Projekt Južne plinske interkonekcije, čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak 1,5 milijardi eura, gura se u parlamentarnu proceduru bez definiranog investitora, zatvorene financijske konstrukcije i jasnog odgovora tko će upravljati plinovodom, upozoravaju neki od sudionika sastanka s predstavnicima američke tvrtke koja je Vladi Federacije BiH dostavila pismo namjere.

Razgovori predstavnika Parlamenta Federacije BiH, predstavnika američke tvrtke AAFS Infrastructure and Energy LLC i predstavnika Veleposlanstva SAD-a u BiH, pokazali su da projekt još nema definirane ključne elemente – od financiranja do upravljanja budućim plinovodom.

Energetski stručnjak Almir Bečarević, koji je prisustvovao sastanku, kazao je za Faktor da je razgovor bio otvoren, ali da su mnoga pitanja ostala neodgovorena.

– Tek ako zakon bude usvojen u Saboru, počeli bi stvarati financijsku konstrukciju i tražiti sredstva. U ovom trenutku nisu jasno definirali hoće li u projektu sudjelovati privatni investitori ili banke – rekao je Bečarević.

Dodaje da nije definirano tko bi upravljao plinovodom.

– Društvo za upravljanje još ne postoji. Spominje se mogućnost osnivanja nove tvrtke, no zasad je to samo ideja. Konkretnih rješenja nema – ustvrdio je.

Kada je riječ o opskrbi plinom, Bečarević ističe da su predstavnici investitora razgovarali s Energoinvestom, ali bez konkretnih dogovora.

– Svjesni su problema s kapacitetom na LNG terminalu na Krku. Eventualne količine plina nastojali bi osigurati kupnjom od tvrtki koje već imaju zakupljene kapacitete, no ostaje nejasno kako bi se to odrazilo na konačnu cijenu plina – pojasnio je.

Posebno je osporavao rokove koje je ranije prezentirao federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, a prema kojima bi plinovod mogao biti završen do kraja 2027. godine.

– To je nerealno. I sami su rekli da će od početka radova do završetka proći dvije do tri godine, a mi još nismo ni blizu početka gradnje – kazao je Bečarević.

Naglašava da projekt još nema ni osnovne preduvjete – od riješenih imovinsko-pravnih odnosa do ključnog ugovora s Vladom FBiH koji bi, prema zakonu, trebao biti potpisan u roku od 30 dana.

– Smatraju da je rok prekratak za tako veliki dokument – dodao je.

Prema njegovim procjenama, završetak projekta prije 2029. ili 2030. godine nije realan.

Bečarević je također potvrdio da je BH Gas isključen iz projekta.

– BH Gas se nigdje ne spominje. Također, nema odgovora tko će zakupiti kapacitete na Krku, tko će transportirati plin kroz sustav Plinacra, niti tko će potpisati ugovor između operatera u BiH i Hrvatskoj. Ideja je da tu ulogu preuzme nova tvrtka – rekao je.

Nejasno je i pitanje koncesije, pa tako ni njezino trajanje koje u zakonu nije određeno.

Član Komisije za energetiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, zastupnik SDA u Parlamentu FBiH Miralem Galijašević kazao je za Faktor da ova stranka podržava projekt, ali sa značajnim rezervama.

– Dobili smo zakon koji sadrži mnogo nejasnoća i nedoumica. Očekujemo potpunu transparentnost i jasne odgovore prije donošenja odluka – rekao je.

Napominje kako su na sastanku postavljena brojna pitanja, među kojima i mogućnost vraćanja zakona u redovitu proceduru kako bi se provela javna rasprava.

– Ključno je da Vlada FBiH jasno definira tko je investitor, kako je izabran, tko će biti uvoznik plina i gdje su kontaktne točke projekta. Spominje se da bi uvoznik mogao biti Energoinvest, dok je BH-Gas isključen iz cijele priče – naveo je Galijašević.

Dodaje da se u kontekstu projekta spominju i plinske elektrane, ali bez studije izvodljivosti.

– Vlada mora odigrati ključnu ulogu, a Sabor mora dati konačnu suglasnost. Indikativno je i da sastanku nije prisustvovao predstavnik Vlade – kazao je.

Otvoreno je i pitanje financijskih jamstava.

– Rečeno je da investitor osigurava sredstva, ali nitko nije precizirao postoje li jamstva. To je nešto što se mora raščistiti – zaključio je Galijašević.

Južna plinska interkonekcija BiH-Hrvatska jedan je od strateških energetskih projekata koji bi Federaciji BiH omogućio alternativni pravac opskrbe plinom, neovisno o postojećim pravcima.

Međutim, kako pokazuju posljednji razgovori, projekt je još uvijek u ranoj fazi – bez definiranog modela financiranja, jasnog okvira upravljanja i specificiranih komercijalnih aranžmana za nabavu i transport plina.

Unatoč političkoj podršci projektu, otvorena pitanja pokazuju da će njegova realizacija uvelike ovisiti o transparentnosti procesa, jasnom definiranju uloga i spremnosti institucija da preuzmu odgovornost za ključne odluke.

Dubai, grad koji je godinama bio simbol luksuza, stabilnosti i sigurnosti na Bliskom istoku, našao se u središtu zabrinutosti nakon napada povezanih s eskalacijom sukoba između Irana i njegovih zapadnih saveznika u regiji, piše Jutro.

Iako je većina projektila i bespilotnih letjelica presretnuta zahvaljujući snažnom sustavu protuzračne obrane Ujedinjenih Arapskih Emirata, krhotine presretnutih projektila padale su na neke dijelove grada i uzrokovale štetu na zgradama i infrastrukturi.

Incidenti su šokirali javnost i postavili pitanje sigurnosti grada koji se desetljećima smatrao jednim od najsigurnijih mjesta na svijetu.

Dubai je svoju gospodarsku snagu izgradio na tri ključna stupa – turizmu, financijama i stranim ulaganjima. Upravo zbog toga svaka sigurnosna prijetnja ima snažan odjek među međunarodnim tvrtkama i investitorima koji su u ovaj grad donijeli milijarde dolara kapitala.

Prema izvješćima međunarodnih medija, neke su tvrtke već počele uvoditi rad na daljinu, dok su neke razmišljale o privremenom preseljenju dijela svojih zaposlenika.

Istodobno, zračni promet u regiji povremeno je bio u prekidu, a neki letovi su zbog sigurnosnih procjena otkazani ili preusmjereni.

Analitičari upozoravaju da je najveći izazov za Dubai očuvanje reputacije sigurnog utočišta za kapital i turizam.

Grad je godinama privlačio bogate investitore, međunarodne tvrtke i milijune turista upravo zbog stabilnosti i osjećaja sigurnosti koje je nudio u nestabilnoj regiji.

Iako emiratske vlasti kažu da je situacija pod kontrolom i da je sigurnosni sustav uspješno neutralizirao većinu prijetnji, nedavni događaji pokazali su koliko brzo regionalni sukobi mogu pogoditi čak i gradove koji su dosad djelovali daleko od ratnih zona.

Zasad nema naznaka masovnog odlaska investitora ili turista, no mnogi smatraju da je posljednja eskalacija prvi put ozbiljno poljuljala imidž Dubaija kao potpuno sigurnog središta biznisa i luksuza.

Ostaje pitanje može li Dubai zadržati imidž globalnog utočišta kapitala u regiji koja sve više klizi prema otvorenom sukobu.

Vlada Tuzlanskog kantona započela je novi investicijski ciklus, a planirani su projekti ukupne vrijednosti gotovo 10 milijuna KM.

Najveći dio sredstava, oko 8,3 milijuna KM, bit će usmjeren u obrazovne ustanove na području Tuzlanskog kantona, a najznačajnije stavke su za početak izgradnje još četiri školske fiskulturne dvorane.

– U proteklom razdoblju primili smo 27 milijuna KM zahtjeva. Od toga se 21 milion odnosio na zahtjeve iz oblasti obrazovanja, pa je najveći dio od 10 miliona namijenjen za objekte, investicije i kapitalne izdatke za škole – kaže premijer TK Irfan Halilagić.

Tako će nove dvorane dobiti učenici Osnovne škole “Stupari” za čiju prvu fazu izgradnje je izdvojeno 600.000 KM, učenici Osnovne škole Poljice za koju je izdvojeno 520.000 KM za prvu fazu izgradnje, učenici Osnovne škole “Šerići”, odnosno Srednje škole Priluk sa izdvojenih 420.000 KM. i učenici OŠ „Živinice Gornje“ sa 600.000 KM.

U Tuzlanskom kantonu prošle godine je počela izgradnja šest školskih fiskulturnih sala, a ove godine će tom broju biti dodate još četiri.

– Zadovoljni smo što trenutno u TK imamo 10 školskih sportskih objekata u izgradnji, a neki će biti završeni ove godine. Kroz program kapitalnih izdataka nastojali smo zadržati princip ravnomjerne raspodjele sredstava, a prosjek za gradove i općine je između 500 i 600 tisuća KM. Osim u gimnazije, nastavili smo ulagati i u druge sportske objekte, jer naše opredjeljenje je osigurati uvjete da se djeca približe sportu, a udalje od brojnih pošasti današnjeg svijeta – kazao je Halilagić.

Također, ove godine planirano je 575.800 KM za potporu pravosudnim institucijama i poboljšanje uvjeta za njihov rad. Od ovih sredstava, najveći pojedinačni iznos odnosi se na nabavku završnih radova na dograđenom II spratu zgrade Općinskog suda u Srebreniku, za što je izdvojeno 140.000 KM.

– Razgovarali smo o budućnosti zgrade Općinskog suda Živinice. Odluka Vlade TK je da se na postojećoj lokaciji u vlasništvu TK izgradi nova zgrada suda. Prvi korak bit će izrada idejnog rješenja za što smo osigurali 20 tisuća KM. Kada je u pitanju izgradnja zgrade Općinskog suda Lukavac, za javni poziv za nadzor radova osigurali smo 85 tisuća KM. Na ovaj način stvorit ćemo sve uvjete za izgradnju, odnosno da se odabrani izvođač uvede u posao – naveo je Halilagić.

Programom je za podršku ustanovama kulture predviđeno ukupno 475.500 KM, od čega je 125.000 KM za nastavak radova na rekonstrukciji Muzeja istočne Bosne u Tuzli, a 200.000 KM za rušenje i izgradnju nadstrešnice Bosanskog kulturnog centra TK.

– Bilo je puno zahtjeva za službena vozila, sve smo prešli. Više od osam miliona KM usmjerili smo u osnovne i srednje škole – zaključio je Halilagić.

Kantonalno vijeće Stranke za Bosnu i Hercegovinu Sarajevo, nakon iznošenja podataka o ulaganjima u javni gradski prijevoz, uputilo je novo saopćenje kojim se, kako se ističe, nastavlja osvrt na poslovanje KJKP Gras.

– Ovom prilikom donosimo podatke o vrijednosti trajne imovine GRASA-e:

– vrijednost dugotrajne imovine 95.824.021

– vrijednost dugotrajne imovine 85,650,220

– vrijednost dugotrajne imovine 82,941,040

– vrijednost dugotrajne imovine 80.492.737

Podaci za 2025. još nisu dostupni.

Zašto je bitna vrijednost osnovnih sredstava GRASE? – pitaju u saopćenju KVSBiH, a potom pojašnjavaju:

– Radovi na rekonstrukciji tramvajske pruge započeli su 2020./2021. godina.

Prva isporuka novih tramvaja počela je 2023. godine.

Prva isporuka trolejbusa započela je 2022.

Sve navedene isporuke i rekonstrukcija pruge su trebale biti evidentirane u poslovnim knjigama GRAS-a. Time bi se povećala imovina/stalna imovina GRAS-a – pojašnjavaju.

No, dodaje se u priopćenju, kako je vidljivo iz pregleda vrijednosti dugotrajne imovine, ona je umanjena umjesto povećana za vrijednost nabave ili ulaganja u tramvajsku ili trolejbusku mrežu.

– Tramvajska pruga, tramvaji, trolejbuska mreža, trolejbusi, autobusi, kombi vozila nisu prešli u vlasništvo GRAS-a, već su vlasništvo Ministarstva saobraćaja Vlade KS. Uporabne dozvole izdaje ministarstvo, jednu od dozvola izdala je Općina Novo Sarajevo – Služba za prostorno planiranje i urbanizam 10.11.2023. godine i odnosi se na investitora Vladu KS/Ministarstvo saobraćaja – dodaje se u saopćenju.

Dodaje se da je Vlada/Ministarstvo prometa Kantona Sarajevo, kao investitor, do sada u rekonstrukciju tramvajske pruge, rekonstrukciju trolejbuske mreže i nabavku vozila javnog gradskog prijevoza uložilo više od 500.000.000 KM (s ostalim ulaganjima nešto manje od 800.000.000 KM).

– Vrijednost stalnih sredstava u bilansima GRAS-a sa 2024. godinom iznosi 80.492.737 KM, što je dokaz da nova stalna sredstva nisu u bilansima i vlasništvu GRAS-a, te da na njih nije obračunata amortizacija – pojašnjavaju iz SBiH.

Praktično pitanje nezgoda vozila GRAS-a i pitanje osiguranja vozila je, kako dodaju u saopćenju, suštinsko i dodatno pitanje za menadžment poduzeća.

– Jedino logično objašnjenje, a ne pravno, jeste da GRAS ima kontinuiranu blokadu računa i da je postojeća/stara imovina pod hipotekom Porezne uprave i UIO. Da li je logika ili procjena da će nova osnovna sredstva biti predmet novih hipoteka nije pitanje iste logike, ali bi zakoni u KS trebali biti primarni u tako visokim investicijama. Postavlja se još jedno pitanje, gdje još na svijetu tramvajske linije, trolejbuske mreže ili vozila javnog prijevoza u vlasništvu jedne vlade/ministarstva?

Na kraju treba napomenuti da je Ured za reviziju institucija u FBiH posljednji put radio reviziju GRAS-a prije osam godina, odnosno 2018. godine. Skupština KS je posljednji put razmatrala izvještaje GRAS-a prije pet godina, što je direktno vezano za predsjedavajućeg Skupštine KS.

Da li je neko u Vladi KS imao namjeru da formira GRAS 2, da li je neko u Vladi KS imao namjeru da ovo bude osnivački ulog u javno-privatnom partnerstvu, da li je sve slučajno ili ne, ili je nešto sasvim drugo, ostavljamo na procjenu svima? – zaključuje se u saopćenju KVSBiH, koje potpisuje predsjednik Almir Bečarević.