Dvadeset pet brodova prošlo je kroz Hormuški tjesnac u posljednja 24 sata u koordinaciji s iranskim vlastima, priopćila je u subotu mornarica Iranske revolucionarne garde (IRGC).

Plovila su uključivala naftne tankere, kontejnerske brodove i druga komercijalna plovila koja su prolazila strateškom pomorskom rutom nakon dobivanja dopuštenja uz koordinaciju i sigurnost Mornarice IRGC-a, navodi se u priopćenju mornaričkog odjela za odnose s javnošću koje prenosi državna televizija IRIB.

Regionalne napetosti i dalje su visoke otkako su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran krajem veljače.

Teheran je kasnije odgovorio napadima na Izrael i američke saveznike u Zaljevu, uz zatvaranje Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih energetskih tranzitnih ruta.

Prekid vatre uz pakistansko posredovanje stupio je na snagu 8. travnja, ali pregovori u Islamabadu nisu doveli do trajnog sporazuma.

Američki predsjednik Donald Trump kasnije je produžio primirje na neodređeno vrijeme, dok je zadržao blokadu brodova koji plove u ili iz iranskih luka kroz Hormuški tjesnac. Pojačani napori za trajnim prekidom sukoba se nastavljaju, a zapovjednik pakistanske vojske trenutno je u Teheranu kako bi spriječio ponovno izbijanje rata.

Prije početka sukoba tim je strateškim plovnim putem prolazila gotovo petina globalnih energetskih zaliha. Prekidi u pomorskom prometu u Zaljevu i dalje izazivaju zabrinutost na globalnim energetskim tržištima unatoč diplomatskim naporima da se ublaže napetosti.

Svijet je izgubio blizu milijardu barela nafte u posljednja dva mjeseca, a energetskim će tržištima trebati vremena da se stabiliziraju čak i ako se opskrba obnovi.

Izvršni direktor Saudi Aramca rekao je to u nedjelju, dok poremećaji u pomorskom prometu usporavaju kretanje kroz Hormuški tjesnac.

“Naš cilj je jednostavan: održati protok energije, čak i kada je sustav pod pritiskom”, rekao je Amin Nasser za Reuters u izjavi nakon što je Aramco objavio rast neto dobiti od 25 posto u prvom tromjesečju.

Globalna opskrba energijom znatno je smanjena iranskom blokadom Hormuškog tjesnaca, koja je ograničila pomorski promet i dovela do skoka cijena nakon američko-izraelskog rata.

– Ponovno otvaranje ruta nije isto što i normalizacija tržišta koje je ostalo bez oko milijardu barela nafte – ustvrdio je Nasser, dodavši da su godine nedovoljnog ulaganja dodatno pogoršale pritisak na ionako niske globalne zalihe.

Aramco je koristio svoj naftovod istok-zapad da zaobiđe Hormuški tjesnac i preusmjeri sirovu naftu u Crveno more, infrastrukturu koju je Nasser opisao kao “ključnu žilu kucavicu” za ublažavanje globalne krize opskrbe.

Unatoč promjenama u brodskim rutama, Nasser je naglasio da Azija ostaje ključni prioritet za tvrtku i središnje područje globalne potražnje.

Irački ministar nafte Hayyan Abdul Ghani najavio je novo nalazište nafte u blizini granice sa Saudijskom Arabijom, s procijenjenim rezervama od oko devet milijardi barela.

Najava je stigla tijekom njegova sastanka u srijedu s izaslanstvom kineske tvrtke ZhenHua Oil, koja je otkrila novo polje u području Qurnain u jugozapadnom Iraku kao dio ranije runde dozvola za istraživanje.

Prema priopćenju iračkog Ministarstva nafte, Abdul Ghani je tijekom sastanka razgovarao o razvojnim radovima u istraživačkom bloku Qurnain i naftnom polju u jugoistočnom Bagdadu.

Ministar je istaknuo važnost ubrzanja realizacije projekta kako bi se održala proizvodnja sirove nafte i ulaganja u popratne resurse plina.

Blok Qurnain, koji se nalazi u pokrajini Najaf uz iračko-saudijsku granicu, smatra se jednim od iračkih perspektivnih istraživačkih područja i pokriva područje od približno 8.773 četvornih kilometara.

Irak je među najvećim svjetskim proizvođačima i izvoznicima nafte, s dokazanim rezervama procijenjenim na oko 145 milijardi barela, prema službenim podacima.

Visoki iranski vojni zapovjednik upozorio je iranske južne susjede da će se, ako se njihova zemlja ili objekti iskoriste za napad na Iran, “morati oprostiti od proizvodnje nafte u regiji Bliskog istoka”, izvijestili su iranski državni mediji. CNN.

Novinska agencija Fars, bliska vlastima, citirala je zapovjednika Zračno-svemirskih snaga Korpusa čuvara islamske revolucije koji je rekao da “upozorenje dolazi jer su neke zemlje u Perzijskom zaljevu ranije dopustile da njihov teritorij koriste neprijatelji Irana”.

U izvješću se dodaje da će, “ako se ovo nastavi, njihova ekonomska krvotok biti ozbiljno ugrožena”, ali se ne precizira na koje se zemlje to odnosi.

Zapovjednik je također objavio da se iranski “popis meta” proširio izvan vojnih postrojenja i sada uključuje velika naftna polja i rafinerije diljem Bliskog istoka.

Prema Fars Newsu, posebno su spomenute lokacije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Bahreinu.

Mnoge od tih zaljevskih država saveznici su SAD-a, a neke od njih imaju američke vojne baze na svom teritoriju.

Priopćenje iranskog ministra vanjskih poslova da će strateški važan Hormuški tjesnac ostati potpuno otvoren za komercijalni promet tijekom desetodnevnog prekida vatre izazvalo je tektonske promjene na svjetskim burzama.

Ova odluka, usklađena s prekidom vatre između Izraela i Libanona, značajno je smanjila rizik od poremećaja u opskrbi energijom, što je rezultiralo naglim padom cijena nafte za više od 10 posto.

Globalna referentna vrijednost Brent pala je na 89,20 dolara, dok je američki WTI potonuo na 81,50 dolara po barelu, dosegnuvši najnižu razinu u pet tjedana.

Predsjednik Donald Trump potvrdio je iransku objavu putem društvenih medija, ističući važnost slobodnog prolaska kroz tjesnac.

Iako su cijene nafte ostale iznad prijeratnih razina, val optimizma potaknut deeskalacijom sukoba i jeftinijom energijom potaknuo je oporavak S&P 500 za više od 11 posto od nedavnih najnižih razina, potvrđujući snažnu reakciju tržišta na diplomatski razvoj događaja.

Donald Trump poslao je Velikoj Britaniji pomalo neobičnu poruku na svojoj društvenoj mreži Truth Social, poručivši da trebaju “bušiti, dušo, bušiti”.

On je zapravo podijelio svoja razmišljanja o ranijoj prognozi MMF-a, koja je predviđala da će energetski šok od iranskog rata najviše pogoditi UK od svih razvijenih gospodarstava.

– Europa očajnički treba energiju, a Ujedinjeno Kraljevstvo ipak odbija otvoriti naftu iz Sjevernog mora, jednog od najvećih polja na svijetu – objavio je američki predsjednik na Truth Socialu.

Ispod je napisao:

– Tragično!!! Aberdeen bi trebao biti u procvatu. Norveška prodaje svoju naftu iz Sjevernog mora Velikoj Britaniji po dvostruko većoj cijeni. Oni prave bogatstvo.

Velika Britanija, koja je energetski bolje locirana na Sjevernom moru od Norveške, trebala bi, bušiti, dušo, bušiti!!! Totalno je ludo da nemaju… I, nema više vjetrenjača!

MMF je snizio rejting Velike Britanije za pola postotnog boda, što je najveće smanjenje među razvijenim gospodarstvima. Očekuje se da će UK ove godine zabilježiti osrednji rast u usporedbi s drugim zemljama.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva zabranila je nove dozvole za naftna i plinska polja u Sjevernom moru, rekavši da je domaća čista energija put naprijed za energetsku sigurnost.

Borbu za naftu i ugljična goriva u prošlom stoljeću zamijenit će voda u narednom razdoblju, kako se konkurencija za energiju pojačava, rekao je u četvrtak turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Prisustvujući svečanosti otvaranja novih objekata koje je izgradila Glavna uprava državnih hidrotehničkih radova, Erdogan je rekao da čimbenici kao što su klimatske promjene, suša, rast stanovništva, urbanizacija i industrijalizacija povećavaju pritisak na vodne resurse.

Istaknuo je da iako 2,2 milijarde ljudi diljem svijeta nema pristup sigurnoj pitkoj vodi, Izvješće o razvoju svjetskih voda predviđa da približno šest milijardi ljudi neće imati pristup dovoljnoj količini čiste vode do 2050. godine.

U stoljeću u kojemu se u svim sektorima zaoštrava konkurencija za energiju, voda ostaje strateški najvrjedniji resurs kao ključna komponenta proizvodnje i energije, naglasio je.

Turski predsjednik rekao je da su znakovi te borbe već vidljivi u oružanim sukobima koji se odvijaju diljem regije.

Naglasio je da je samo 2,5 posto ukupne svjetske zalihe vode slatka voda, a svjetska populacija je narasla s tri milijarde 1960. godine na više od osam milijardi danas, dok je količina oborina ostala nepromijenjena.

Kako se potreba za izvorima čiste vode povećava, vodni resursi se nažalost ubrzano smanjuju zbog posljedica brze potrošnje i zagađenja, dodao je Erdogan.

Velik broj naftnih tankera još jutros stoji s obje strane Hormuškog tjesnaca, dok traje iranska blokada ovog ključnog plovnog puta.

Podaci servisa Vesselfinder pokazuju da deseci tankera miruju duž obala Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana.

Otprilike četvrtina svjetske pomorske trgovine naftom prolazi kroz Hormuški tjesnac, što ga čini jednim od najvažnijih i najosjetljivijih energetskih koridora na svijetu, izvještava Index.hr.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je napadima na iransku energetsku infrastrukturu ako se plovidba kroz tjesnac ne obnovi.

Sukob između SAD-a, Izraela i Irana započeo je krajem veljače, kada su američke i izraelske snage pokrenule napade na iranske vojne i nuklearne ciljeve, uključujući baze Revolucionarne garde i objekte povezane s iranskim raketnim programom.

Iran je uzvratio napadima projektilima i bespilotnim letjelicama na američke baze u regiji, kao i na mete u Izraelu i državama Perzijskog zaljeva, dok su sukobi utjecali i na pomorski promet, posebice u Hormuškom tjesnacu.

Napetosti i dalje rastu, a unatoč povremenim signalima o mogućim pregovorima, niti jedna strana za sada nije pokazala spremnost za brzi prekid sukoba.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Trump rekao je u intervjuu za Financial Times da želi “preuzeti naftu od Irana” te da bi američke snage mogle zauzeti otok Harg, središte iranskog izvoza nafte, javlja BBC.

– Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki glupi ljudi u SAD-u kažu:

– Zašto to radiš? Ali to su glupi ljudi – rekao je Trump.

Taj bi potez mogao značiti preuzimanje Harga, signalizirao je Trump.

– Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda i nećemo. Imamo puno opcija – rekao je Trump u intervjuu, napomenuvši da bi okupacija značila i dugoročniji ostanak američkih snaga na otoku, prenosi BBC.

Na pitanje o iranskim obrambenim snagama na otoku, američki predsjednik je rekao kako misli da one “uopće nemaju obranu”.

– Mogli bismo ga (Harga) uzeti vrlo lako – rekao je Trump.

Predsjednikovi komentari uslijedili su nakon što je na Bliski istok stiglo još 3500 američkih vojnika dok raste strah da bi daljnja eskalacija mogla izložiti američke snage iranskim napadima.

Trump je dodao da neizravni pregovori između SAD-a i Irana preko pakistanskih “emisara” dobro napreduju, ali je odbio komentirati je li moguć skori prekid vatre.

– Dogovor bi mogao biti postignut vrlo brzo – rekao je američki predsjednik.

Već sredinom ožujka američke su snage izvele ciljani napad velikih razmjera na Harg, pogodivši više od 90 iranskih vojnih ciljeva, izvijestilo je tada Središnje zapovjedništvo SAD-a (CENTCOM).

Otok se nalazi gotovo 500 kilometara sjeverozapadno od Hormuškog tjesnaca i na njemu se nalazi najveći iranski naftni terminal, preko kojeg Teheran izvozi 90 posto svoje nafte.

Turski tanker s teretom sirove nafte bio je meta napada dronom u Crnom moru, nedaleko od Istanbula, objavila je televizija NTV, a prenosi Alarabya engleski.

Prema tim izvješćima, napad na tanker M/T Altura dogodio se 15 nautičkih milja od Bospora. Podaci praćenja brodova pokazuju da se radi o tankeru klase Suezmax koji prevozi otprilike milijun barela ruske nafte Urals iz Novorosijska.

Altura je sankcionirana od strane Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, ali ne i od strane Sjedinjenih Država. Turski pomorski portal HaberDenizde objavio je da je došlo do eksplozije na zapovjednom mostu tankera te da je voda prodrla u strojarnicu.

Turski ministar prometa i infrastrukture Abdulkadir Uraloglu potvrdio je da je dronom u Crnom moru u blizini Istanbula napadnut tanker sa sirovom naftom kojim upravlja turska kompanija i koji plovi pod stranim zastavama. Dodao je da nitko od posade nije ozlijeđen, prenosi Anadolija.

– Pogođen je brod koji je prevozio sirovu naftu, a strojarnica je očito bila meta napada – rekao je Uraloglu tijekom prijenosa uživo na kanalu 24TV.

Ministar je istaknuo i da je u trenutku incidenta na brodu bilo 27 turskih članova posade te da su svi bili sigurni. Dodao je da su na mjesto događaja upućene nadležne službe te da se situacija i dalje pažljivo prati.