Predsjednik HDZ-a BiH i nevladine udruge Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Dragan Čović rekao je u Mostaru da je Bosna i Hercegovina suočena s ozbiljnim institucionalnim i političkim blokadama, posebice u području prostornog planiranja, što izravno utječe na realizaciju velikih infrastrukturnih projekata i privlačenje investicija.

Čović je naveo da BiH nema donesen prostorni plan na razini Federacije BiH, dok se planovi i strategije moraju donositi na razini kantona, što dodatno otežava proces.

– Otvorili smo posebnu raspravu o prostornom uređenju jer nemamo donesen prostorni plan. Sve se to onda stavlja u kontekst velikih projekata – Južne plinske interkonekcije i Jadransko-jonskog koridora. Bez planske dokumentacije investicije ostaju samo na papiru – rekao je Čović.

Dodao je kako je dogovoreno da se sljedeća sjednica HNS-a Bosne i Hercegovine održi u drugom tjednu ožujka, kada bi se trebao raspravljati i o izboru novih članova.

Komentirajući intenzivna lobiranja u Washingtonu, uključujući Željku Cvijanović i Milorada Dodika, kao i izjavu Karen Pierce, posebne izaslanice Velike Britanije za BiH za izborni zakon, Čović je rekao da ova godina nije izgubljena kada su u pitanju izborne reforme.

– Apsolutno ne mislim da je ova godina izgubljena. Gospođa Pierce je bila ovdje, dobro je upućena u odnose u Bosni i Hercegovini. Slične stavove možete čuti i od dužnosnika Europske unije i američke administracije. Nesalomivi sam optimist i vjerujem da u sljedeća tri mjeseca možemo riješiti barem dio problema, posebno kada je riječ o izboru hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (hrvatskog člana Predsjedništva, op. d.) – kazao je.

Naglasio je da se to pokušava postići razgovorima političkih aktera, napomenuvši da su “druga dva naroda brojčano posložila svoja pitanja”, dok pitanje legitimnog predstavljanja Hrvata još nije riješeno. Najavio je posjet Washingtonu za 20 dana.

Čović se osvrnuo i na činjenicu da Bosna i Hercegovina još nije povukla sredstva iz Plana rasta Europske unije, istaknuvši da je ključni problem nedostatak političke volje i koordinacije.

– Plan rasta je ugovor između EU i Bosne i Hercegovine, s jasnim zakonskim, kadrovskim i sektorskim obvezama. Sve smo sveli na financijski aspekt – povlačenje novca – a reforme zaboravili. Nažalost, do sada nije bilo dovoljno političke mudrosti da se to provuče kroz Vijeće ministara i oba doma Parlamenta BiH – kazao je.

Prema njegovim riječima, više interesa za otvaranje pregovaračkog procesa pokazale su institucije Europske unije nego pojedini domaći politički akteri.

– Sada se stvari mijenjaju i bilo bi naivno ne iskoristiti ovaj trenutak. Moramo se okupiti oko ključnih pitanja i zaustaviti prevrtanje. Europski put prema Bosni i Hercegovini mora biti otvoren, bez obzira na različite poglede – dodao je.

Govoreći o zakonima iz oblasti prostornog uređenja, Čović je istaknuo da bez jasne koordinacije između razina vlasti nema ozbiljnijih investicija.

– Osnova svega ide odozgo prema dolje, ali ponekad moramo obrnuti redoslijed i raditi usklađeno. Ako želimo Južnu interkonekciju, netko mora jasno reći kako se ona uklapa u prostorne i poslovne planove. Isto vrijedi i za Jadransko-jonski koridor – pitanje je kako ga dovesti i gdje planirati – zaključio je Čović.

Vlada Kantona Sarajevo, na prijedlog Ministarstva komunalnog gospodarstva, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, utvrdila je Nacrt zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uređenju prostora.

Izrada Nacrta zakona o upravljanju zajedničkim dijelovima zgrade proizašla je iz potrebe da se na precizniji način iu skladu sa Zakonom o stvarnim pravima, reguliraju nadležnosti Kantona Sarajevo i jedinica lokalne samouprave u oblasti upravljanja zajedničkim dijelovima zgrada, te jasno definiraju obveze vlasnika stanova, upravitelja i predstavnika etažnih vlasnika.

Potreba za donošenjem ovog zakona sagledana je kroz primjenu važećih propisa i nadzor nad njihovom primjenom, kao i kroz zaključke Skupštine Kantona Sarajevo, kojima su predložena određena rješenja u ovoj oblasti. Predloženim zakonskim rješenjima uvažene su odredbe Zakona o stvarnim pravima, imajući u vidu da je isteklo prijelazno razdoblje u kojem su etažni vlasnici bili dužni svoje odnose urediti sukladno propisima koji se odnose na etažno vlasništvo.

Dugogodišnja praksa ukazuje na nedovoljno razvijenu svijest etažnih vlasnika o njihovoj obvezi upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova zgrada, kao i na nezainteresiranost većine etažnih vlasnika za aktivno sudjelovanje u odlučivanju o ovim pitanjima, s izuzetkom dijela koji se odnosi na zakonom propisane minimalne naknade. Dosadašnja primjena instituta prinudnog zastupnika etažnih vlasnika nije se pokazala učinkovitom, a ovim prijedlogom zakona nije predviđeno njegovo uvođenje u zgrade u kojima nije izabran predstavnik etažnih vlasnika.

Kako bi se stvorila mogućnost da upravitelj može biti i fizička osoba, predviđena je mogućnost osnivanja zajednice etažnih vlasnika jedne ili više zgrada, koji se upisuju u registar sukladno važećim propisima.

Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju pripremljen je temeljem dugogodišnje prakse primjene ovog zakona u Ministarstvu, posebno u drugostupanjskom upravnom postupku po žalbama protiv upravnih akata nadležnih općinskih službi. U tom kontekstu, Ministarstvo je zatražilo informacije od općina, Grada Sarajeva i Zavoda o uočenim nedostacima i problemima u primjeni zakona.

Predloženim izmjenama i dopunama uspostavljaju se zelene i rekreacijske površine kao dio zelene infrastrukture, unaprjeđuju procedure za izradu i izmjene planskih dokumenata, te propisuje obaveza donošenja odluke o pristupanju izradi ili izmjeni planskih dokumenata od strane Skupštine Kantona Sarajevo, gradskog ili općinskog vijeća, s obaveznim sadržajem odluke o potrebi izrade strateške procjene utjecaja na okoliš.

Također je predviđena mogućnost izmjene planskih dokumenata po skraćenom postupku, samo u slučaju utvrđenog interesa Kantona, grada ili općine, uz uvjet da se ne mijenja osnovna koncepcija planskog dokumenta, te da se postupak okonča u roku od 90 dana. Izvršene su izmjene i dopune radi usklađivanja s relevantnim federalnim propisima, kao i sa Zakonom o upravnom postupku, s ciljem stvaranja uvjeta za izdavanje elektronskih dozvola kada su za to ispunjeni uvjeti.

Nacrti zakona bit će upućeni u parlamentarnu proceduru, nakon čijeg utvrđivanja slijedi javna rasprava, tijekom koje će građani, zainteresirana stručna javnost i etažni vlasnici imati priliku iznijeti svoje prijedloge i sugestije, s ciljem donošenja kvalitetnih i primjenjivih zakonskih rješenja, priopćeno je iz Službe za protokol i press KS.