Sarajevo je domaćin ključnog dvodnevnog sastanka Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), tijela koje okuplja vodeće svjetske sile, a povod za ovu izvanrednu sjednicu je ostavka bivšeg visokog predstavnika Christiana Schmidta.

I dok se u diplomatskim krugovima već špekulira tko će sjesti u njegovu fotelju, iza kulisa se ozbiljno razmatra opcija uvođenja mandata za vrijeme trajanja mandata OHR-a, ali i prestanka njegovih ovlasti. Čini se da oko ovog pitanja nema konsenzusa među strancima, jer Sjedinjene Američke Države i pojedine članice Europske unije imaju dosta različite stavove o daljnjem angažmanu u Bosni i Hercegovini.

Protiv ovakvog razvoja događaja oštro je istupio Valentin Inzko, austrijski diplomat koji je na čelu OHR-a proveo čak dvanaest godina.

Ozbiljno je upozorio da bi ukidanje međunarodnog nadzora ili slabljenje položaja visokog predstavnika moglo gurnuti zemlju u novu fazu nestabilnosti, unutarnjih lomova i podjela.

Inzko naglašava da su bonske ovlasti, bez obzira na to što se rijetko provode, ključni štit za obranu ustavnog poretka. Prema njegovom mišljenju, ukoliko se OHR-u oduzmu mehanizmi djelovanja, ova institucija će postati samo nijemi promatrač procesa koji je zapravo dužna kontrolirati i usmjeravati.

Bivši visoki predstavnik izričito tvrdi da nitko tko realno sagleda situaciju ne može jamčiti da će rušenje daytonskog sustava biti bezbolno i bez opasnosti od izbijanja novih sukoba.

On smatra da bi povlačenje stranaca samo dalo poticaj čelniku RS Miloradu Dodiku da pojača blokade državnog aparata i nastavi s pokušajima urušavanja BiH. Smanjenje utjecaja OHR-a, smatra Inzko, stvara opasan vakuum koji će domaći političari iskoristiti za rasplamsavanje nacionalnih tenzija i nametanje dominacije.

Dokumenti i medijski napisi pokazuju da službeni Washington trenutno naginje opciji postupnog ukidanja ovog dugogodišnjeg protektorata kroz vremensko ograničenje mandata i ukidanje bonskih ovlasti.

S druge strane, unutar Europske unije postoji neslaganje; dok neke države žele zadržati kontrolu, iako u smanjenom kapacitetu, druge imaju drugačije prioritete.

Kada je u pitanju Schmidtov nasljednik, Amerikanci navodno forsiraju talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok Pariz i London stoje iza kandidature Francuza Renéa Troccaza.