Pravni apsurd potresa Federalnu upravu civilne zaštite (FUCZ), upravni inspektori provjeravaju državne službenike po nalogu privremeno postavljenog direktora Aldina Brašnjića, a istovremeno ignoriraju zahtjeve radnika da preispitaju zakonitost njegovog imenovanja.

Dok glavni inspektor Željko Škarica lopticu prebacuje na POSKOK, unutar FUCZ donose se sporni propisi koji već ostavljaju ozbiljne posljedice.

Tko štiti rukovodstvo Civilne zaštite i zašto Ministarstvo pravde FBiH uporno šuti?

Nakon prijave grupe uposlenika FUCZ, odgovor Upravne inspekcije je bio “nismo nadležni”.

Drugim riječima, inspekcija nema problema kontrolirati državne službenike i namještenike po njegovim zahtjevima, ali očito ima problem odgovoriti na pitanje tko je i na temelju čega Brašnjiću dao pravo na upravljanje Federalnom upravom civilne zaštite.

Mjesecima se ignoriraju zahtjevi zaposlenika, sindikata i državnih službenika da se konačno provede upravni nadzor nad zakonitošću rada i statusom privremeno imenovanog ravnatelja, iako su javnosti već poznate brojne zakonske nelogičnosti i proturječnosti u vezi s njegovim imenovanjem, trajanjem mandata i natječajnom procedurom.

Željko Škarica, glavni federalni upravni inspektor koji radi u Ministarstvu pravde FBiH, kazao je za Faktor da su dobili prijavu, ali da za nju nisu nadležni jer ne dovode u pitanje odluke Vlade Federacije BiH.

– Taj slučaj već istražuje Posebni odjel za kriminal i korupciju (POSKOK) pa ga ne razmatramo jer je to pravilo – rekao je Škarica.

No, zakon jasno potvrđuje da to nije baš tako kako tvrdi glavni upravni inspektor, barem kada je u pitanju zakonitost rada i rukovoditelja u državnoj službi.

S druge strane, kada je potrebno nadzirati djelatnike Uprave, donijeti mjere ili preispitati njihove rasporede i rješenja, od prije čak 10 godina, onda nema čekanja, nema dilema i nema administrativnih prepreka.

Ovakvo ponašanje ostavlja ozbiljan dojam selektivne primjene zakona i šalje vrlo opasnu poruku da u institucijama Federacije BiH nisu svi pred zakonom jednaki.

Na pitanje zašto je Upravna inspekcija po prijavi Aldina Brašnjića odjednom krenula u pregled dosjea pojedinih državnih službenika FUCZ-a, Škarica je rekao da je inspekcija dužna provjeriti sve prijave, pa tako i ove.

Posebno zabrinjava spoznaja da je novi Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Federalne uprave civilne zaštite već proizveo ozbiljne posljedice na funkcioniranje tog tijela, raspored državnih službenika i zakonitost napredovanja pojedinih kadrova.

Upravo je ovaj Pravilnik predložio Aldin Brašnjić i uputio ga Vladi Federacije BiH na suglasnost u pokušaju rješavanja svog statusa i tijekom natječajne procedure za promjenu uvjeta za mjesto ravnatelja, što POSKOK već istražuje.

Iz tog razloga postoji osnovana sumnja da se upravni nadzor namjerno izbjegava, jer bi eventualno utvrđivanje nezakonitosti otvorilo pitanje kako u zakonske okvire vratiti stanje kada su pojedina radna mjesta zatvorena, promijenjena ili prilagođena unaprijed dogovorenim kadrovskim rješenjima.

U cijeloj ovoj situaciji najviše zabrinjava šutnja kako Ministarstva pravde FBiH, tako i ostalih institucija koje bi trebale štititi zakonitost rada organa uprave. Jer ako upravna inspekcija može nadzirati svakog državnog službenika u Federalnoj upravi civilne zaštite, onda nema razloga izbjegavati nadzor onoga koji rukovodi cijelim tijelom.

U Agenciji za državnu službu Federacije BiH više od godinu dana upražnjeno je 12 radnih mjesta, a direktor Refik Begić je za ta mjesta odobrio dodatke na plaću iz proračuna po modelu “upućivanja na određeno vrijeme”.

Naime, Begić više od godinu dana iz proračuna izdvaja 20 posto za dodatak na plaću radnicima koji uz svoje poslove obavljaju i poslove za koje ima slobodnih radnih mjesta i za koje je davno trebao raspisati natječaj.

Podsjećamo, anonimna prijava u vezi s ovim isplatama upućena je Federalnom ministarstvu financija, Jedinici proračunske inspekcije, Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo, Uredu za borbu protiv korupcije KS-a i Upravnom inspektoratu Federacije BiH.

Radi pojašnjenja, riječ je o načelničkim pozicijama, u službama u Kantonu Sarajevo, Srednjobosanskom kantonu, Tuzlanskom kantonu, zatim o radnim mjestima – stručni savjetnik za imenovanje u Službi za postupanje u organima državne službe SBK, viši stručni suradnik za matičar, Odjel za razvoj, stručno usavršavanje i razvoj državne službe, viši referent za kancelarijsko i arhivsko poslovanje i praćenje provođenja Zakona o državnoj službi, šef odjel za imenovanja za federalne organe u Odjelu za implementaciju i praćenje provođenja Zakona o državnoj službi, viši stručni suradnik za pravne poslove, stručni savjetnik za računovodstveno-finansijske poslove, stručni suradnik za raspored u Službu za raspored u organima državne službe u SBK.

Postavlja se pitanje zašto Refik Begić ni nakon godinu dana ne zatraži od Vlade Federacije BiH suglasnost za zapošljavanje, odnosno popunu tih radnih mjesta?

Prema prijavi, koja je upućena Federalnom ministarstvu financija, Jedinici proračunske inspekcije, Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo i Uredu za borbu protiv korupcije KS, Refik Begić, direktor Agencije za državnu službu FBiH, navodno je mjesecima mimo zakonskih okvira isplaćivao dodatke na plaću pojedinim državnim službenicima i namještenicima.

Osporena praksa je, kako se tvrdi, provedena kroz izdavanje rješenja o obavljanju poslova drugog radnog mjesta, kojim su izabrani zaposlenici ostvarili pravo na dodatne pogodnosti.

Iako je kolektivnim ugovorom predviđena mogućnost privremenog raspoređivanja zaposlenika na druge poslove, prijavitelji tvrde da je u ovom slučaju riječ o praksi koja traje dulje od godinu dana, čime je, tvrde, privremeno rješenje pretvoreno u trajni model plaćanja.

– Riječ je o svjesnom kršenju zakonskih propisa i kolektivnog ugovora, posebno u dijelu koji se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima – stoji u prijavi, uz procjene da bi ukupan iznos osporenih isplata mogao doseći desetke tisuća maraka.

Dodatnu težinu cijelom slučaju daje informacija da je, osim ostalih institucija, i Federalno ministarstvo financija potvrdilo da je isti dopis stigao na njihovu adresu, ali i redakciji Faktora, čime je slučaj dodatno formaliziran u sustavu proračunskog nadzora.

Faktor nije uspio dobiti informaciju da li je Proračunska inspekcija, koja djeluje pri Ministarstvu financija FBiH, provjerila ove navode.

U sve se, zbog spomenutih poslova, uključio i Upravni inspektorat Ministarstva rada F BiH koji “češlja” Agenciju za državnu službu F BiH.

Adis Mešan, upravni inspektor koji je došao u Agenciju za državnu službu FBiH, ističe za Faktor da je utvrđeno da su neki zaposlenici radili i druge poslove, ali da je to u skladu s kolektivnim ugovorom i da razumije specifičnost ove službe.

No, kako je pojasnio inspektor, postavlja se pitanje zašto toliko dugo nije bilo zapošljavanja na tim mjestima, bez obzira na specifičnost službe.

– Dolazimo u situaciju da se moramo zapitati jesu li te pozicije uopće potrebne, ako su toliko dugo prazne? Drugo, pripremamo odluku za Agenciju, a to je da se što prije raspiše natječaj za popunjavanje nedostajućih radnih mjesta službenicima – kazao je Mešan i dodao da što se tiče novca, odnosno izdvajanja iz proračuna, nije u njihovoj nadležnosti i time se u ovom postupku nisu bavili.

No, kako Faktor neslužbeno doznaje, Begić i dalje svaki mjesec izdaje usmena uputstva u kojima traži podatke za izradu rješenja o poslovima “drugog radnog mjesta”.

Prvo što je direktor Begić napravio, prema neslužbenim informacijama do kojih smo došli, a nakon pisanja Faktora, je provela “strogo povjerljivu” akciju, koja je trebala rezultirati otkrivanjem računala “xy službenika” na kojem je napisana anonimka te poslana na adrese medija i nadležnih tijela nadležnih za sankcioniranje nezakonitih radnji i poduzimanje sankcija protiv onih koji ih čine.

Čimbenik doznaje da su analizirani mrežni printeri unutar Agencije, kako bi se otkrilo s kojeg je računala ispisana spomenuta anonimka. Bilo je neuspješno. Negdje drugdje to je anonimno pismo i napisano i tiskano. Logično.

Naravno, u toj “strogo povjerljivoj” akciji ravnatelj Begić je angažirao i njemu najvjernije djelatnike Agencije.

Nakon prvog neuspjelog pokušaja pronalaženja “krivca”, odnosno autora anonimke koja je završila u POSKOK-u, ravnatelj Begić pokreće akciju “dvojka”. A radnja “dva” još je bizarnija od akcije jedan.

Naime, redatelj Begić se dosjetio napisati – naravno, koristeći se navodnim blagodatima umjetne inteligencije – nekakvo pismo. Teško je definirati prirodu tog pisma, je li to pismo podrške njemu, pismo kojim se testira lojalnost djelatnika Agencije prema njemu ili pismo osobe koja poput utopljenika moli za pomoć.

Taj dopis dat je djelatnicima Agencije (jedan primjerak za sve) da ga pročitaju i potpišu: ako žele. Svi su to potpisali. Zašto? Vrlo jednostavno: nitko ne želi biti u većoj situaciji nego što je već zbog odnosa direktora Begića prema zaposlenicima.

Čemu služi to pismo, što će to pismo učiniti direktoru Begiću, teško je dokučiti. Beskrajno teško. Jer za pretpostaviti je da ni on sam ne zna čemu pismo služi.

A suština pisma je: “Tito-Partija”, u konkretnom slučaju: “Refko-Agencija”. Zvuči nevjerojatno, ali je istinito.

Kako doznaje Faktor, Begić je posljednju usmenu uputu zaposlenicima koji rade na upražnjenim radnim mjestima izdao u ožujku, a naknada za to još nije isplaćena.

– Inspektor Upravne inspekcije pri Ministarstvu pravde F BiH ušao je u Agenciju za državnu službu F BiH, prikupio dokumentaciju i trebao bi podnijeti izvještaj u narednih nekoliko dana – kazao je za Faktor Željko Škarica, glavni federalni upravni inspektor.

Istaknuo je kako je od inspektorice kojoj je dodijelio predmet dobio informaciju da je provjera u tijeku te da će uskoro biti obaviješten o nalazima.

Prema prijavi koja je upućena Federalnom ministarstvu financija, Jedinici proračunske inspekcije, Kantonalnom tužiteljstvu Kantona Sarajevo i Uredu za borbu protiv korupcije KS-a, Refik Begić, direktor Agencije za državnu službu FBiH, navodno je mjesecima mimo zakonskih okvira isplaćivao dodatke na plaću pojedinim državnim službenicima i namještenicima.

Osporena praksa je, kako se tvrdi, provedena kroz izdavanje rješenja o obavljanju poslova drugog radnog mjesta, kojim su izabrani zaposlenici ostvarili pravo na dodatne pogodnosti.

Iako je kolektivnim ugovorom predviđena mogućnost privremenog raspoređivanja zaposlenika na druge poslove, prijavitelji tvrde da je u ovom slučaju riječ o praksi koja traje dulje od godinu dana, čime je, tvrde, privremeno rješenje pretvoreno u trajni model plaćanja.

– Riječ je o svjesnom kršenju zakonskih propisa i kolektivnog ugovora, posebno u dijelu koji se odnosi na raspolaganje javnim sredstvima – stoji u prijavi, uz procjene da bi ukupan iznos osporenih isplata mogao doseći desetke tisuća maraka.

Dodatnu težinu cijelom slučaju daje informacija da je, osim ostalih institucija, i Federalno ministarstvo financija potvrdilo da je isti dopis stigao na njihovu adresu, ali i redakciji Faktora, čime je slučaj dodatno formaliziran u sustavu proračunskog nadzora.