Escobar smatra kako BiH, za koju u javnim nastupima ponavlja da nema etnički, nego problem korupcije, predstavlja najveći izazov na zapadnom Balkanu te da je riječ o zemlji gdje su „obećanja zapada bila najmanje ispunjena”.

Nije htio izravno reći je li optimist da će se ove godine u BiH održati izbori, izrazivši nadu da će se to ipak dogoditi.

Escobar ključnim smatra uspostavu funkcionalne vlasti u BiH koja će se boriti s korupcijom, privlačiti investicije i stvarati uvjete za mlade, no naglasio je da je BiH suverena država i da politička volja mora stići iznutra.

„Mi ih moramo ohrabriti, no njihova je odgovornost da pronađu rješenja”, rekao je o političkim čelnicima u BiH.

Escobar je na Američko-hrvatskom forumu rekao kako „ne misli da se” ukrajinska kriza može prenijeti na hrvatsko susjedstvo jer je ona dovela do vraćanja europskog fokusa na rješavanje kriza u svojoj okolini.

Rat u Ukrajini doveo je i do toga da države kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji „proaktivno iskazuju solidarnost” sa zapadnim vrijednostima, rekao je Escobar, navodeći činjenicu da je Srbija na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda početkom ožujka osudila rusku invaziju, što je „seizmička promjena”.

Escobar je kazao kako ipak Srbija nije najteža tema o kojoj priča s drugim zemljama susjedstva, jer tu ‘titulu’ odnosi BiH.

SAD i Srbija imaju 140 godina odnosa, a Beograd je „svo to vrijeme bio blizak partner” Washingtonu, primjerice u dva svjetska rata, naveo je.

Danas je pitanje kako privući Srbiju zapadnim demokratskim državama među kojima je „uvijek bila i gdje pripada”, naglasio je Escobar, pa dodao da se proces integracije usporio tijekom vladavine Slobodana Miloševića koja je obilježena „lošim upravljanjem”.

Američki izaslanik vjeruje da će „iduća generacija Srba” biti sklonija Europi, a kao dokaz naveo je da oni „glasaju nogama” time što emigriraju u Europu i SAD-a, a ne u Kinu i Rusiju.

Sljedećeg vikenda počinje ljetnje računanje vremena: u noći između subote i nedjelje, tačnije 27.marta, kazaljke se pomjeraju jedan sat unaprijed, sa 2h na 3h. Kako će to uticati na nas?

Sva živa bića, uključujući i čovjeka razvili su unutrašnji biološki sat. Taj sat reguliše naše potrebe i procese poput spavanja, tjelesne temperature, unošenja hrane, metabolizma.  On je prilagođen našem životnom stilu, a kada dođe do naglog mjenjanja računanja vremena, poput pomjeranja sata, naš biološki sat se može privremeno ili trajnije poremetiti.

Pomjeranjem sata tokom noći, sa 2 na 3 sati, mi faktički gubimo jedan sat predviđen za spavanje. Neki ljudi će se brže prilagoditi tome, a neki sporije.

Zabrinjavajuće podatke daju istraživanja sprovedena u Kanadi, kada je utvrđeno da se značajno povećao broj saobraćajnih nesreća prvog dan nakon pomjeranja sata.

Treća studije, ovoga puta sprovedena u Danskoj uočila je da neprosredno nakon pomjeranja kazaljki broj slučajeva oboljelih od depresije raste i do 11 posto.

Zbog svega ovoga brojne su peticije da se prekine sa pomjeranjem sata, a u Europskoj uniji je već pokrenuta inicijativa od strane Europskog parlamenta.