Sud u Pakistanu osudio je čovjeka na smrt zbog ubojstva tinejdžera gripe.

Ovo ubojstvo izazvalo je val ogorčenja u cijeloj zemlji.

Umar Hayat provalio je u dom 17-godišnje TikTok zvijezde Sane Yousaf u lipnju prošle godine, nakon što je odbila njegova opetovana udvaranja, i ubio ju je iz vatrenog oružja.

Hayat, koji ima 23 godine, priznao je zločin u srpnju 2025., rekavši da je razvio jednostranu opsjednutost Yousafom nakon nekoliko online interakcija.

Otac ubijene djevojke Syed Yousaf Hassan rekao je da je presuda suda u Islamabadu “lekcija svim takvim kriminalcima u društvu”, prenose lokalni mediji.

Sud je također naložio Hayatu da plati dva i pol milijuna rupija (gotovo 9000 USD) odštete obitelji žrtve, izvještava BBC.

Tijekom istrage, Hayat je izjavio da je nekoliko dana prije ubojstva otputovao u Islamabad čestitati Yousafu rođendan.

Iako ga je odbila, on je uspio doći do njezine kuće, gdje je, kako javljaju pakistanski mediji, došlo do svađe koja je završila ubojstvom.

Yousaf je prije smrti imala više od milijun pratitelja na TikToku i blizu pola milijuna na Instagramu.

Aktivisti kažu da je njezino ubojstvo dio šireg obrasca nasilja nad ženama u Pakistanu.

Nakon zločina policija je izvršila raciju na više lokacija u Islamabadu i pokrajini Punjab, gdje je Yousaf živjela s obitelji, te pregledala snimke s ukupno 113 nadzornih kamera.

Porijeklom iz slikovite sjeverne regije Chitral, Yousaf je bila poznata po promicanju tradicionalne Chitral glazbe i odjeće putem svojih videa.

Zalagala se i za obrazovanje djevojčica.

Nekoliko sati prije ubojstva objavila je fotografiju na kojoj s prijateljima slavi rođendan.

Iako su mnogi izrazili bijes zbog ubojstva, dio javnosti kritizirao je i njezin rad kao influencerice.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian u srijedu je oštro osudio američko-izraelske napade na energetsku infrastrukturu svoje zemlje, upozorivši na nekontrolirane posljedice za cijeli svijet.

– Ovakve agresivne akcije neće donijeti ništa cionističko-američkom neprijatelju i onima koji ih podržavaju – rekao je Masoud Pezeshkian na društvenoj mreži X.

– To će zakomplicirati situaciju i može imati nekontrolirane posljedice čiji se razmjeri mogu odraziti na cijeli svijet – upozorio je.

Iranski mediji izvijestili su u srijedu o američko-izraelskom zračnom napadu na skladišta plina u iranskom polju South Pars u južnom gradu Asaluyehu, čime je prekinuta proizvodnja u dvjema rafinerijama s ukupnim kapacitetom od gotovo 100 milijuna kubičnih metara dnevno.

Napad je uslijedio dok SAD i Izrael nastavljaju zajedničku ofenzivu protiv Irana od 28. veljače, koja je dosad odnijela gotovo 1300 života, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američka vojna sredstva.

Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je u srijedu rezoluciju kojom se osuđuju napadi Irana na države Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC), kao i na Jordan.

Rezolucija je usvojena sa 13 glasova za. Rusija i Kina bile su suzdržane, izvještava Anadolu.

– Ova rezolucija nameće važne obveze Iranu da odmah zaustavi sve napade na Bahrein, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju, Ujedinjene Arapske Emirate i Jordan, kao i provokacije ili prijetnje susjednim zemljama, uključujući one koje su uputili njegovi posrednici.

Iran mora ispuniti svoje obveze prema međunarodnom pravu, uključujući međunarodno humanitarno pravo – rekao je James Kariuki, Veleposlanik James Kariuki, otpravnik poslova Ujedinjenog Kraljevstva pri UN-u.

Vijeće sigurnosti UN-a ima 15 članica, od kojih je pet stalnih s pravom veta – Francuska, Velika Britanija, SAD, Kina i Rusija, a 10 se bira na razdoblje od dvije godine, ali se pet članica mijenja svake godine.

Nestalne članice trenutno su Bahrein, Kolumbija, Demokratska Republika Kongo, Liberija, Latvija, Danska, Grčka, Pakistan, Panama i Somalija.

U rezoluciji, koju je predstavio Bahrein, a susponzoriralo 135 zemalja, naglašena je “snažna potpora teritorijalnom integritetu, suverenitetu i političkoj neovisnosti” država GCC-a i Jordana.

Snažno osuđuje “nečuvene napade Islamske Republike Iran na” zemlje Perzijskog zaljeva i Jordan, ističući da napadi “predstavljaju kršenje međunarodnog prava i ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”.

U rezoluciji se također osuđuje gađanje civilne infrastrukture, što je “za posljedicu imalo civilne žrtve i štetu na civilnim zgradama”.

UN-ov izaslanik Bahreina Jamal Fares Alrowaiei pozdravio je usvajanje.

– Time je dokazano da je Vijeće predano očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.

Izražavamo duboku zahvalnost svim državama članicama Ujedinjenih naroda koje su supotpisale ovu rezoluciju. Njihov broj dosegao je 135 zemalja. Ova ogromna potpora međunarodne zajednice odražava kolektivnu svijest o opasnosti od nepravednog iranskog napada na naše zemlje – istaknuo je.

Turska uprava za komunikacije u subotu je osudila CNN International zbog emitiranja pogrešne karte koja pogrešno prikazuje regije naseljene Kurdima, nazvavši urednički okvir kanala ozbiljnom zabrinutošću.

U službenom priopćenju Uprava je rekla da vizualni sadržaj i urednički okvir korišten u videu koji je emitirao CNN International, a koji je također podijeljen na službenim računima kanala na društvenim mrežama, izazivaju ozbiljnu zabrinutost.

Sporna karta prikazuje područja naseljena Kurdima u Turskoj i susjednim zemljama.

Ravnateljstvo ga je kritiziralo zbog pogrešnog i reduktivnog prikaza regije.

– Diljem naše zemlje zajedno žive građani različitih identiteta i etničkog podrijetla, generacijama dijeleći isti društveni, politički i javni život. Svaka osoba među naših 86 milijuna građana neodvojivi je dio Republike Turske i predstavlja jedan od temeljnih elemenata našeg društva. Pristupi koji ciljaju na naše jedinstvo, zajedništvo i bratstvo kroz pojednostavljene i selektivne geografske prikaze iskrivljuju ovu stvarnost – stoji u priopćenju.

Također je naglašeno da je izjednačavanje turskih državljana kurdskog podrijetla s bilo kojim političkim ili oružanim akterom neprihvatljivo.

– Takve asocijacije mogu osnažiti narative koji krivo predstavljaju društveno tkivo Turske i ignoriraju različitost i društvenu koheziju unutar naše populacije. Jezik i narativ korišten u videu, u kombinaciji s kartom, proizvode umjetnu geopolitičku interpretaciju koja ne odgovara stvarnosti na terenu i može stvoriti nepotrebne napetosti. Prilikom izvještavanja o osjetljivim regionalnim temama od međunarodnih medijskih organizacija očekuje se maksimalna pažnja u pogledu točnosti, kontekstualne osjetljivosti i uredničke odgovornosti – navodi se.

Ravnateljstvo je zaključilo pozivom CNN Internationalu da izbjegava korištenje pogrešnih karata i vizualnih prikaza u svojim emisijama i digitalnim platformama te da pokaže veći stupanj uredničke pažnje u budućem izvješćivanju.

Ponovio je opredijeljenost Turske, pod vodstvom predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, prihvaćanju različitosti kao snage, jačanju jedinstva i bratstva i provedbi politika koje daju prioritet dobrobiti i prosperitetu svih građana.

Američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee tijekom intervjua s komentatorom Tuckerom Carlsonom rekao je da bi “bilo dobro da Izrael preuzme teritorij koji uključuje cijelu Palestinu, Libanon, Siriju, Jordan i dijelove Saudijske Arabije i Iraka”. Huckabee je istaknuo da je Izrael zemlja koju je Bog dao Židovima preko Abrahama, opisujući povezanost nacije sa zemljom kao kombinaciju “ljudi, mjesta i svrhe”, izvještava TRT Svijet.

Iako je kasnije naglasio da izraelska vlada trenutno ne planira širiti te drevne granice, njegova je izjava izazvala međunarodnu osudu i ponovno otvorila rasprave o utjecaju kršćanskog cionizma na američku vanjsku politiku.

Razgovor se potom okrenuo humanitarnoj krizi u Gazi, gdje je Izrael tijekom sukoba ubio i ranio desetke tisuća Palestinaca. Huckabee je pogrešno tvrdio da su Izraelci u urbanim sukobima ubili manji postotak civila nego u bilo kojem modernom ratu, dok je Carlson tražio konkretne podatke. Huckabee je opravdavao ubojstva djece ako su navodno “podržavala Hamas” ili se borila protiv Izraela, što je Carlson glatko odbacio.

Ovaj intervju dodatno je rasplamsao kontroverzu oko korištenja vjerskih doktrina za opravdavanje teritorijalnih prava i nasilja u regiji, te izazvao oštre kritike međunarodne zajednice.

Turski direktor komunikacija Burhanettin Duran u petak je oštro osudio teroristički napad na džamiju u središnjem sirijskom gradu Homsu, opisavši ga kao jasnu provokaciju s ciljem potkopavanja regionalne stabilnosti i mira u ratom razorenoj zemlji, javlja Anadolija.

U izjavi objavljenoj na turskoj društvenoj medijskoj platformi NSosyal, Duran je rekao da je duboko ožalošćen viješću o “podmuklom terorističkom napadu” izvršenom na mjestu bogoslužja u pokrajini Homs.

– Najoštrije osuđujemo ovaj nehumani čin – rekao je.

Duran je naglasio da su napadi usmjereni na bogomolje i nedužne civile namjerni pokušaji da se naruši stabilnost u regiji i nanese šteta krhkom mirovnom okruženju u Siriji.

– Turska nastavlja odlučnu borbu protiv ovakvog načina razmišljanja koji cilja na ljudski život, bez obzira na to tko počini takva djela i iz kojeg razloga – rekao je, istaknuvši čvrst stav Ankare protiv terorizma u svim njegovim oblicima.

Dodao je da ovakva djela, koja imaju za cilj ugroziti mir i zajedničku budućnost regije, nikada neće postići svoje ciljeve, već će ojačati solidarnost i potragu za pravdom u cijeloj regiji.

Duran je također izrazio sućut žrtvama napada.

U napadu na džamiju “Imam Ali ibn Ebi Talib” u Homsu ubijeno je najmanje osam osoba, a još 18 je ranjeno.

Četrnaest zemalja osudilo je u srijedu izraelsko odobrenje 19 novih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, upozorivši da ta odluka krši međunarodno pravo i prijeti izgledima za mir u regiji.

U zajedničkom priopćenju vlade Belgije, Kanade, Danske, Francuske, Njemačke, Italije, Islanda, Irske, Malte, Nizozemske, Norveške, Španjolske, Velike Britanije i Japana rekle su da takve jednostrane radnje, koje se provode u sklopu intenziviranja politika naseljavanja, ne samo da krše međunarodno pravo, već i riskiraju poticanje nestabilnosti.

Zemlje su upozorile da bi odluka mogla potkopati provedbu Sveobuhvatnog plana za Gazu dok se napori nastavljaju prijeći u drugu fazu, dok bi naštetila dugoročnom miru i sigurnosti u cijeloj regiji.

Potpisnici su ponovili svoje protivljenje pripajanju i širenju naselja, uključujući planove vezane uz područje naselja E1 i odobravanje tisuća novih stambenih jedinica.

Pozvali su Izrael da poništi odluku i zaustavi širenje naselja u skladu s Rezolucijom 2334 Vijeća sigurnosti UN-a.

U izjavi je potvrđena potpora palestinskom samoodređenju i obnovljena predanost političkom rješenju postignutim pregovorima.

Zemlje su rekle da ostaju predane sveobuhvatnom, pravednom i trajnom miru temeljenom na rješenju dvije države, ističući da nema alternative dogovorenom rješenju dvije države u kojem Izrael i Palestina žive jedni pored drugih u miru i sigurnosti unutar priznatih granica.