Sve je više vojnika koji nakon 1. siječnja ove godine dobivaju rješenja o umirovljenju s mirovinama od oko 400 KM, što je za 260 KM niže od najniže mirovine u Federaciji BiH koja iznosi 666,76 KM, a sve to “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kazao je Almedin Aliefendić, zastupnik u Domu mirovina. Zastupnici u Parlamentu FBiH, navodi Faktor. Aliefendić je u skupini zastupnika koji su tražili ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u i retroaktivnu primjenu zakona.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Federacije BiH, odnosno pokretanje sudskog spora, podnesen je u ožujku ove godine.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u svi koji su imali, primjerice, 15 ili 17 godina staža, te 65 godina života, primali su minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM. Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, točnije uvođenjem diferenciranog obračuna najniže starosne mirovine, sada osobe s 15 godina staža, manje od 20 godina i 65 godina života, imaju mirovinu od 434 KM, ako su svih 15 godina imale plaću od 1.500 KM, odnosno ako je plaća bila u rangu prosječne plaće u FBiH.

– Posljednja informacija koju sam dobio je da je Ustavni sud FBiH zatražio od Parlamenta Federacije BiH, odnosno rukovodstva oba doma, određene zakone objavljene u Službenim novinama i očekujemo službeni poziv za tu javnu raspravu, jer je u proceduri Ustavnog suda da se održi rasprava, odnosno suđenje i da nakon određenog vremena sud donese presudu.

Sve je više negodovanja boraca. Svi koji imaju manje od tri godine u obrani zemlje nisu zaštićeni. Odnosno, primjenom članka 81. Zakona o PIO-u osobe koje su u mirovinu otišle ili idu u mirovinu nakon 1. siječnja 2026. godine u vrlo su nepovoljnom položaju jer imaju mirovine daleko ispod iznosa najniže mirovine. Točnije, njihove mirovine su 400 KM ili 250 ili 260 KM niže od minimalne, koja iznosi 666 KM – kaže Aliefendić, koji je i sam bio borac, te dodaje:

– Naši ljudi su, nažalost, takvi, tek kad vide rješenje ili dobiju prvu mirovinu, shvate da ih je netko prevario. U ovom slučaju Vlada Federacije BiH, koja je odredila ovakav diferencirani obračun mirovina za ove kategorije, prevarila je borce. Iako sam u momentu usvajanja zakona, a to je bilo u siječnju ove godine, predložio amandman u kojem sam tražio da se svi pripadnici Oružanih snaga izuzmu od primjene članka 81. Zakona o PIO, tada je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić reagirao rekavši da borci neće biti oštećeni i da će biti izuzeti. Sada možete vidjeti istinu.

Aliefendić dodaje da je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH pokrenut zbog svih onih ljudi koji su od kraja agresije do danas pošteno radili, primali minimalnu plaću, a kojima poslodavci nisu redovno uplaćivali radni staž, pa sada imaju 15, 17, 20 godina staža, umjesto 30 godina.

– Zastupamo sve ljude koji su prevareni. Osporavamo cijeli članak 81., ali navodimo primjer gdje smo prilikom donošenja zakona upozoravali da će borci biti oštećeni. Nadam se da će Ustavni sud FBiH presuditi u korist svih oštećenih i potencijalno oštećenih građana, prije svega da se zakon primjenjuje retroaktivno jer je to nešto što je nedopustivo u pravnim okvirima FBiH. Gubi se jednakost pred zakonom za sve građane jer je Zavod zajamčene mirovine definirao minimum od kojeg građani mogu zadovoljiti svoje životne potrebe i to je nešto što bi Ustavni sud trebao poštovati.

Umjesto 666,76, borci imaju 400 KM penzije – kazao je Aliefendić.

Ustavni sud Federacije BiH, nakon što je od skupine zastupnika zatražio dopunu dokumentacije u povodu zahtjeva za ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i retroaktivnu primjenu Zakona o PIO, obratio se Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i zatražio od njih da dostave određene dokumentacija.

Skupina zastupnika, njih 35, podnijela je 12. ožujka zahtjev za ocjenu ustavnosti izmijenjenog članka 81. Zakona o PIO-u kojim se utvrđuje visina najniže starosne mirovine. Uvođenjem diferencijacije sada su starosne mirovine niže od minimalne u FBiH. Tako za do 20 godina staža osoba može imati mirovinu od 434 KM. I ova mirovina je više od 200 KM manja od minimalne koja iznosi 666,72 KM.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u minimalnu mirovinu imala je osoba koja je otišla u mirovinu sa 65 godina života i 15 godina staža.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Zakon je potvrđen u Domu naroda FBiH 23. siječnja 2026. godine, a njegova primjena je retroaktivna od 1. siječnja.

Skupina zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti retroaktivne primjene izmjena i dopuna Zakona o PIO-u, kao i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Stranke u postupku su grupa od 35 zastupnika kao podnositelji i Parlament FBiH kao donositelj osporenog zakona. U cilju daljeg vođenja postupka, pozivamo Vas da, u skladu sa članom 16. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH, najkasnije u roku od 15 dana dostavite odgovor na zahtjev za donošenje privremene mjere, au roku od 30 dana odgovor na navode zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti. Ukoliko odgovor ne bude dostavljen u ostavljenim rokovima, Ustavni sud FBiH će nastaviti postupak po zahtjevu podnositelja i voditi postupak na temelju podataka pronađenih u spisima ovog suda – navode iz Ustavnog suda FBiH obraćajući se Parlamentu FBiH.

Dodali su da su Zastupnički dom i Dom naroda FBiH dužni “u roku od 30 dana dostaviti Prijedlog zakona o PIO-u s obrazloženjem koji je Parlament usvojio 2018. godine, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2022. godine i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PIO-u iz 2026. godine”.

Ustavni sud Federacije BiH zatražio je dopunu dokumentacije o pokretanju upravnog spora od strane grupe zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, a odnosi se na izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, potvrdio je za Faktor federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

U središtu upravnog spora je članak 81. Zakona o PIO-u koji se tiče izračuna najniže starosne mirovine, kao i pitanje može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno, s negativnim posljedicama za građane.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti pokrenuo je 12. ožujka Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

– Iz Ustavnog suda Federacije BiH su tražili amandman, ja sam to pripremio i dogovorio s timom koji je radio na tome, s odvjetnikom, zastupnikom Admirom Čavalićem, i mi smo to dostavili. Želimo da Ustavni sud konačno odluči o ovom zahtjevu za ocjenu ustavnosti člana 81. Zakona o PIO i da se zna može li se zakon primjenjivati ​​retroaktivno – kazao nam je Aliefendić.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani izračun mirovina, prepisan iz manjeg bh. entiteta RS, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjim izračunima iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni.

Osim toga, do danas nije poznato kako su od 1. do 23. siječnja 2026. godine, kada još nisu bile donesene izmjene i dopune Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi ​​kada su otišli u mirovinu. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Primjena izmjena i dopuna Zakona o PIO-u je retroaktivna, od 1. siječnja 2026. godine.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO, skupina federalnih zastupnika zatražila je ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Zatražili su i donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

Nakon što su usvojene izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, u javnosti raste negodovanje zbog članka 81. koji se tiče diferencijacije izračuna najniže starosne mirovine, čime su oštećeni mnogi radnici, budući umirovljenici.

Sada oni koji imaju do 20 godina mirovinskog staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. Takva će mirovina nakon povećanja od 11,2 posto u veljači iznositi 434,80 KM.

Prema starom zakonu, ova bi mirovina bila u rangu najniže mirovine, koja će s povećanjem iznositi 666 KM.

Prema izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, osobe s 20 godina mirovinskog staža i manje od 25 godina staža ne mogu imati mirovinu nižu od 65 posto prosječne, odnosno 470,58 KM, koliko će iznositi nakon povećanja. Za one koji imaju 25 godina staža i manje od 30 godina staža, mirovina ne može biti niža od 70 posto prosjeka, odnosno 506,78 KM…

Osim toga, postavlja se pitanje mogu li se izmjene Zakona o PIO-u primjenjivati ​​retroaktivno od 1. siječnja.

Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene zakona 23. siječnja.

– Hoće li se naći netko tko će ispitati jesu li ove promjene ustavne. Kako mogu bezobzirno oštetiti ljude koji od završetka agresije stalno rade, a nemaju više od 20 godina staža jer im poslodavci nisu htjeli uplaćivati ​​doprinose. Tada radnik nije mogao birati. Bilo je ili radi bez staža ili će doći netko drugi, jedva čekamo. I sada se rade takvi rezovi – kaže čitatelj Faktora iz Sarajeva.

Kao što je poznato, apelaciju Ustavnom sudu FBiH može podnijeti premijer FBiH. Zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH mogu pokrenuti upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH.

Mirsada Zaimovića, predsjednika Kluba zastupnika SDA u Zastupničkom domu FBiH, pitali smo hoće li pokrenuti upravni spor zbog člana 81. Zakona o PIO.

– Razgovarali smo o tome u Saboru. Neki od nas su dobili zadatak tretirati taj dio, raspravljali smo o tome na Klubu, čak smo podnijeli amandman koji nije prihvaćen. Nismo o tome razmišljali, ali u posljednje vrijeme to je postala stvarnost, ali i potreba. Tako da ćemo to vjerojatno odlučiti na sljedećoj sjednici Kluba. Vjerovatno ćemo sljedeći tjedan imati sastanak Kluba – kazao nam je Zaimović.

Za pokretanje upravnog spora potreban je potpis 33 zastupnika.

Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH, uputila je apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH u kojoj traži ocjenu ustavnosti Zakona o južnoj interkonekciji.

Bradara smatra da je prilikom glasanja prekršen Ustav FBiH, odnosno da se odugovlači s donošenjem po hitnom postupku bez obrazloženja hitne hitnosti.

Upozorava i da je prekršen Poslovnik Doma naroda FBiH, jer se o njemu nije izjasnila Vlada FBiH.

Ona također smatra kontroverznim to što se Zakonom uređuju postupci izvlaštenja, privremenog oduzimanja zemljišta, promjene namjene, izdavanja urbanističkih saglasnosti i odobrenja za građenje u HNK, SBK, ZHK i Livanjskom kantonu, što bi trebalo da obuhvati kantone, privredna društva i lokalne zajednice.

Zakon je usvojen početkom ove godine preglasavanjem HDZ-a BiH, ali od tada nisu poduzimane aktivnosti na realizaciji ovog projekta.

– Ističem da nema osnova za donošenje Zakona po hitnom postupku jer ne postoji hitna potreba uređenja ove materije, a pitanja koja se reguliraju ovim Zakonom ne bi mogla izazvati štetne posljedice za FBiH.

Iz stenograma sjednice Doma naroda održane 16. siječnja ove godine utvrđeno je da je član Zakonodavno-pravnog povjerenstva Doma konstatirao da ovaj Zakon između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na neki način nije u nadležnosti Parlamenta FBiH, dapače, kako stoji u ovom Zakonu, stvaraju se formalno-pravne pretpostavke za vođenje pregovora, a potom i za zaključivanje Ugovora s Republikom Hrvatskom, zatim s BiH – istakla je u apelu.