Unutarnje podjele i nemogućnost dogovora u Uredu za razmatranje žalbi BiH blokirale su odluku o kupovini zgrade u Banjoj Luci za Upravu za neizravno oporezivanje (UIO) BiH vrijedne oko 100 milijuna KM, zbog čega niti jedan od tri prijedloga za epilog nije dobio potrebnu većinu od četiri glasa, piše Kapital.

O ovim prijedlozima članovi su raspravljali i glasovali još u prosincu prošle godine i nikada više, odnosno do danas nije bilo rasprave o ovoj temi niti ponovnog glasovanja, čime je cijeli proces ostao u vakuumu.

Trojica članova Ureda za žalbe BiH predložila su da se žalba Pravobranilaštva BiH odbaci kao nepravovremena, čime bi se jednostavno odobrila kupnja zgrade “Grand trade” Mileta Radišića, u javnosti poznatog kao kuma lidera SNSD-a Milorada Dodika.

Drugi prijedlog koji je stigao od još tri člana bio je da se ovaj Ured proglasi nenadležnim za rješavanje spora, uz obrazloženje da se ne radi o postupku javne nabave.

Sedmi član Ureda za razmatranje žalbi predložio je da se predmet vrati na ponovni postupak u UNO i da se ponovno utvrde sve činjenice.

Postupak pred Uredom za razmatranje žalbi stoji već punih sedam mjeseci jer nijedan prijedlog rješenja spora nije dobio potrebnu većinu glasova.

Da bi bilo tko od njih presudio u ovom sporu, potrebna su četiri glasa.

Postupak se vodi po žalbi Pravobranilaštva Bosne i Hercegovine, koje se od tada nije oglašavalo o ovom pitanju.

Prije točno godinu dana UIO je kao najboljeg ponuđača za ovu kupovinu izabrala Grand Trade. Grand Trade je bio jedini ponuditelj.

Pravobranilaštvo BiH je u rujnu prošle godine uložilo žalbu na ovo, a UIO je to odbila, smatrajući da ova pravosudna institucija nema status stranke u postupku.

Za to vrijeme, Pravobranilaštvo BiH podnijelo je prvu tužbu Sudu Bosne i Hercegovine, koja je odbijena zbog preuranjenosti. Potom su podnijeli tužbu, pa je Sud BiH 11. prosinca 2025. godine odlučio da UIO nije trebala odbiti žalbu te da Pravobranilaštvo može biti stranka u postupku. Nakon toga sve je završilo ispred Ureda za razmatranje žalbi, gdje i sada stoji.

UIO je nekoliko puta u posljednjih nekoliko godina putem javnog poziva pokušala kupiti zgradu u Banjoj Luci u kojoj bi bili smješteni njeni zaposlenici.

Kao jedini ponuđač redovno se pojavljivala firma “Grand Trade”. U međuvremenu, cijena je rasla.

Samo pukom srećom nitko od kolega nije stradao, kazao je za Faktor Dragan Matović, predsjednik Sindikata granične policije BiH, nakon jučerašnje prometne nesreće na graničnom prijelazu Prisika u Hercegovini, u kojoj je uništen punkt.

Ova nesreća bila je povod Sindikatu da još jednom pozove institucije, a posebno Upravu za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da rade svoj posao i uposlenicima omoguće ono osnovno, sigurnost u obavljanju svakodnevnih poslova i zadataka. Pitali smo kakvi su uvjeti na granicama.

– UIO je zadužena za održavanje i infrastrukturu na graničnim prijelazima. Upućivali smo i ranije apele u kojima smo isticali da na pojedinim prijelazima ne postoje ni minimalni uvjeti za rad. Nema mokrog čvora, nema krovova, a sada vidimo da ni prostorije u kojima boravimo nisu sigurne. Samo pukom srećom nitko nije stradao – rekao je Matović.

Istakao je da stranac kada uđe u Bosnu i Hercegovinu prvi dojam o zemlji stječe po izgledu graničnog prijelaza.

– Jedinica granične policije Hum-Foča ima kontejnerske prostorije stare 25 godina. Stanje na graničnim prijelazima je katastrofalno. UIO ima godišnja izdvajanja za izgradnju i održavanje prijelaza, tražimo da se to poveća – kazao je Matović.

Naveo je da bi, primjerice, trebalo postaviti zaštitne rampe na granici u Prisiki.

– U zemljama Europske unije te zaštitne rampe su od betona i željeza i nemoguće je napraviti nešto kao što se dogodilo jučer. Samo pukom srećom nije odnijela ljudske živote. Uz nedostatak ljudi, uz opasnosti koje nose ilegalne migracije i sprječavanje teških i složenih kaznenih djela, sada smo došli u situaciju da nismo sigurni ni na graničnim prijelazima – istaknuo je Matović.

Naglasio je da nijedan od tri prijelaza na području djelovanja Jedinice granične policije Hum-Foča nema nadstrešnicu.

– Tu je Bijača, novi prijelaz u Bosanskoj Gradišci koji zadovoljava. No, na istoku Bosne i Hercegovine njih 90 posto je u katastrofalnom stanju. Jedinica Višegrad, Zvornik, prema Trebinju je u lošem stanju. Zadnjih sedam, osam pa i deset godina apeliramo. Morate li izgubiti život da biste nešto promijenili – rekao je Matović.

Uprava za neizravno oporezivanje (UIO) BiH saopćila je da će u četvrtak, 28. svibnja, u Regionalnom centru Tuzla biti na prodaju tri lame.

Kako su naveli, direktna prodaja će se održati u sjedištu Regionalnog centra Tuzla u 14 sati.

– Roba koja je predmet neposredne prodaje može se razgledati na imanju vlasnika i korisnika Slaviše Obradovića, Novo Selo bb, Zvornik – saopćeno je iz UNO BiH.

Dodaju da pravo sudjelovanja imaju pravne osobe koje obavljaju djelatnost registriranu kod nadležnog tijela, uz predočenje osobne iskaznice ili putovnice, odnosno punomoći ako su zastupnici.

– Ponuditelji ne mogu biti osobe zaposlene u Upravi za neizravno oporezivanje, kao ni njihovi srodnici do trećeg koljena u pravoj ili tazbinskoj liniji – navode i dodaju da se ponude dostavljaju u zatvorenoj koverti do 13.30 sati.

Portal Capital prenosi kako su životinje stare između tri i šest mjeseci.

Navedeni mediji javljaju da ih je prošlog mjeseca na imanju u pograničnom području sa Srbijom pronašla granična policija i oduzela vlasniku jer su pronađeni bez veterinarsko-zdravstvene dokumentacije.

– Bili su u karanteni i pregledao ih je veterinarski inspektor. Osnovni sud u Bijeljini pokrenuo je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv fizičkog lica. Lame su predate UIO, RC Tuzla s ciljem dalje prodaje pravnim licima – kazali su iz UNO BiH.

Službenici Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH, koji su se propisno osramotili i pali na generalnom testu na kojem se ispitivalo koliko poznaju posao koji obavljaju, zagrijali su stolicu i uglavnom točno odgovarali na pitanja, piše Kapital.

Novi ispit održan je u ožujku i travnju ove godine, a od 146 prijavljenih kandidata, njih 139 ovaj je put završilo ispit.

No, troje kandidata nije ozbiljno shvatilo lekciju iz 2024. ni sada, kada ih je više od 30 posto palo na ispitu, pa su ponovili pad.

Bilo je i onih, njih četvero, koji su predali medicinsku dokumentaciju i odgodili pregled.

Prvi ispit bio je u rujnu 2024. godine, kada je više od 30 posto službenika UIO palo na testu koji je dovodio u pitanje njihovo poznavanje institucije u kojoj rade pet godina.

Od njih se tražilo da navedu nadležnosti uprave, teže oblike stegovne odgovornosti, dijelove odluka koje donose, sektore i radne jedinice i druge elementarne stvari koje bi trebali znati ako rade u ovoj ustanovi.

Bilo je i složenijih pitanja, ali i banalnih poput onih je li dozvoljena konzumacija alkohola na radnom mjestu.

Zbog svega toga svi su degradirani na niža radna mjesta uz propisano smanjenje plaće. Najviše ih je bilo u Područnoj upravi Mostar.

Zbog ovako loših rezultata tada je najavljeno testiranje uposlenika UIO bez obzira na godine radnog staža.

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sinoć nije imao potrebnu većinu za izglasavanje inicijative za preispitivanje provedbe natječaja za četiri pomoćnika direktora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH).

Ovaj natječaj podigao je veliku prašinu u javnosti jer se puno prije nego što je završio znalo tko će biti imenovan, što su potvrdila i sama imenovanja. To su kadrovi bliski HDZ-u i SNSD-u. Uslijedile su i oštre reakcije jer su Bošnjaci izbačeni iz čelnog mjesta UIO.

Inicijativu za reviziju provedbe natječaja podnio je Nihad Omerović, predstavnik NiP-a.

Nije prošao jer su protiv bili predstavnici SNSD-a, ali i opozicije iz RS-a koju čine PDP, SDS i Pravda i red. Dakle, nije bilo entitetske većine iz RS-a.

Kada je u pitanju FBiH, predstavnici HDZ-a bili su protiv.

Tako je bilo i prilikom izglasavanja zaključaka kojima se od Tužiteljstva BiH traži da preispita cjelokupnu proceduru javnog konkursa za popunjavanje rukovodećih državnih službenika u UIO, kao i da parlamentarna Komisija za borbu protiv korupcije i Zajednička komisija za ljudska prava preispitaju ovaj postupak, te javno saslušaju sve aktere kako bi se utvrdile eventualne nezakonitosti i kršenja Ustava BiH.

Na čelu Komisije za borbu protiv korupcije je Branislav Borenović, predstavnik PDP-a, a na čelu Zajedničke komisije za ljudska prava, koja uglavnom ne zasjeda, je delegat Radovan Kovačević iz SNSD-a.

Pripadnici Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) na Graničnom prijelazu Donji Svilaj spriječili su pokušaj nezakonitog unošenja robe u carinsko područje BiH, kod koje su pronađene papuče, tenisice, torbice i novčanici, koji su privremeno oduzeti.

– Redovnom kontrolom u večernjim satima kontrolirana je ručna prtljaga državljanke BiH koja ulazi u BiH, a u koferu je pronađena neprijavljena roba.

Tom prilikom privremeno je oduzeto više komada papuča, tenisica, torbica i novčanika marke Michael Kors, ukupne procijenjene vrijednosti 1.450 eura – navode iz UIOBiH.

Kako su dodali, protiv počinitelja bit će pokrenut prekršajni postupak sukladno članku 8. stav (4) točka a) Zakona o carinskim prekršajima Bosne i Hercegovine.

Uprava za neizravno oporezivanje BiH podsjeća sve putnike da su prilikom ulaska ili izlaska iz carinskog područja Bosne i Hercegovine dužni usmenom izjavom ili na drugi jasni način prijaviti robu koju nose sa sobom.

– Roba koja nije prijavljena prije nego što carinski službenik zatraži pregled prtljage smatra se neprijavljenom, zbog čega se može pokrenuti prekršajni ili kazneni postupak.

Pozivamo građane da prijave svaki oblik nezakonite trgovine, utaje poreza i carine putem otvorene linije 080 02 06 07. Svi pozivi su besplatni i anonimni – priopćeno je iz UIOBiH.

Ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH Zoran Tegeltija (SNSD) donio je odluke o imenovanju posljednja dva od svoja četiri pomoćnika po natječaju, što je podiglo veliku prašinu u javnosti jer se puno prije završetka natječaja znalo tko će biti imenovan na te rukovodeće pozicije.

Mjesta su bila rezervirana za kadrove SNSD-a i HDZ-a, o čemu se pisalo, a sada i potvrdilo u praksi. Oštre reakcije upućene su na izbacivanje Bošnjaka iz čelnog mjesta UIO.

Ilija Anić i Milorad Đurđević od 1. ožujka ove godine počeli su raditi na poslovima pomoćnika ravnatelja za provođenje propisa (Anić) i za informacijske tehnologije (Đurđević), dok je, kako su nam rekli izvori iz UIOBiH, donesena odluka da se za pomoćnika ravnatelja za carine imenuje Boris Spasojević, koji je u vrijeme imenovanja Anića i Đurđevića bio na sigurnosnoj provjeri.

Sada je Tegeltija završio priču imenovanjem Vinka Skoke za pomoćnika direktora za poreze, koji je na tom mjestu zamijenio Muharema Mašinovića.

To se može vidjeti i na web stranici UIOBiH.

Kako je ranije pisano, Spasojević je bio zastupnik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a, Anić ima podršku HDZ-a, Đurđević je (bio) šef kabineta Zorana Tegeltije, a Skoko je HDZ-ovac, koji se u javnosti spominje kao kumče bivšeg direktora UIO Mire Džakule (HDZ).

Peti pomoćnik direktora IAOBiH je Elvir Muminović, koji je bio u ovoj konkursnoj komisiji.

Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine održat će sutra u Banjoj Luci izvanrednu sjednicu, a na dnevnom redu će biti izmjene i dopune Pravilnika o unutarnjoj organizaciji UIO, koji se odnosi na granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, priopćeno je iz kabineta ministra financija i trezora BiH Srđana Amidžića.

Izmjene i dopune ovog pravilnika jedina su tačka dnevnog reda koju je predložio SNSD-ov Amidžić kao predsjedavajući UO UIO.

Predložene su izmjene i dopune Pravilnika radi otvaranja novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci.

Oni su do sada nekoliko puta bili na dnevnom redu Upravnog odbora UIO. Oni nisu usvojeni jer je ekspert Zijad Krnjić, član Upravnog odbora UIO, odbio dati saglasnost, a inzistirao je na donošenju odluke o utvrđivanju privremenih koeficijenata za raspodjelu novca s jedinstvenog računa.

Privremeni koeficijenti posljednji su put određeni prije dvije godine.

Po zakonu, privremeni koeficijenti trebali bi se donositi tromjesečno, no posljednji put to je učinjeno za treći kvartal 2023. Od tada, zbog nedonošenja privremenih koeficijenata, prema procjenama, RS je povukla najmanje stotinu milijuna KM više nego što joj pripada, a na štetu FBiH. Na kraju prošle godine to će biti cca 120 milijuna KM.

Na upit nema li još ništa od odluke o privremenim koeficijentima, Krnjić je odgovorio da je Amidžić sazvao izvanrednu sjednicu i na dnevni red stavio samo izmjene Pravilnika o sistematizaciji. Ne zna se hoće li sutra biti protiv.

Zbog svega je krajem prošle godine otkazano službeno otvorenje GP Bosanska Gradiška, kojem je trebao nazočiti i premijer Hrvatske Andrej Plenković.

Antikorupcijsko povjerenstvo Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas održava javno saslušanje povodom navoda o korupciji u Upravi za neizravno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na (ne)rad pravosudnih institucija.

Saslušanje je zakazano nakon što se Nezavisni sindikat državnih službenika i namještenika UIO obratio skupštinskom povjerenstvu s dokumentom od gotovo 300 stranica. Predstavnici ovog sindikata su prije sedam dana pred komisijom izravno optužili sadašnjeg i bivšeg direktora UIO Miru Džakulu (HDZ) i Zorana Tegeltiju (SNSD), čelne ljude u Upravi, za kriminal i prikrivanje kriminala, a prozvali su i neke suce i tužitelje Suda i Tužiteljstva BiH i Okružnog javnog tužiteljstva Banja Luka.

Na saslušanje su pozvali rukovodstvo UIOBiH, među kojima su sadašnji direktor Zoran Tegeltija (SNSD) i bivši direktor Miro Džakula (HDZ), te rukovodstvo Agencije za prevenciju korupcije BiH Damirku Mioč i Radeta Ristovića te glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH Milanka Kajganića.

Prvi je danas saslušan Džakula, koji je na pitanja članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije Parlamenta BiH uglavnom u trećem licu odgovarao na pitanja o sebi.

Džakula je tijekom rasprave vrijeđao predsjednika Sindikata Predraga Jelaču, te grubo odgovarao na neka pitanja pojedinih članova saborskog povjerenstva.

Predsjednik Povjerenstva za borbu protiv korupcije Branislav Brenović (PDP) pitao je Džakulu o akciji Pandora, aferi koja je potresla Bosnu i Hercegovinu, kakav je Džakulin odnos prema osobama koje su optužene za korupciju, a koje su ostale na rukovodećim pozicijama, a neke i napredovale, navode iz sindikata.

– Miro Džakula je 24. veljače 2011. godine postao vršitelj dužnosti direktora UNO. On je 2006. godine s deset kolega bio u Banjoj Luci, gdje smo pisali sve zakone o neizravnom oporezivanju. Bila je to jedna od najvažnijih reformi. Nažalost, osnivanjem Uprave počele su se pojavljivati ​​određene devijacije, vezane uz pranje novca preko fiktivnih tvrtki. Tada je Miro Džakula od strane Vijeća ministara imenovan za vršitelja dužnosti direktora UIO četiri puta po tri mjeseca. Ne bih puno o sebi. Oni koji se žele bolje upoznati mogu otići na Google – započeo je Džakula.

Kazao je da je UIO u 2011. godini prikupila 363 milijuna KM više nego prethodne godine, te da je to dvije milijarde KM za četiri godine.

– Gospoda koja predstavljaju taj samozvani sindikat formulirala su da na Pandori nedostaju dvije milijarde KM. Nije tako – dodao je Džakula, pohvalivši se “impresivnim rezultatima” koje je UIO napravila “za 12,5 godina Mire Džakule”.

– Ovu skupinu koja sebe naziva nezavisnim sindikatom, ja bih nazvao veseljakom Pere Kvržice, odnosno Predraga Jelače. Koristio je ružne riječi o Miri Dzhakula, pa ću ja… On očito ima opsesivno kompulzivni poremećaj osobnosti. Zna da to što radi nije dobro i ispravno, ali to čini ustrajno. Kako? 2026. podnosi kaznenu prijavu za nešto što se dogodilo 2013. kada je bila Pandora. Za Pandoru je radilo Tužiteljstvo BiH. Ne nosi dvije milijarde KM. Tada sam rekao tužitelju (GOran) Salihoviću da je ovo najveća sramota Uprave, a kasnije će to prerasti u sramotu Tužilaštva jer su ljudi hapšeni na osnovu izjava ovakvih svjedoka – rekao je Džakula.

Za predstavnike sindikata koji su se obratili Povjerenstvu za borbu protiv korupcije i koje je jedno od dva koja postoje u UIO, rekao je da imaju problema sami sa sobom.

Kazao je i da može biti pojedinačnih propusta, kaznenih djela, “ali pojedinačnih, a vezivati ​​instituciju za to je u najmanju ruku podlo”.

– To nije reprezentativan sindikat, ne dopušta da se iz njega razilazi, to je sindikat Jelača i par istomišljenica, ima ljudi koji su kazneno gonjeni, u zatvorima su i pod istragom – ustvrdio je Džakula.

Ustvrdio je i da su suspendirani oni protiv kojih je Tužilaštvo BiH pokrenulo postupak u slučaju Pandora, a kako je Tužilaštvo BiH obustavilo postupak, vraćeni su na iste pozicije.

Član Antikorupcijskog povjerenstva Nenad Grković (Za pravdu i red) upitao je Džakulu kolika mu je imovina.

– Očito vas instruira vaš veliki šef koji nije visok, a nisam ni ja. Jeste li vi istražitelj da me to pitate? Prijavljuje se sve što ima Miro Džakula. Reviziju Mire Džakule vršila je OSA, inspektori Državne agencije, sve moguće i nemoguće. Miro Džakula ima pristup podacima koje posjeduju članovi Predsjedništva. I sad pitate za imovinu Mire Džakule. Miro Džakula zaradio je puno više nego što ima – odgovorio je Džakula.

Na Grkovićevo inzistiranje, Džakula ga je pitao “tko si ti”. Na kraju je odgovorio da ima kuću, zemlju u Čapljini, u Čeljevu, stan u Komarni, staru kuću od roditelja i kuću u Čeljevu od roditelja koju posjeduje s bratom.

– Moja imovina je provjeravana od strane institucija, ali ovo ne dopire do vaših ušiju. Tvoj veliki gazda malog rasta je to odlučio i natjerao te da me pitaš – duhovito će Džakula.

Na pitanje Grkovića kako je dobio epitet kralja nekretnina u rodnoj Čapljini, odgovorio je da mu ga je dodijelio Pero Previšević, predsjednik čapljinske Nezavisne stranke “koji je bio tajni svjedok portala Vlater, valjda je čuo da ću se kandidirati za gradonačelnika da ne ugrozi svoju poziciju”.

Grkoviću je također “rekao” da postavlja pitanja ispod razine i da je prešao granicu pristojnosti.

Grkovića je zanimalo i je li tužiteljica Vedrana Mijović poznata Džakuli.

– Čuo sam za tu tužiteljicu, i čini mi se da je kvalitetna – kazao je Džakula.

Istaknuo je Grkoviću kako je zanimljivo da sve pritužbe stižu na nju, pogotovo jer su u tom razdoblju ona i suprug kupili pet nekretnina. Upitao je Džakulu i da li je zaposlio nekoga od članova obitelji suca Suda BiH, s obzirom na informaciju da su u UIO u trenutku kada su stizale prijave bila zaposlena tri člana obitelji jednog suca.

– Jeste li svjesni što govorite… Tvrdite da je Miro Džakula mogao utjecati na to kojem će tužitelju dati koji predmet iz Uprave. Mislim da pričate gluposti – kazao je Džakula, a na pitanje o zapošljavanju odgovorio je da je Grkovićevo pitanje temeljno nepoznavanje procedura zapošljavanja.

Člana Komisije za antikorupciju Jasmina Emrića (NSZ) zanimalo je kako je bivši direktor UIO Kemal Čaušević osuđen u Pandori zbog primanja mira na konsignaciji, neplaćenih uvoznih dažbina…da li je Džakulina ocjena da je Pandora najveća sramota UIO i Tužilaštva, te da li je Čaušević sve to mogao učiniti sam.

Džakula je rekao da Pandoru vodi Tužiteljstvo i da nikada ne komentira sudske odluke. Opet se “uhvatio” sa sindikatom i rekao da protiv Jelača slijedi kaznena prijava zbog neutemeljenog podnošenja kaznene prijave.

Ponovio je da je suspenzija i vraćanje na posao uhićenih i privedenih u akciji Pandora postupano prema aktima Tužiteljstva o provođenju istrage, odnosno neprovođenju istrage.

– Dakle, svih ovih 36 carinika suspendirano je s dužnosti dok (nakon devet godina) 2023. godine nije donesena naredba o neprovođenju istrage – komentirao je Borenović, a Džakula to nije demantirao.

Emrić je zatim postavio pitanje o Goranu Marinkoviću, kojeg sindikat optužuje za korupciju, a koji je bio jedan od osumnjičenih u Pandori.

– On je bio šef Carinarnice Banja Luka kada sam ja došao 2011. godine. Nije bilo potrebe da odlazi s tog mjesta jer je radio odgovorno i kvalitetno. Ostao je i poslije mene – dodao je.

Emrić je potom ukazao na koliziju jer je Džakula prvo rekao da su svi s Pandore suspendovani dok se ne donese odluka o neprovođenju istrage, a sada kaže da je cijelo vrijeme bio tu.

– Imate koliziju u razmišljanju. Znam što sam rekao. Poslije mene će vam doći Marinković, pa ga pitajte. Uprava je postupila mimo zakonskih propisa – kazao je Džakula.

Džakula je zamoljen i za objašnjenje carinjenja tekstilne robe po kilogramu, što su također optužbe iz Sindikata. Džakule je i ovom prilikom izvrijeđao članove ovog sindikata na čelu s Jelačom, te objasnio da se tekstil carini na način da se smanji broj carinarnica u kojima će se cariniti kako bi se povećala kontrola, a nadzor je bio u četiri ispostave.

– Kada je riječ o tekstilu, Miro Džakula je došao tamo gdje se uvozilo na kilogram. Jelača je bio vođa tima za suzbijanje krijumčarenja. Tada mu nije bio problem obilaziti sobu. Sve se promijenilo mojim dolaskom. Trebalo je odrediti početnu cijenu. Prihodi su rasli jer je uveden red. Sve što su vam rekli o tekstilu nije istina. Tekstil je sav prerađen, kamioni ispražnjeni. Gledalo se – rekao je Džakula.

Kasnije je odgovorio da je roba fizički pregledana.

U završnoj je fazi imenovanje pomoćnika direktora Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine (UIOBiH) po natječaju objavljenom 13. lipnja 2025. godine, priopćeno je iz UIOBiH.

Ovaj natječaj izazvao je reakcije u javnosti jer se o tome tko će biti imenovan govorilo mnogo prije nego što je procedura završena, a radi se o kadrovima SNSD-a i HDZ-a, te jer se time isključuju Bošnjaci s čelnih pozicija.

Iz IIOBiH su za Faktor odgovorili da je direktor IIOBiH Zoran Tegeltija (SNSD) donio odluke o imenovanju tri pomoćnika direktora od četiri, koliko je bilo traženo konkursom.

– Za jednog kandidata pokrenut je postupak sigurnosne provjere, a za dva kandidata donesena su rješenja o imenovanju počevši od 1. ožujka 2026. godine na mandatno razdoblje od četiri godine. Imenovani kandidati su prethodno uspješno prošli sigurnosne provjere.

Krajnji rok u kojem ravnatelj Uprave mora donijeti konačno rješenje je 28. veljače 2026. godine, odnosno 30 dana od dana prijema mišljenja Agencije za državnu službu, sukladno odredbama članka 28. Zakona o državnoj službi – navode iz UIOBiH.

Kažu da je javni oglas za upražnjena radna mjesta rukovodećih državnih službenika u Upravi proveden u skladu s odredbama članka 21. Zakona o državnoj službi, te da je sukladno tome postupak u nadležnosti Agencije za državnu službu BiH, odnosno službene podatke o eventualnim žalbama posjeduje Agencija.

Nisu odgovorili na pitanje tko je s rang-liste izabran za pomoćnike ravnatelja, niti kako komentiraju činjenicu da se o favoritima među kandidatima u javnosti govorilo i prije nego što je održan pismeni i usmeni dio ispita te je napravljena rang-lista na kojoj su prvorangirani kandidati o kojima se govorilo u javnosti.

Također nije jasno što se dogodilo s četvrtim.

Rang lista kandidata za radna mjesta pomoćnika direktora UNO napravljena je krajem siječnja.

Naš izvor iz UIO nedavno je rekao da Tegeltija navodno ima rješenja za tri pomoćnika direktora, ali još ne i za četvrtog i, indikativno, ono za poreznu oblast. Tu poziciju trenutno zauzima Muharem Mašinović, kojeg bi prema rang-listi trebao zamijeniti Vinko Skoko, HDZ-ov kadar, koji se u javnosti spominje kao kumče bivšeg direktora UIO Mira Džakule (HDZ).

Osim Skoke, prema informacijama, prvi na listi za pomoćnika direktora za carine je Boris Spasojević, koji je bio zastupnik SNSD-a u Narodnoj skupštini RS-a. Prvi na rang listi za pomoćnika direktora za provođenje propisa je Ilija Anić, koji također ima podršku HDZ-a, a prvi na listi za pomoćnika direktora za informatiku je Milorad Đurđević, šef kabineta Uprave UNO Zorana Tegeltije.