambenim zgradama, skladištima, supermarketu i trgovačkom centru.

– Glavni grad bio je izložen masovnom balističkom napadu. Moguća su i daljnja lansiranja – napisao je Tymur Tkachenko, šef kijevske vojne uprave, na Telegramu nešto iza ponoći.

Napad u blizini školskog skloništa za zračni napad blokirao je ulaz krhotinama, zarobivši nekoliko ljudi unutra.

Hitne službe požurile su na više mjesta oštećenja diljem grada, gaseći požare, uklanjajući ostatke i liječeći ozlijeđene.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je odmazdu nakon što je optužio Ukrajinu za smrtonosni napad na studentski dom u okupiranoj istočnoj Ukrajini.

Prema lokalnim vlastima koje podržava Moskva, deset je ljudi ubijeno, a 38 ozlijeđeno u noćnom napadu na grad Starobilsk u regiji Luhansk. Još 11 osoba je nestalo, javlja on BBC.

Ukrajinska vojska priopćila je da je pogodila sjedište ruske elitne jedinice za upravljanje bespilotnim letjelicama Rubikon u Starobilsku, ali nije precizirala radi li se o istoj zgradi za koju Rusija tvrdi da je bila meta napada.

Putin je, međutim, odbacio takve tvrdnje.

– U blizini nije bilo vojnih objekata, obavještajnih objekata niti bilo kakvih srodnih službi. Stoga nema temelja za tvrdnje da je zgrada pogođena djelovanjem naše protuzračne obrane ili sustava elektroničkog ratovanja – rekao je Putin tijekom prijema u svojoj rezidenciji u Kremlju u Moskvi.

Naredio je ruskoj vojsci da pripremi prijedloge za odgovor na napad.

Prema njegovim riječima, ukrajinski napad izveden je u tri vala uz korištenje 16 dronova.

Ruska državna televizija prikazala je jednu od ozlijeđenih studentica, 19-godišnju Dianu Shovkun. Priča se da je zadobila ozljede glave nakon što ju je udario komad betonske ploče koja se urušila. Istodobno, nisu objavljene snimke ni fotografije osoba za koje Moskva tvrdi da su ubijene u napadu.

Ruski dužnosnici priopćili su rano u subotu da su dvije osobe ozlijeđene nakon što su krhotine oborenih dronova izazvale požar u skladištu nafte u crnomorskoj luci Novorossiysk.

Regionalni stožer regije Krasnodar priopćio je da se nekoliko tehničkih i administrativnih objekata zapalilo, dok su dijelovi dronova pali na terminal za gorivo.

Ozlijeđeni su prevezeni u bolnicu, a smrtnih slučajeva nije bilo.

Isti izvor navodi da su dronovi također oštetili privatne kuće u lučkom gradu Anapa, sjevernije uz obalu.

Ukrajinska vojska rekla je kasno u petak da je gađala sjedište jedinice Rubikon u Starobilsku tijekom noćnog napada.

U priopćenju se navodi da pripadnici te specijalne jedinice za kontrolu bespilotnih letjelica redovito izvode napade na civile i civilnu infrastrukturu diljem Ukrajine.

Ukrajinske oružane snage istaknule su da djeluju isključivo protiv vojnih ciljeva.

– Napadi se vrše na vojnu infrastrukturu i objekte koji se koriste u vojne svrhe, uz strogo poštivanje normi međunarodnog humanitarnog prava, zakona i običaja ratovanja – stoji u priopćenju.

Dan ranije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je pogođeno sjedište ruske sigurnosne službe FSB u južnoj regiji Herson, koju kontrolira Moskva.

Prema njegovim riječima, u tom napadu ubijeno je ili ranjeno oko 100 ruskih vojnika i pripadnika okupacijskih snaga.

Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo te tvrdnje, ali proruski kanal Telegram izvijestio je o “žrtvama” nakon, kako je rečeno, “masovnog napada dronom”.

Od početka sveobuhvatne ruske invazije 2022., Ukrajina je opetovano optuživala Rusiju da namjerno gađa civile, što Moskva redovito negira.

Prošlog su tjedna ukrajinski dužnosnici rekli da su 24 osobe, uključujući tri djevojke, poginule kada je ruski projektil pogodio i uništio dio visoke stambene zgrade u Kijevu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte i švedski premijer Ulf Kristersson apelirali su na saveznike, upozoravajući da trenutni financijski i vojni teret potpore Ukrajini nije ravnomjerno raspoređen među članicama Saveza.

Tijekom zajedničkog obraćanja, Rutte je istaknuo kako unutar saveza postoji dubok nesrazmjer u izdvajanju sredstava za ukrajinsku obranu.

Prema njegovim riječima, teret pomoći trenutno nosi samo ograničena skupina zemalja predvođena Švedskom, Kanadom, Njemačkom, Nizozemskom i Danskom, dok mnoge druge članice još uvijek ne izdvajaju dovoljno sredstava.

Švedski premijer Ulf Kristersson istaknuo je da se njegova zemlja pozicionirala kao treći najveći donator Ukrajine, ali je dodao da bi cjelokupna situacija na terenu bila puno povoljnija kada bi se i druge zemlje natjecale u pružanju potpore tog opsega.

Kristersson je rekao da podrška Ukrajini mora biti dugoročna i nepokolebljiva, izravno kritizirajući zemlje koje daju samo deklarativnu podršku.

Istaknuo je kako je došlo vrijeme da zemlje koje o Ukrajini govore izuzetno dobro konačno prijeđu s riječi na djela i pruže konkretnu financijsku i vojnu pomoć.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić telefonski je razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o bilateralnim odnosima dviju zemalja, europskim integracijama i mogućnostima unapređenja gospodarske suradnje, uključujući potencijalni sporazum o slobodnoj trgovini.

Vučić je na Instagramu naveo da je razgovor bio otvoren i dobar te da se razgovaralo o mogućnostima dodatnog povezivanja Srbije i Ukrajine u područjima od zajedničkog interesa.

Kako je istaknuo, jedna od tema bila je i skora posjeta Tarasa Kačke, potpredsjednika Vlade Ukrajine za europske i euroatlantske integracije i trgovinskog predstavnika Ukrajine, što je ocijenjeno kao važan korak u daljnjem jačanju suradnje dviju zemalja.

Predsjednici su razgovarali i o važnosti dijaloga, međusobnog razumijevanja i odgovornog pristupa rješavanju problema, složivši se da mir i očuvanje ljudskih života moraju biti prioritet.

Vučić je naveo da su Srbija i Ukrajina potvrdile opredijeljenost za daljnje unapređenje bilateralnih odnosa otvorenim dijalogom, međusobnim uvažavanjem i jačanjem suradnje, s posebnim osvrtom na gospodarstvo kao osnovu dugoročnog razvoja i stabilnosti.