Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

Kako u samo nekoliko koraka od stabilnog javnog poduzeća napraviti novog gubitaša? Recept je očito u rukama Uprave BH Telecoma, koja je “daleko od očiju javnosti” odobrila rizičnu kupovinu Telemacha, ne obazirući se na crvene alarme revizora baš u trenutku kada je njegova sestrinska Elektroprivreda pucala po šavovima.

I dok Vlada FBiH u ponedjeljak raspravlja o tome hoće li biti u ulozi spasitelja ili suučesnika, pitanja zastupnika u Parlamentu Federacije BiH Mirze Čelika otvaraju “Pandorinu kutiju” ovih stotina milijuna maraka teških stjecanja – od fantomskih ugovora bez potpisa do provizija kojima je zabranjeno razmišljati svojom glavom.

Tako je Uprava BH Telecoma, tvrtke u većinskom vlasništvu Federacije BiH, jučer na sjednici koja je održana daleko od očiju javnosti odlučila da će ipak proučiti rizičnu akviziciju BH Telemacha i Telemacha Crne Gore, iako su revizori upozoravali na rizik i mogućnost da BH Telecom zapadne u dugove i krizu.

Do ove odluke dijeli ih još sjednica Skupštine društva koja je zakazana za ponedjeljak, 20. srpnja ove godine. Kakva će biti odluka Vlade FBiH još je neizvjesno, iako bi Vlada, prema saznanjima Faktora, ovog puta trebala zaustaviti akviziciju, za razliku od prošlog puta kada je premijer Nermin Nikšić imao primjedbe i tražio dodatne informacije.

Godinama su javna poduzeća u većinskom vlasništvu Federacije BiH predstavljana kao nositelji gospodarskog razvoja, no neka od njih trenutno se suočavaju s ozbiljnim financijskim problemima.

Elektroprivreda BiH, nekada jedna od najuspješnijih državnih kompanija, posljednjih godina bilježi značajne gubitke i suočava se s poslovnim izazovima, zbog čega se sve više postavlja pitanje odgovornosti za upravljanje javnom imovinom.

Nakon što je Uprava BH Telecoma jučer donijela odluku o nastavku procesa akvizicije kompanije Telemach BiH, zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Mirza Čelik upozorava da bi konačnu odgovornost za jednu od najvećih poslovnih odluka u povijesti BH Telecoma mogla snositi Vlada Federacije BiH kao većinski vlasnik te kompanije.

Zbog toga od Uprave i Nadzornog odbora BH Telecoma traži odgovore na niz pitanja i kompletnu dokumentaciju vezanu uz planiranu kupnju.

Čelik je uputio deset pitanja Upravi BH Telecoma tražeći detaljna pojašnjenja o pripremi i provedbi procesa akvizicije Telemacha BiH, navodeći da javnost ima pravo znati na temelju koje će analize biti donesena odluka o kupnji vrijednoj stotine milijuna maraka.

Od Uprave traži odgovor hoće li članovi povjerenstva koje analizira dokumentaciju moći pregledavati kompletnu izvornu dokumentaciju ili samo materijale koje prodavatelj dostavlja putem cloud servera ili druge elektroničke platforme.

Zatražio je i pojašnjenje hoće li povjerenstvo imati uvid u kompletnu financijsku, pravnu, tehničku i komercijalnu dokumentaciju, uključujući ugovore s dobavljačima sadržaja, ključnim poslovnim partnerima, evidenciju svih sudskih i arbitražnih postupaka, poreznih obveza, dugovanja i potraživanja te procjenu vrijednosti imovine i obveza tvrtke.

Jedno od pitanja odnosi se i na način rada povjerenstva, odnosno je li ispravno da njegovi članovi neće imati mogućnost unositi izdvojena mišljenja ili primjedbe u konačno izvješće te na temelju kojeg akta je to eventualno propisano.

Čelik traži dostavljanje odluke o imenovanju povjerenstva, odluke o imenovanju članova, poslovnika ili uputa za rad, zadataka povjerenstva i rokova za izradu izvješća.

Čelik u pismu također traži informacije o svim sudskim sporovima koji se vode protiv ili u korist Telemachusa BiH, uključujući njihovu procijenjenu vrijednost i moguće finansijske posljedice, kao i analizu svih komercijalnih ugovora, posebno ugovora o distribuciji televizijskog sadržaja.

Posebno traži odgovor je li točno da ugovor s Arenom Sport nije zaključen od ožujka ove godine, iako se program emitira, te da postoje otvorena financijska pitanja koja bi nakon eventualne akvizicije mogla pasti na teret BH Telecoma.

Zastupnik također traži informaciju o tome je li prije slanja ponude za kupnju obavljen nezavisni pravni, financijski i komercijalni due diligence međunarodno priznate konzultantske tvrtke, uz ime konzultanta, datum izrade i izvršni sažetak nalaza.

Također, zahtijeva cjelovitu procjenu svih financijskih, pravnih i regulatornih rizika koje bi BH Telecom preuzeo realizacijom ove akvizicije, kao i odgovor na pitanje hoće li kompletno izvješće komisije biti dostavljeno Nadzornom odboru, Vladi Federacije BiH i Skupštini BH Telecoma prije donošenja konačne odluke o kupovini i eventualnom kreditu.

U zahtjevu ističe da je riječ o transakciji izuzetno visoke financijske vrijednosti koja može imati dugoročne posljedice na poslovanje BH Telecoma i javna sredstva, zbog čega traži da se na sva pitanja odgovori u zakonskom roku i dostavi kompletna tražena dokumentacija.

Protiv bivšeg direktora JP Međunarodni aerodrom Sarajevo Alana Bajića već se vodio sudski postupak zbog spornih javnih nabavki, ali je obustavljen zbog nedostatka dokaza. Sada je protiv njega podignuta nova optužnica Tužiteljstvu FBiH zbog sumnje da je sarajevska zračna luka oštećena za višemilionske iznose ugovorima, aneksima i poslovnim aranžmanima, koji su ponovno pod lupom istražitelja.

Alan Bajić prijavljen je Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije Federalnog tužiteljstva (POSKOK) zbog sumnje da je oštetio ovo javno poduzeće za višemilionske iznose.

Prijavu POSKOK-u, kako saznaje Faktor, uputila je sadašnja v.d. uprave ove firme.

U POSKOK-u je za Faktor potvrđeno da je ovaj odjel zaprimio dvije prijave protiv Alana Bajića, bivšeg direktora JP Međunarodni aerodrom Sarajevo, ali da su prijave kod tužitelja i da još ne mogu reći o čemu se radi.

U prijavi se navodi da je uprava Međunarodne zračne luke Sarajevo sklopila ugovor s tvrtkom Car vista do.o. Sarajevo o najmu električnih vozila 10+3, nakon čega je zaključen aneks navedenog ugovora u kojem su otkazana tri električna vozila, što daje osnov sumnje da se radi o fiktivnoj nabavi.

Vlasnik firme Car Vista doo Elvir Granula ističe za Faktor da planira podnijeti i tužbu protiv Uprave na čelu sa Saninom Ramezićem.

– S Upravom na čelu sa Saninom Ramezićem potpisao sam ugovor, dobio natječaj za najam 13 vozila, od čega je deset električnih i tri luksuzna Audija, čija je vrijednost jednaka vrijednosti ovih deset električnih vozila, a to je preko 600 tisuća KM. S obzirom na to da su mi vozila vraćena, a već sam ih platio, bivša Uprava na čelu s Alanom Bajićem mi je kao zamjenu za nastalu štetu dala restorane u zgradi Zračne luke. No, kada je došla nova Uprava na čelu s Ramezićem, zabranili su radnicima da tu jedu i na kraju smo te restorane zatvorili, a Zračna luka je ostala bez mjesečne rente u iznosu većem od 22 tisuće KM i zbog toga sam sad s njima na sudu – ističe Granulo.

Faktor je o tome pisao prošlog ljeta.

Od početka je bilo problema između Car Vista doo i Međunarodne zračne luke Sarajevo u realizaciji ugovora.

JP Međunarodna zračna luka Sarajevo raspisala je natječaj za nabavku električnih vozila u cilju uštede i zaštite okoliša.

Posao je na natječaju dobila tvrtka Car Vista. doo i potpisali ugovor kojim se obje strane obvezuju na trogodišnji dugoročni najam, i to 10 višenamjenskih električnih hatchback vozila i tri putnička električna limuzina, počevši od 13. travnja 2023. godine. Ugovor je potpisala prethodna uprava na čelu s Alanom Bajićem.

U ugovoru je navedeno da je cijena najma za cijeli period 940.000 KM, a u navedenu cijenu nije uračunat PDV. I deset višenamjenskih električnih vozila za 520.000 KM i tri limuzine za 420.000 KM.

Vlasnik, Car Vista. doo je prema ugovoru morala platiti garanciju u banci u iznosu od 94.000 KM, a nakon nekoliko mjeseci ta garancija je spuštena na 52.000 KM.

Zanimljivo je da se protiv Alana Bajića već vodio postupak na Općinskom sudu u Sarajevu i da je postupak protiv njega obustavljen zbog nepostojanja dokaza da je povrijedio članak 82. Zakona o javnim nabavkama.