Ronioci Specijaliziranog tima za uklanjanje neeksplodiranih ubojitih sredstava Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), uz podršku pripadnika Ekipe za spašavanje na vodi i pod vodom Službe civilne zaštite Grada Bihaća i članova Ronilačkog kluba Neptun, izvadili su iz rijeke Une više minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih iz prošlog i Drugog svjetskog rata. .

Kako je pojasnio voditelj Specijaliziranog tima FUCZ za uklanjanje eksplozivnih naprava Enver Grahić, aktivnosti čišćenja korita rijeka i drugih lokacija na području Unsko-sanskog kantona odvijaju se prema planu svake godine, s posebnim osvrtom na površine koje svakodnevno koriste građani i turisti.

– Najčešće radimo na lokacijama oko gradskog mosta gdje je velika frekvencija ljudi, zbog čega je uklanjanje ovakvih dobara od posebnog značaja za sigurnost građana – kazao je Grahić.

Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, godišnje se na području Federacije BiH zaprimi do 1.700 dojava o pronalasku neeksplodiranih ubojitih sredstava, što uključuje između 3.000 i 3.500 različitih eksplozivnih naprava, uključujući ručne i avionske bombe.

Potporu realizaciji akcije dala je Služba civilne zaštite Grada Bihaća koja je osigurala ljudstvo, čamce i ostalu potrebnu opremu.

Pomoćnik gradonačelnika Bihaća za civilnu zaštitu Mirsad Šehić istaknuo je da je Federalna uprava civilne zaštite izradila plan uklanjanja, dok je gradska služba pružila logističku podršku pripadnicima Jedinice za spašavanje na vodi i pod vodom.

Značajan doprinos akciji dali su i članovi Ronilačkog kluba Neptun iz Bihaća, koji svojim redovnim ekološkim aktivnostima često nailaze na opasne tvari u koritu rijeke Une.

Predsjednik kluba Ervin Kasupović podsjetio je da su tijekom ranijih akcija čišćenja rijeke od otpada pronašli četiri neeksplodirana ubojna sredstva, nakon čega su obavijestili Federalnu upravu civilne zaštite o njihovoj lokaciji radi sigurnog uklanjanja.

Civilna zaštita Grada Bihaća još jednom je apelirala na građane da ne pokušavaju sami rukovati NUS-om, već da obilježe mjesto pronalaska i odmah obavijeste policiju ili nadležne službe civilne zaštite.

U bihaćkom naselju Ripač u toku su završni radovi na uređenju harema obnovljene kamene džamije iz osmanskog perioda, koja se nalazi u neposrednoj blizini slapova Une, au akciji sudjeluju mještani i radnici uključeni u projekt, s ciljem da se cijeli prostor privede namjeni i uredi za svakodnevne potrebe vjernika, ali i stavi u funkciju turističke ponude ovog dijela Bihaća.

Radna akcija počela je u ranim jutarnjim satima, kada su na gradilište prvi stigli vrijedni džematlije Husnija, Naim, Braco i Ahmet, a nakon toga su im se pridružili i radnici iz cazinskog Liskovca, angažovani na uređenju prostora oko džamije.

Ovakve akcije, kako ističe džematlija, imaju poseban značaj jer predstavljaju spoj duhovne odgovornosti i konkretne brige za opće dobro.

Poseban doprinos današnjoj akciji dale su Haseda Vardić i Adisa Mahmić, koje su obezbijedile obrok za radnice, vođene, kako navode iz džemata, iskrenom vjerom i željom da daju doprinos, iako formalno nisu članice ovog džemata.

U džematu Ripač su pozvali sve vjernike i ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, podrže završetak radova, ističući da svaki prilog ima neprocjenjivu vrijednost.

– Džamije su Bogu najdraža mjesta na Zemlji. Njihova izgradnja, njihovo održavanje i služenje njima je potvrda imana u našim srcima. Pozivamo sve da posjete ovu plemenitu zadužbinu i u njeno trajanje unesu dio sebe, bilo velikim ili malim prilogom. Svaki trud je vrijedan i bit će nagrađen, kako na ovom svijetu tako i u budućnosti – istakli su iz džematlija Ripač.

Dodaju da se radovi privode kraju, te da je upravo sada pravo vrijeme da se zajedničkim snagama, uz koordinaciju članova Odbora za izgradnju i imama, završi ono što je započeto.

Kažu i da je vjera pokretač svakoga dobra, što se, kažu, još jednom potvrdilo današnjim primjerom zajedništva i solidarnosti.

Na lokalitetu Bakšaiške otoke u Bihaću danas je realizirana ekološka akcija čišćenja priobalja i podmorja rijeke Une, čime je simbolično i praktično potvrđen značaj zajedničkog djelovanja institucija, škola i lokalne zajednice u očuvanju jednog od najvrjednijih prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Akcija je provedena u sklopu projekta „Misli čisto – djeluj zeleno“, a podršku su joj, između ostalih, pružili i predstavnici Službe za zaštitu, inventarizaciju, monitoring i konzervaciju područja, aktivno sudjelujući u aktivnostima na terenu.

Projekt je rezultat javnog poziva Goethe-Instituta za osnovne i srednje škole u Bosni i Hercegovini. U konkurenciji od 73 prijavljena projekta, JU Osnovna škola Gornje Prekounje – Ripač iz Bihaća uvrštena je među pet najuspješnijih timova, čime je dodatno potvrđen kvalitet i značaj ove inicijative.

Nositelj projekta je učiteljica Azra Crnčević, koja zajedno sa učenicima kroz ovu inicijativu nastoji razviti svijest o očuvanju bioraznolikosti i podmorja rijeke Une, uz aktivno uključivanje mladih u zaštitu prirodne baštine.

Planirane aktivnosti su čišćenje obalnog pojasa i riječnog dna uz podršku profesionalnih ronilaca, kao i organizacija edukativnih radionica s ciljem jačanja ekološke svijesti kod učenika i promicanja odgovornog odnosa prema okolišu.

Iz Nacionalnog parka Una kažu da ovakvi projekti potvrđuju da sinergija obrazovnih institucija, javnih ustanova i građana može rezultirati konkretnim i dugoročnim učincima u zaštiti prirode.

– Zajedničkim djelovanjem škole, Nacionalnog parka i lokalne zajednice još jednom potvrđujemo da se partnerskim radom mogu postići konkretni i dugoročni rezultati u zaštiti prirode – istaknuli su organizatori.

Istraživanja provedena na području Nacionalnog parka Una otkrila su alarmantne točke zagađenja površinskih voda, a ti rezultati predstavljeni su danas u Bihaću na znanstvenom skupu, gdje su stručnjaci upozorili da je situacija “pet do 12” i da su potrebne hitne mjere kako bi se spriječile dugoročne posljedice po ekosustav.

Konferenciju su organizirali JP Nacionalni park Una i partnerske institucije, u sklopu završetka projekta identifikacije zagađivača i praćenja njihovog utjecaja na kvalitetu površinskih voda, uz definiranje preporuka za poboljšanje stanja.

Riječ je o opsežnom istraživanju provedenom uz potporu Fonda za zaštitu okoliša Federacije BiH, čiji su rezultati objedinjeni kroz prvi sustavni registar onečišćujućih tvari u području Une.

Profesorica Vildana Alibabić istaknula je da je ključni cilj projekta precizno mapiranje izvora onečišćenja u skladu s europskim standardima.

– Istraživanje je provedeno prema pravilima i metodologijama Europske unije, što znači da su podaci relevantni i iskoristivi za daljnje planiranje zaštite voda. Danas imamo jasno definiran registar zagađivača, ali ono što posebno zabrinjava je činjenica da je pritisak na Unu izuzetno izražen i da postoje takozvane crvene zone, koje zahtijevaju hitnu reakciju – kazao je Alibabić.

Dodala je kako je ovaj registar konkretan alat za ustanove jer omogućuje jasniji pregled stanja i učinkovitije planiranje mjera zaštite i sanacije.

Na konferenciji su sudjelovali brojni sveučilišni profesori i stručnjaci iz područja zaštite okoliša, hidrologije i upravljanja vodnim resursima, uključujući i istraživače koji su neposredno radili na projektu.

Istaknuto je da će rezultati istraživanja poslužiti kao osnova za donošenje konkretnih mjera s ciljem očuvanja kvalitete voda i zaštite ekosustava rijeke Une, jednog od najvažnijih prirodnih resursa u Bosni i Hercegovini.

Jedna je osoba poginula, a tri su spašene nakon prevrtanja čamca s migrantima na rijeci Uni na granici između BiH i Hrvatske, priopćila je hrvatska policija nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja u srijedu.

Nesreća se dogodila u ponedjeljak, 23. veljače, na području Hrvatske Kostajnice, u mjestu Rosulje, na državnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Policija sumnja da je 32-godišnji državljanin Bosne i Hercegovine iz koristoljublja prevozio pet stranih državljana čamcem preko Une, kada se plovilo prevrnulo.

U rijeci je pronađeno tijelo nepoznatog muškarca, a spašeni su 18-godišnji i 41-godišnji kineski državljani, kao i jedan osumnjičeni državljanin BiH.

Protiv osumnjičenika je podnesena kaznena prijava nadležnom općinskom državnom odvjetništvu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela protuzakonitog ulaska, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Schengenskog sporazuma, kao i kaznenog djela dovođenja u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom i sredstvom, navodi se u policijskom priopćenju koje su prenijeli hrvatski mediji.

U prevrtanju čamca na Uni u mjestu Rosulje na granici s Hrvatskom smrtno je stradala jedna osoba, a za više se traga.

Kako je za Index.hr potvrdila je Policijska uprava sisačko-moslovačka, radi se o krijumčarenju migranata.

– Na području Hrvatske Kostajnice u mjestu Rosulje, policijski službenici su u 04:45 sati, prilikom nadzora državne granice, čuli poziv u pomoć nepoznate osobe iz rijeke Une.

Na mjesto događaja upućene su policijske patrole i pozvane druge službe. Do sada je pronađena jedna živa muška osoba i tijelo nepoznate muške osobe – rekli su u policiji.

Utvrđeno je da se prevrnuo čamac u kojem se nalazilo više osoba.

Pronađen je i državljanin Bosne i Hercegovine koji se dovodi u vezu s kaznenim djelom krijumčarenja migranata te je također pod policijskim nadzorom, javlja PU sisačko-moslovačka.

Policijski službenici i HGSS-ovci uz pomoć plovila i dronova intenzivno tragaju za nestalima.

Prema posljednjim informacijama, u čamcu je bilo sedam osoba.