Vlada Unsko-sanskog kantona i predstavnici Sindikata proračunskih korisnika postigli su dogovor o povećanju osnovice za obračun plaća, čime su okončani pregovori vođeni s ciljem usklađivanja primanja zaposlenih s rastom troškova života.

Prema postignutom dogovoru, osnovica će od 1. kolovoza ove godine iznositi 450 KM, dok će za 2027. godinu biti planirana u iznosu od najmanje 470 KM.

Pregovori su završeni u zgradi Vlade Unsko-sanskog kantona, a u ime kantonalnih vlasti razgovorima su prisustvovali premijer Mustafa Ružnić, ministrica pravde i uprave Sanela Zećirević, ministar finansija Danko Jakšić i ministar unutarnjih poslova Adnan Habibija.

Predstavnici sindikata proračunskih korisnika ponovili su zahtjev da se osnovica uskladi s rastom indeksa potrošačkih cijena kako bi se očuvala kupovna moć zaposlenih. Naglasili su da svoje zahtjeve temelje na službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku koji ukazuju na kontinuirani rast troškova života.

S druge strane, predstavnici Vlade prezentirali su trenutno stanje kantonalnog proračuna i financijske mogućnosti za povećanje izdvajanja za plaće. Nakon, kako je ocijenjeno, konstruktivnog socijalnog dijaloga, dvije su strane uspjele usuglasiti stajališta i donijeti zajedničke zaključke.

Dogovoreno je da se neće dovoditi u pitanje redovnost isplate plaća, da će osnovica plaća za sve proračunske korisnike od 1. kolovoza 2026. godine iznositi 450 KM, što će biti regulirano posebnim sporazumom, te da će osnovica za 2027. godinu biti planirana u iznosu ne manjem od 470 KM, što će biti predmet daljnjih pregovora.

Iz Vlade Unsko-sanskog kantona priopćeno je da ostaju opredijeljeni za nastavak socijalnog dijaloga sa sindikatima, uz nastojanje da se kroz održiva proračunska rješenja očuva realna vrijednost plaća zaposlenih i osigura dostojanstven položaj svih proračunskih korisnika.

Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto kazao je danas da je prezentacija idejnog rješenja i prateće studije za puštanje u promet Unske pruge prvi strateški dokument koji bi trebao biti temelj za revitalizaciju ovog željezničkog koridora.

Prezentacija je održana u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, a prisustvovali su predstavnici Javne željezničke korporacije BiH, Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine, Željeznica Republike Srpske, Fakulteta za promet i komunikacije Univerziteta u Sarajevu, Prometnog fakulteta u Doboju Univerziteta u Istočnom Sarajevu, IPSA Instituta Sarajevo i RADIS Instituta Istočno Sarajevo.

Forto je istaknuo da se o značaju Unske željeznice govori već duže vrijeme, posebno u Unsko-sanskom kantonu, te da je danas po prvi put predstavljen strateški dokument rađen prema metodologijama zapadnih međunarodnih finansijskih institucija.

– Ono što se može učiniti, a što su mogli svi moji prethodnici, jeste da imamo barem prvi strateški dokument za revitalizaciju Unske pruge. Znate koliko se priča o Unskoj pruzi, koliko je ona važna za građane Unsko-sanskog kantona. Danas je ovdje i predsjedavajući Skupštine iz USK i ministar privrede. To dokazuje koliko je ovaj projekt važan građanima i političkim strukturama – rekao je Forto.

Dodao je kako je riječ o dokumentu koji prvi put daje konkretnu procjenu potrebnih ulaganja i koraka koje treba poduzeti kako bi se pristupilo revitalizaciji željeznice.

– Nevjerojatno je da danas, ove godine, prvi put imamo prezentaciju jednog strateškog dokumenta koji je rađen po metodologijama zapadnih međunarodnih financijskih institucija koje kažu: toliko košta, to je procjena, korak, korak treba napraviti. Dokument je rađen u suradnji s Javnom željezničkom korporacijom BiH, a domaća struka je pokazala da može kvalitetno i brzo odgovoriti ovakvom zadatku. Vjerojatno bi to platili pet puta više da smo angažirali strane konzultante. Zato im želim zahvaliti jer su bili brzi i profesionalni te očekujem nastavak naše suradnje – rekao je ministar.

Forto je podsjetio da je Vijeće ministara BiH podržalo financiranje predstudije u iznosu od 200.000 KM, te izrazio očekivanje da će u narednom razdoblju biti izdvojeno znatno više sredstava za pripremu revitalizacije Unske pruge.

Kao jedan od ključnih preduvjeta za obnovu željeznice izdvojio je njezino uključivanje u mrežu europskih koridora, čime bi se, kako je rekao, otvorila mogućnost korištenja bespovratnih europskih sredstava.

Forto je kao bitan korak za obnovu željeznice istaknuo postizanje sporazuma s Republikom Hrvatskom.

– Najvažnija, bitna stvar za obnovu pruge je ugovor s Republikom Hrvatskom. Ministre Butkoviću, kad god smo se našli, ja sam to stavljao na dnevni red, pa tako i zajedničke sjednice Vijeća ministara Vlade RH, kada sam kandidirao ovu temu. Interes Hrvatske za ovaj projekt u međuvremenu je porastao, posebice nakon što je zemlja završila veliki ciklus ulaganja u cestovnu infrastrukturu i počela se više okretati željeznici. Ako budemo pametni i uporni, doći ćemo do dogovora i Unska pruga će zaživjeti – rekao je Forto.

Istaknuo je da bi, ukoliko se postigne dogovor s Hrvatskom, Unska pruga mogla ponovno zaživjeti.

Ukazao je i na dugoročnu vrijednost ulaganja u željezničku infrastrukturu, istaknuvši da su takvi projekti skupi i složeni, ali da nakon realizacije mogu služiti desetljećima.

– Kao što znate, infrastruktura, posebno skupa i komplicirana poput željeznice, treba puno da se pokrene. Ali kad jednom počne, traje 50 godina, 100 godina. Zato je jako važno da svi sada učinimo ono što možemo, a netko će drugi prerezati vrpce kad se to dogodi, kad se za to steknu uvjeti. Samo za dio Unske pruge na području BiH, do hrvatske granice, prema procjenama, bilo bi potrebno oko 1,1 milijardu KM. To zvuči kao veliki novac, ali iskustvo mnogo razvijenijih zemalja od BiH pokazuje da je najskuplje čekati – rekao je Forto.

Ministrica privrede Unsko-sanskog kantona Samra Mehić kazala je da je projekat od izuzetnog značaja za ovaj kanton, ističući da su vlasti USK već pokrenule konkretne aktivnosti na ponovnom uspostavljanju željezničkog saobraćaja.

– Moram reći da je ovaj projekat izuzetno značajan za Unsko-sanski kanton i drago nam je da smo danas imali priliku prisustvovati prezentaciji i da su aktivnosti oko Unske pruge konačno krenule. Unsko-sanski kanton je ove godine iz vlastitog proračuna izdvojio 150.000 KM za pokretanje i uspostavu Unske željeznice na području kantona, za početak kroz turistički vlak. Do kraja godine cilj i želja nam je uspostaviti redovnu liniju na području Unsko-sanskog kantona – kazao je Mehić.

Dodala je kako se očekuje pozitivna komunikacija s Republikom Hrvatskom, tako da će osim turističkog vlakića prema Martin Brodu i Štrbačkom buku u budućnosti biti uspostavljen i teretni željeznički promet. Prema njezinim riječima, turistički vlak trenutno povezuje tri grada i prometuje od 1. lipnja ove godine, a u oko mjesec i pol dana prevezao je više od 8000 turista.

Predsjedavajući Skupštine Unsko-sanskog kantona Nisvet Jusić kazao je da je Unska željeznica od strateškog interesa za Unsko-sanski kanton, njegove građane i privredu, istaknuvši da se na njenom ponovnom uspostavljanju mora raditi kroz kontakte sa institucijama i predstavnicima lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.

– Prije svega da kažem da je Unska pruga od strateškog interesa za Unsko-sanski kanton i građane i privredu tog područja. Predstavnici Unsko-sanskog kantona nedavno su u Zagrebu imali priliku prezentirati značaj Unske pruge, kao i potencijale koje bi njena revitalizacija imala za gospodarstvo i turizam Bosne i Hercegovine i Hrvatske – kazao je Jusić.

Napominje da Unsko-sanski kanton nastoji koristiti sve raspoložive kanale komunikacije, uključujući i diplomatske kontakte, kako bi se pitanje Unske pruge podiglo na višu razinu. Jusić je naglasio da kantonalne vlasti poduzimaju korake u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima, dok će realizacija velikog dijela projekta zahtijevati angažman državnih institucija.

Neispunjena obećanja Vlade Unsko-sanskog kantona (USK), izostanak pregovora i podataka iz Registra zaposlenih u javnom sektoru koji su, prema ocjeni Sindikata, potvrdili neravnopravan položaj prosvjetnih radnika, doveli su do novog zaoštravanja odnosa između Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK i kantonalnih vlasti. Sindikat upozorava da, ukoliko se odmah ne postigne dogovor, slijede prosvjedi, štrajkovi i moguća obustava početka školske godine 2026./2027. godina.

SSVOONK podsjeća da je prije nekoliko mjeseci na sastanku s predstavnicima Vlade USK postignut dogovor prema kojem će Sindikat privremeno odustati od ranije najavljenih sindikalnih aktivnosti, dok će Vlada umjesto isplate jednokratne novčane pomoći rebalansom Proračuna za 2026. godinu osigurati povećanje osnovice za obračun plaće. Međutim, tvrde da dogovor nije ispoštovan.

– Prije nekoliko mjeseci postignut je jasan dogovor. Sindikat je održao riječ i nije proveo najavljene sindikalne mjere, ali Vlada nije ispunila svoje obveze. Danas, nakon isteka svih dogovorenih rokova, nema rebalansa, nema odgovora, nema dijaloga. Ono što on ima je još jedno prekršeno obećanje i još jedno ponižavanje tisuća prosvjetnih radnika – ističe Samir Fajić, predsjednik SSVOONK.

Kako navodi, objavljeni Registar zaposlenih u javnom sektoru dodatno je potvrdio njihove dugogodišnje tvrdnje o neravnopravnom položaju zaposlenih u srednjem obrazovanju.

– Već godinama upozoravamo da su učitelji i profesori jedni od najpodcijenjenijih visokoobrazovanih zaposlenika u javnom sektoru. Objavljeni Registar zaposlenika to je definitivno potvrdio. I dok pojedini zaposlenici javnih ustanova primaju dvostruko ili trostruko veća primanja, za profesore se svaki zahtjev za povećanjem minimalne plaće prikazuje kao prijetnja stabilnosti proračuna. Očito je da nisu problem financije, nego krivi prioriteti ove Vlade. – kazao je Fajić.

Sindikalni predstavnici upozoravaju da, osim pitanja plaća, još uvijek nisu riješeni brojni problemi koji izravno utječu na položaj zaposlenih u obrazovanju. Kao posebno sporna pitanja izdvajaju se neizmijenjeni Pravilnik o napredovanju, neusvajanje pedagoških standarda te neizvjesnost velikog broja zaposlenika zbog mogućeg tehnološkog viška uoči nove školske godine.

Sindikat smatra da je posljednjim događanjima u Ministarstvu obrazovanja dodatno narušeno povjerenje javnosti u obrazovni sustav.

– Umjesto ozbiljnog rada na unapređenju obrazovanja, svjedoci smo političke krize, kadrovskog raspršivanja i potpunog nedostatka odgovornosti. Nastavnici, učenici i roditelji postali su taoci neodgovorne politike – kazao je Fajić.

Sindikat je stoga od Vlade Unsko-sanskog kantona zatražio hitan nastavak pregovora, podsjećajući da do danas nisu ispunjeni ključni zahtjevi vezani za povećanje osnovice za obračun plaće, odnosno ranije dogovoreni model novčane pomoći zaposlenicima, kao ni izmjene Pravilnika o napredovanju.

U dopisu upućenom premijeru Mustafi Ružniću zatraženo je da se pregovori zakažu u roku od sedam dana, uz upozorenje da će, ukoliko se ne postigne dogovor, Kantonalni odbor Sindikata donijeti odluku o provođenju sindikalnih mjera, među kojima je i obustava početka nastave u školskoj 2026./2027. godina.

– SSVOONK USK više neće čekati. Ukoliko Vlada USK odmah ne otvori ozbiljne pregovore i dogovori sva otvorena pitanja sa Sindikatom, Kantonalni odbor će donijeti odluku o provođenju radikalnijih sindikalnih mjera u skladu sa zakonom. Te mjere uključuju prosvjede, štrajk upozorenja, opći štrajk i po potrebi obustavu početka školske godine 2026./2027. godina. – ističu iz Sindikata.

Ističu kako Sindikat nije cilj blokada obrazovnog procesa, već nastavak socijalnog dijaloga i ispunjavanje ranije preuzetih obveza.

– Sindikat ne želi blokirati nastavu. Želimo dijalog, poštivanje potpisanih sporazuma i dostojanstven položaj djelatnika u obrazovanju. No, ako vlast misli da će šutnjom i odugovlačenjem slomiti odlučnost prosvjetnih radnika, vara se – navode iz SSVOONK.

Na kraju su poručili da će odgovornost za eventualnu odgodu početka nove školske godine, ukoliko do nje dođe, snositi isključivo Vlada Unsko-sanskog kantona, te su pozvali roditelje, studente, akademsku zajednicu i građane da podrže njihove zahtjeve, ističući da se, kako navode, ne radi samo o borbi za veće plaće prosvjetnog osoblja, već io zaštiti digniteta profesije i boljem obrazovanju budućnosti. generacije.

Ured za borbu protiv korupcije Unsko-sanskog kantona objavio je nove registre koji, između ostalog, daju pregled neto plaća službenika i namještenika u javnom sektoru Unsko-sanskog kantona.

Podaci iz registra izazvali su veliku pažnju kada su u pitanju visine plaća, posebno u nekim institucijama poput Zavoda zdravstvenog osiguranja USK i Zavoda za zapošljavanje USK.

Pritom treba imati na umu da je riječ samo o neto plaćama, bez raznih drugih naknada koje ulaze u ukupna mjesečna primanja, poput toplog obroka, položajnog dodatka načelnika i gradonačelnika te putnih troškova.

Tako, primjerice, voditelj “lokalne” poslovnice Zavoda zdravstvenog osiguranja USK (u Bosanskom Petrovcu, Bihaću…) ima veću neto plaću (5.038 KM) od, primjerice, ministra unutarnjih poslova Unsko-sanskog kantona (5.025 KM) Adnana Habibije, pa čak i od direktora ovog zavoda (5.013) Ermina Goretića.

Jedan od liječnika u Kantonalnoj bolnici “Dr. Irfan Ljubijankić” ​​Bihać, pak, ima neto plaću manju od 2.500 KM, a načelnik CUM-a 3.278 KM.

U Zavodu zdravstvenog osiguranja od 90 zaposlenih njih 59, odnosno većina, ima neto plaću veću od 3.000 KM. Više od 5.200 KM neto u ovoj ustanovi imaju načelnici odjeljenja.

Od 67 zaposlenih u Službi za zapošljavanje USK, njih 44 ima platu veću od 3.000 KM.

Direktorica Gata banje Aida Ibrahimpašić ima neto plaću od 4.800 KM, izvršni direktor8 Vodovoda Bihać ima po 3.304 KM neto, a direktor JU Stanouprava Bihać Davor Župa ima 4.097 KM neto.

Premijer Usko-sanskog kantona Mustafa Ružnić ima 5.478 KM neto, ministarske neto plaće su nešto iznad 5.000 KM, načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović 5.927 KM, 4.900 KM je neto plaća načelnika u Velikoj Kladuši (načelnik je Boris Horvat)…

Za primanja u javnom sektoru USK mjesečno je potrebno 16,5 miliona KM, pokazuje analiza Ureda za borbu protiv korupcije USK.

Podatke iz očevidnika možete pogledati na ovaj link.

Prva faza projekta Zapadne interkonekcije Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska, koji je od izuzetnog značaja za Unsko-sanski kanton, mogla bi biti završena do 2030. godine, navodi se u odgovoru Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na pitanje izaslanika Azhara Sejarića u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

– U kojoj se fazi projekt trenutno nalazi, koje su aktivnosti do sada provedene, koji su sljedeći planirani koraci i okvirni rokovi njegove realizacije. Također, zanima me kakav je status suradnje s Republikom Hrvatskom na ovom projektu, način i dinamika planiranog financiranja, kao i procjena početka radova i završetka prve faze plinofikacije na području Unsko-sanskog kantona – upitao je Sejarić.

Iz Ministarstva navode da projekt Zapadne interkonekcije BiH i Republike Hrvatske predstavlja jedan od tri ključna projekta interkonekcije Federacije BiH i BH-Gasa, koji je zbog svog značaja uvršten u strateške dokumente BiH i FBiH, poput Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, odnosno Programa javnih investicija FBiH 2025-2027.

– Projekt uključuje tri faze. Prva faza predstavlja izgradnju plinovoda Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužine oko 80 km. Druga faza odnosi se na plinovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine oko 105 km, dok treća faza predstavlja plinovod Pećigrad – Bužim u dužini od cca 11 km.

Realizacija projekta ima svoju opravdanost, prvenstveno s aspekta širenja tržišta prirodnog plina u Federaciji BiH, potencijalnog tržišta Unsko-sanskog kantona koje pokazuje interes za ovaj energent, ali i s aspekta mogućnosti da se realizacijom prve i druge faze projekta, dugoročno gledano, ovaj interkonekcijski plinovod poveže s postojećim plinskim transportnim sustavom BiH i time poveća sigurnost opskrbe.

Također, stvorili bi se uvjeti za korištenje novog izvora energije u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, a time i novih tehnologija koje se mogu primijeniti u realizaciji projekta – navode iz Ministarstva.

Dodaju da bi se realizacijom projekta omogućilo povezivanje s transportnom mrežom susjedne Hrvatske, čime se tržište Bosne i Hercegovine otvara za pristup raspoloživim izvorima prirodnog plina u Europi, uključujući i plin s LNG terminala Krk.

– BH-Gas, kao operator transportnog sustava i nositelj projekta, redovno aplicira na liste vezane za međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, te se u raspoloživim okvirima nastoje osigurati potencijalna bespovratna sredstva za ažuriranje postojeće, odnosno izradu projektne dokumentacije, s obzirom da je Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena 2008. godine.

Kako bi se intenzivirale aktivnosti na realizaciji projekta, BH-Gas je u planu javnih nabavki za 2025. godinu izdvojio vlastita sredstva za izradu studije izvodljivosti, te bi se na taj način, nakon dužeg vremenskog perioda, postigao napredak u pogledu izrade projektne dokumentacije.

Predmetna javna nabava još nije provedena jer je u tijeku žalbeni postupak. Cilj izrade studije izvodljivosti, za koju je predviđen rok od osam mjeseci od dana stupanja na snagu ugovora s odabranim ponuđačem, je osiguranje potrebnih podataka u pogledu ažurnih energetskih potreba, procjena mogućnosti i opravdanosti realizacije projekta s tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta, te konačno donošenje odluke o daljnjem razvoju projekta plinofikacije Unsko-sanskog kantona. U sklopu elaborata precizno će se definirati trasa transportnog plinovoda s odvojcima, lokacije objekata na plinovodu, te će se predvidjeti spoj na planirani transportni plinovod Lička Jesenica – Rakovica – granica RH/BiH – kažu.

Napominju da je “idejna trasa plinovoda za plinofikaciju Unsko-sanskog kantona sadržana u Prostornom planu Unsko-sanskog kantona za period od 20 godina”.

– Uvažavajući činjenicu da je realizacija projekta Zapadne interkonekcije BiH – RH izuzetno važna za osiguranje energetske sigurnosti na području kantona, ali i Federacije BiH, u travnju 2025. godine sklopljen je Memorandum o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta Zapadne interkonekcije BiH – RH između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Unsko-sanskog kantona. Svrha Memoranduma, koji ističe prioritet izgradnje ovog plinovoda, je uspostaviti učinkovit mehanizam suradnje i međusobne koordinacije između potpisnika u vezi s pitanjima od zajedničkog interesa, te definirati okvir, načela i modalitete suradnje.

Što se tiče vremenske dinamike provedbe projekta, prema okvirnom planu i uz pretpostavku pravodobne provedbe dijela projekta u Republici Hrvatskoj te pružanja adekvatne potpore ovom projektu od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH u svim segmentima provedbe, uključujući i osiguranje potrebnih financijskih sredstava, prva faza projekta mogla bi biti završena do kraja 2030. godine. Nakon završetka navedene faze stvaraju se preduvjeti za provedbu ostalih izradile bi se faze projekta – kazali su iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Kurban-bajram jutros je obilježen na području Unsko-sanskog kantona, gdje je bajram-namaz klanjan u više od 200 džamija i džemata. Centralna bajramska svečanost za područje Muftijstva bihaćkog održana je u Gradskoj džamiji u Bihaću, uz prisustvo velikog broja vjernika.

Bajramski vaz je govorio glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Bihać Mensur ef. Ćehić, dok je bajram-namaz predvodio i hutbu održao muftija bihaćki hafiz Mehmed. Kudić.

Ćehić je u svom obraćanju govorio o izazovima s kojima se muslimani danas suočavaju širom svijeta, posebno ističući potrebu jačanja međusobnog razumijevanja, zajedništva i tolerancije.

– Bošnjacima je danas više nego ikada potrebno međusobno zajedništvo i oprost, a potom i tolerancija prema drugima. Podsjećam i na važnost očuvanja obitelji koja je u suvremenom dobu izložena brojnim izazovima. Islam nam je ostavio jasne poruke i upute kako očuvati obitelj kao osnovnu jedinicu društva – kazao je Ćehić.

Govoreći o značaju Kurban-bajrama i mjeseca zu-l-hidždžeta, muftija Kudić je podsjetio da se prvih deset dana ovog hidžretskog mjeseca u islamskoj tradiciji smatra najboljim periodom za činjenje dobrih djela i ibadeta.

– Ovo su dani kada treba činiti što više dobrih djela, posebno u vrijeme sveprisutnije mržnje, bahatosti i materijalizma. U ovakvim okolnostima utočište trebamo tražiti u vjeri, ibadetu i međusobnom poštovanju – kazao je muftija bihaćki.

Kurban bajram jedan je od najvećih islamskih praznika, a obilježava se molitvom, obiteljskim okupljanjem, podjelom kurbana i solidarnosti prema onima kojima je pomoć potrebna.

Proći će gotovo 20 godina otkako se govori o ideji izgradnje Zapadne plinske interkonekcije kojom bi se Krajina povezala s transportnom mrežom susjedne Hrvatske, a Bosna i Hercegovina dobila još jedan plinski pravac.

Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena je 2008. godine, ali ništa konkretnije od toga nema.

Pitanje Zapadne interkonekcije nedavno je aktualizirao gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić, kada je u parlamentarnoj raspravi o Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji upitao je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene pojedinim dijelovima Federacije BiH.

Napominjući da je Južna interkonekcija nedvojbeno potrebna i strateška, Sedić je ustvrdio da se Krajina ponovno zaobilazi jer se za Jug pronalaze modeli financiranja, donose zakoni i usuglašavaju politički stavovi, a Zapadna interkonekcija ostaje ideja na papiru.

Ovom prilikom uputili smo upit BH Gasu o projektu Zapadne interkonekcije, da li je izrađena Studija izvodljivosti (o kojoj su govorili prošle godine i za koju je natječaj zatvoren, sudeći po objavi odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača), te koji su sljedeći koraci i kada, u najboljem slučaju, možemo očekivati ​​realizaciju.

Nekoliko dana kasnije iz BH Gasa su odgovorili da je postupak javne nabave za izradu Studije izvodljivosti u tijeku, a kada je riječ o završetku, navode da bi prva faza projekta mogla biti završena do kraja 2031. godine.

Ranije se govorilo o 2027. kao roku za prvu fazu, zatim 2030. da bi se došlo do kraja 2031. godine.

– Prema okvirnom terminskom planu, uz pretpostavku pravovremene realizacije dijela projekta u Republici Hrvatskoj i pružanje adekvatne podrške projektu od strane nadležnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, prva faza projekta bi mogla biti završena do kraja 2031. godine. Planove razvoja i dinamiku realizacije projekta definira BH Gas u koordinaciji s Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, odnosno Vladom Federacije BiH. Bosne i Hercegovine kao vlasnika kapitala – kažu u BH Gasu.

Prva faza Zapadne interkonekcije je izgradnja plinovoda Tržac – Bosanska Krupa s odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužine 80 kilometara.

Druga faza odnosi se na plinovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine 105 kilometara, a treća je plinovod Pećigrad – Bužim u dužini od 11 kilometara.

Iz BH gasa navode da redovito prijavljuju projekt na liste vezane za međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, te “u okviru raspoloživih sredstava nastojimo osigurati bespovratna sredstva za ovaj projekt”.

– S obzirom da je Predinvesticijska studija plinofikacije Unsko-sanskog kantona završena 2008. godine, BH Gas je osigurao vlastita sredstva te je pokrenut postupak javne nabave, koji je u tijeku, za izradu Studije izvodljivosti za projekt Zapadne interkonekcije BiH – Hrvatska.

Cilj Studije izvodljivosti je osigurati potrebne podatke u pogledu aktualnih energetskih potreba, procijeniti mogućnosti izvodljivosti projekta s tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta te u konačnici donijeti odluku o daljnjoj dinamici njegovog razvoja. U sklopu Studije detaljnije će se definirati trasa transportnog plinovoda s odvojcima, lokacije objekata na plinovodu, te će se predvidjeti veza s planiranim plinovodom Lička Jesenica – Rakovica – granica RH/BiH u RH – dodaju iz BH Gasa.

Od poduzetih koraka navode da je prije godinu dana sklopljen Memorandum o razumijevanju i suradnji na realizaciji projekta Zapadne interkonekcije između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Unsko-sanskog kantona.

Napomenuli su da je Zapadna interkonekcija jedan od tri ključna projekta interkonekcije Federacije BiH i BH Gasa, koji je uvršten u strateške dokumente BiH i FBiH, te Program javnih investicija FBiH 2025.-2027.

Federalni zastupnik Admir Čavalić je na jednoj od sjednica ogorčeno kazao da djeca u Tuzlanskom kantonu odrastaju ne znajući kako izgleda voz. Prema ovom kantonu željeznički putnički vozovi ne saobraćaju od 2012. godine. Čak ni prema Unsko-sanskom kantonu vozovi ne saobraćaju godinama.

U Javnom poduzeću Željeznice Federacije BiH kazali su nam da ni ove godine u njihovom redu vožnje nije planirano uvođenje putničkih vozova na području Tuzlanskog kantona, dodajući da to ne znači da Željeznice FBiH uopće ne razmišljaju o vraćanju putničkih vozova na ovo područje.

– Pored zastarjele infrastrukture, jedan od problema je i to što trenutno nemamo pokretnih kapaciteta, dizel lokomotiva i putničkih vagona, koji su neophodni za uspostavljanje putničkog saobraćaja na području Tuzlanskog kantona. Razmišljalo se da se ti kapaciteti osiguraju donacijama i nabavom rabljenih, ali modernih garnitura iz Europske unije. Da bi Tuzla dobila vozove, neophodan je pritisak Vlade Tuzlanskog kantona i spremnost da se iz budžeta finansira kupovina ili zakup modernih kapaciteta, jer ŽFBiH nisu u mogućnosti iz vlastitih sredstava obnavljati putnički vozni park na ovom području – kazao je za Faktor Mirza Hadžibegić, v.d.predsjednik Uprave Željeznica FBiH.

Podsjetio je da je do otkazivanja velikog broja putničkih vozova u TK-u došlo u decembru 2012. godine, nakon analize broja putnika u vozovima, kao i troškova koje vozovi imaju.

Analize su pokazale da popunjenost po vozu nije prelazila šest posto, dok su istovremeno vozovi stvarali vrlo velike troškove koje Željeznice FBiH nisu mogle same podnijeti. Do rasporeda 2019/2020. godine, u dogovoru sa Željeznicama RS-a, koje su ustupile kapacitete, saobraćala su tri para međuentitetskih putničkih vozova na relaciji Doboj – Tuzla – Doboj.

– Željeznice FBiH godinama se obraćaju vladama kantona sa zahtjevima da se u proračunima kantona planiraju sredstva za sufinanciranje željezničkog putničkog prometa. Osim Kantona Sarajevo, nismo imali drugih ponuda kojima bi se kompenzirao dio nepokrivenih troškova koji nastaju kao posljedica prometovanja putničkih vlakova od javnog interesa.

Ozbiljno učešće Vlade Tuzlanskog kantona u sufinanciranju troškova putničkih vozova od javnog interesa i učešće u obezbjeđenju mobilnih kapaciteta značilo bi iskorak u povratku putničkih vozova – kazao je Hadžibegić.

Navodi da je ista situacija i kada je u pitanju ponovno uvođenje putničkog saobraćaja u Unsko-sanskom kantonu. No, novost je da je Vlada USK ove godine u proračunu planirala određena sredstva za sufinanciranje uvođenja putničke linije na relaciji Bihać – Bosanska Krupa – Bihać, tijekom ljetne sezone.

Linija bi prometovala dva dana u tjednu, tri mjeseca, od početka lipnja do kraja kolovoza. Koji će to biti dani u sedmici dogovorit će Željeznice FBiH i Vlada USK.

Pojašnjava da je glavni problem za poboljšanje putničkog prometa nedostatak voznog parka, odnosno putničkih garnitura. Zatim, višedesetljetno neadekvatno održavanje starih vlakova, izostanak kupnje novih vlakova, kao i višedesetljetno neadekvatno sufinanciranje putničkog prijevoza i infrastrukture.

– Naglašavam da bi ozbiljno učešće vlada kantona u sufinanciranju troškova putničkih vlakova od javnog interesa i sudjelovanje u osiguranju mobilnih kapaciteta doprinijelo povratku putničkih vlakova na ove prostore. Sve je to regulirano Zakonom o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranju putničkog i mješovitog prometa. Nažalost, taj zakon se ne primjenjuje u potpunosti na federalnoj, a posebno ne na kantonalnoj razini. Kanton Sarajevo je izuzetak i svijetli primjer kako primjena ovog zakona izgleda u praksi. No, Bosna i Hercegovina nije samo Kanton Sarajevo, mi nastojimo ponovo povezati cijelu državu željezničkim putničkim saobraćajem. U tome ćemo uspjeti samo ako država sa svim svojim instrumentima to želi i podržava – zaključio je Hadžibegić.

Savez udruženja umirovljenika Unsko-sanskog kantona ulazi u završnu fazu izbornog procesa s mogućnošću odgode sjednice Skupštine, otvoren je spor s Gradskom organizacijom Bihać zbog neplaćanja članarine, ali i nastavak redovnih aktivnosti, među kojima je i program banjskog liječenja za 114 umirovljenika iz USK.

Izborna sjednica Skupštine Saveza planirana je za 6. travnja, no konačni datum ovisit će o tome hoće li nadležne institucije na vrijeme završiti proceduru registracije i potvrde delegata iz općinskih i gradskih organizacija. Izbori na lokalnoj razini već su provedeni, au tijeku je formalni upis promjena u registar udruga i zaklada.

Predsjednik Saveza udruženja umirovljenika USK Mirsad Terzić kaže da se trenutno čeka administrativna potvrda sastava Skupštine, te da Savez ostavlja prostor za eventualnu odgodu datuma održavanja sjednice ukoliko potrebna rješenja ne stignu na vrijeme.

– Procedura izbora na terenu je završena, ali bez odluke o verifikaciji delegata ne možemo zaključiti taj proces. Zato smo, iako smo sjednicu zakazali za 6. travnja, ostavili mogućnost da je produžimo ako nadležni ne završe svoj dio posla.

Paralelno s tim, Upravni odbor je razmatrao i pitanje statusa bihaćke organizacije koja već duže vrijeme ne ispunjava svoje obveze po osnovu članarine, što je po Statutu razlog za isključenje iz Skupštine – naveo je Terzić.

Odluka o isključenju, kako objašnjava, donesena je nakon što su iscrpljene sve propisane procedure, uključujući i rok za žalbu koji nije ispoštovan.

– Rješenje je gradskoj organizaciji Bihać dostavljeno početkom veljače, a žalbeni rok istekao je početkom ožujka. Njihovo očitovanje stiglo je kasno, zbog čega više ne postoje pravni mehanizmi za preispitivanje odluke. U praksi to znači da će se izborna skupština održati bez izaslanika.

Važno je naglasiti da se ovime umirovljenicima ne uskraćuju njihova prava, već se radi o odgovornosti onih koji organizaciju predstavljaju u radu Saveza. Naknadna isplata duga nije se mogla prihvatiti jer Statut ne predviđa retroaktivno podmirenje obveza bez odgovarajuće odluke nadležnih tijela – istaknuo je Terzić.

Dodaje kako Savez u ovom slučaju sve članice tretira ravnopravno, te podsjeća da su slične situacije zabilježene i prethodnih godina, kada pojedine organizacije zbog nepodmirenih obveza nisu sudjelovale u radu.

Unatoč tim okolnostima aktivnosti Udruge nastavljaju se, a jedna od značajnijih odnosi se na organiziranje lječilišnog liječenja i rehabilitacije. Federalni savez umirovljenika ove je godine za ovu namjenu izdvojio dva milijuna KM, od čega je Unsko-sanskom kantonu pripalo 114 mjesta, odnosno oko 125.000 KM.

Umirovljenici će moći boraviti u banjama u Gradačcu, Olovu, Fojnici i Gatu, a konačan broj korisnika ovisit će o izboru destinacije i cijeni desetodnevnog boravka.

Unatoč činjenici da bihaćka organizacija neće sudjelovati u radu Skupštine, ostale članice Saveza su, kako navode iz Saveza, izrazile solidarnost i osigurale određen broj mjesta za bihaćke umirovljenike kako bi i oni mogli koristiti ovaj vid podrške.

Dženis Đulić, dijete poginulog borca, javio se na natječaj koji je u siječnju raspisalo Šumarsko društvo Unsko-sanske šume za mjesto na kojem ima desetogodišnje iskustvo kroz sezonski rad. Nije primljen, iako ima zakonsku prednost kao dijete šehida. Ne zna kako je dobio bodove. U stalni radni odnos primljeno je troje, koji, kaže Đulić, imaju šest mjeseci do godinu dana.

U pozadini je, ističe, politika.

Riječ je o radnom mjestu radnika na recepciji u podružnici Šumarije u Bosanskom Petrovcu.

– Sezonski sam radio u Šumariji desetak godina. Radio sam do 2019., pa otišao u Sloveniju, pa opet tri godine. Istekao mi je zadnji ugovor, koji je bio na godinu dana, i javila sam se na natječaj. Mislio sam da sam kao dijete šehida u prednosti, ali me stranački politički netko gurnuo. Ušla je djevojka koja radi tek godinu dana, koliko ja znam, on je u SNSD-u – rekao je Đulić.

Upravo je dobio obavijest iz Unsko-sanskih šuma, koju je potpisao predsjednik Uprave Šerif Kaljiković, blizak NSZ-u, o listi uspješnih kandidata, s imenima onih koji su primljeni na neodređeno vrijeme.

Među njima je i Aleksandra Radošević, za koju izvori iz Bosanskog Petrovca ​​kažu da je članica SNSD-a, a da na njenom Facebook profilu imaju i fotografije iz SNSD-a i s Miloradom Dodikom, s kojim pozira zagrljena. Fotografije smo dobili, ali ih nećemo objaviti jer nisu označene kao javne. Kako se doznaje, Radošević je, između ostalog, 2021. godine imenovan u komisiju Općinskog vijeća Bosanski Petrovac kao član ispred SNSD-a.

– Mojih bodova nema nigdje u obavijesti koju sam dobio. Ne znam koliko sam dobio. Podnio sam žalbu prije 15 dana, ali još nema odgovora. Piše da im je rok od 15 dana za odgovor. Možda uskoro stigne – rekao je Đulić.

Istaknuo je da je jedan od primljenih u rodu sa zamjenikom upravitelja.

Zanimljivo, sva tri kandidata koja su primljena u Šumariju dobila su maksimalan broj bodova.

– Radio sam posao koji je tražio natječaj. I oni koji su primljeni radili su na tim poslovima, ali kratko. Oni su radili samo pripravnički – rekao je Đulić.

Odgovorio nam je da je ispit na natjecanju samo pismeni i vrlo jednostavan.

– Javio bi se i onaj tko nije. Svi smo zajedno izašli na ispit. Bilo je nekoliko kandidata. Na ispitu su bile samo osnovne stvari – dodao je Đulić.

S upitom smo se obratili ŠPD-u Unsko-sanske šume. Zanimalo nas je koliko je Đulić dobio bodova, da li je uzeto u obzir da je dijete šehida i kako su to bodovali, zašto nije primljen i za šta su tri kandidata koja su zaposlena dobila maksimalan broj bodova. Zamolili smo ih i za komentar izražene sumnje da je Radošević angažiran na temelju političkog dogovora, veze.

Kontaktirali smo ih 18. ožujka, ali još uvijek nismo dobili odgovor.