#vanjska politika – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com nezavisni informativni portal Fri, 24 Jul 2026 21:36:08 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.1.2 https://exyuvijesti.com/wp-content/uploads/2021/09/cropped-rsz_1ex-yu-vijesti-logo-text_1-1-32x32.png #vanjska politika – EX YU VIJESTI https://exyuvijesti.com 32 32 Što otkrivaju milijunski ugovori Republike Srpske u Washingtonu i što kaže Ustav Bosne i Hercegovine? https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/ https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/#respond Fri, 24 Jul 2026 21:36:08 +0000 https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/
Milijuni dolara koje je Republika Srpska godinama izdvajala za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama otvorili su pitanje ograničenja entitetskih nadležnosti u Bosni i Hercegovini.
Najnovija istraživanja Radio Slobodna Europa (RSE) pokazalo je da je Vlada Republike Srpske od 2015. godine izdvojila najmanje 8,3 milijuna američkih dolara za angažman lobističkih i odvjetničkih ureda u Washingtonu, a u posljednjem ugovoru s tvrtkom Dickens & Madson, vrijednom četiri milijuna dolara, kao krajnji cilj navodi se “neovisnost Republike Srpske od BiH”.
Podaci koje je RSE dobio dolaze iz baze podataka Ministarstva pravosuđa SAD-a, odnosno Registra stranih agenata (FARA), u koji svi subjekti koji zastupaju interese stranih vlada ili organizacija u SAD-u moraju prijaviti svoje aktivnosti.
Sama registracija ne znači da američke vlasti podržavaju ciljeve zbog kojih je netko angažiran, već predstavlja zakonsku obvezu transparentnog prijavljivanja lobističkih aktivnosti. Zahvaljujući ovoj javno dostupnoj dokumentaciji moguće je pratiti tko lobira, u čije ime, za koje ciljeve i za koji iznos.

Dugoročna strategija

Istraživanje Radija Slobodna Europa pokazuje da posljednji ugovor nije izoliran slučaj, već dio višegodišnje strategije Republike Srpske u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema dostupnim podacima, vlasti ovog entiteta su u proteklom desetljeću angažirale ukupno 15 američkih lobističkih i odvjetničkih tvrtki, uključujući i vlastito predstavništvo registrirano za iste poslove.
Među angažiranim tvrtkama su Dickens & Madson, Zell & Associates International Advocates, RRB Strategies i CRB Global, a gotovo sve imaju veze s republikanskim političkim krugovima u Washingtonu.
Neki su ugovori ostali djelomično anonimni, pa stvarni iznos potrošenog novca vjerojatno premašuje javno dostupnih 8,3 milijuna dolara.
Posebnu pozornost izazvao je ugovor potpisan u rujnu 2025. s tvrtkom Dickens & Madson.
Kako prenosi RSE, u tom dokumentu izričito stoji da je “nezavisnost Republike Srpske od BiH naš krajnji cilj”, što je prvi javno dostupan ugovor u kojem se takva formulacija navodi bez diplomatskih i političkih ublažavanja.
Istodobno, istraživanja pokazuju da su politički ciljevi lobiranja bili mnogo širi od organiziranja susreta s američkim dužnosnicima.
Sporazumi predviđaju političke konzultacije, kontakte s Bijelom kućom, Kongresom i State Departmentom, medijske kampanje i kontinuirano zastupanje interesa Republike Srpske pred američkim institucijama.

Lobiranje nije sporno, ali cilj može biti

Angažiranje lobističkih tvrtki nije neuobičajena praksa. Države, pokrajine, federalne jedinice, pa čak i veliki gradovi diljem svijeta koriste usluge lobista kako bi privukli investicije, unaprijedili gospodarsku suradnju ili predstavili svoje stavove donositeljima odluka.
Zato nije ključno samo lobiranje, već ciljevi koji se njime žele postići.
Upravo tu počinje pravna dvojba. Može li entitet u Bosni i Hercegovini javnim novcem financirati međunarodnu kampanju čiji je krajnji cilj neovisnost od države čiji je sastavni dio?
Odgovor na to pitanje ne nalazi se u američkim propisima o lobiranju, nego prije svega u Ustavu Bosne i Hercegovine i odlukama njenog Ustavnog suda.

Što kaže Ustav Bosne i Hercegovine? Gdje prestaju ovlasti entiteta

Mnogo je važnije pitanje mogu li vlasti jednog entiteta koristiti javni novac za međunarodno zagovaranje ciljeva koji zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Odgovor na to pitanje nije jednoznačan, ali ga prije svega treba tražiti u Ustavu Bosne i Hercegovine.

Vanjska politika je nadležnost države

Ustav Bosne i Hercegovine, koji je sastavni dio Daytonskog mirovnog sporazuma, u članku III jasno propisuje da je vanjska politika u isključivoj nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine. To znači da međunarodno predstavljanje države, uspostavljanje diplomatskih odnosa i vođenje službene vanjske politike nisu u nadležnosti entiteta.
Predsjedništvo BiH vodi vanjsku politiku zemlje, a Ministarstvo vanjskih poslova provodi odluke Predsjedništva putem diplomatsko-konzularne mreže i međunarodnih kontakata.
Istodobno, Ustav ostavlja prostor entitetima za ostvarivanje određenih međunarodnih odnosa u područjima za koja su nadležni, kao što su gospodarstvo, kultura, obrazovanje ili regionalna suradnja.
Međutim, ove aktivnosti ne mogu predstavljati zasebnu vanjsku politiku niti dovoditi u pitanje suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine.
Upravo u toj razlici leži srž cijelog slučaja.

Što je odlučio Ustavni sud Bosne i Hercegovine?

Ustavni sud BiH već se izjasnio o pitanju lobiranja Republike Srpske.
Haris Silajdžić, tadašnji član Predsjedništva BiH, 2008. godine osporio je prvi ugovor između Republike Srpske i američke lobističke kuće, smatrajući da taj entitet preuzima poslove koji su, prema Ustavu, u isključivoj nadležnosti države.
Ustavni sud, međutim, nije prihvatio takvo tumačenje.
Kako podsjeća Radio Slobodna Europa, Sud je zaključio da aktivnosti Republike Srpske usmjerene na lobiranje za unapređenje vlastitih interesa ne predstavljaju vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine niti zadiranje u njezine isključive nadležnosti.
Ta se odluka u političkom prostoru često tumači kao potvrda da subjekti mogu slobodno provoditi međunarodne lobističke kampanje. No, pravnici upozoravaju da je riječ o puno užem tumačenju.
Naime, Ustavni sud nije odlučivao o ugovoru u kojem se kao cilj navodi samostalnost Republike Srpske.
Sud je razmatrao tadašnje lobističke aktivnosti koje su, kako stoji u obrazloženju presude, bile usmjerene na zastupanje interesa entiteta, a ne na promjenu ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine.
Postavlja se pitanje može li se odluka iz 2008. automatski primijeniti na današnje ugovore.

Nova pravna dilema

Upravo tu dolazi do izražaja razlika između prošlih i sadašnjih okolnosti.
Ako je cilj lobiranja promicanje gospodarstva, investicija ili drugih interesa koji proizlaze iz nadležnosti entiteta, teško je govoriti o zadiranju u isključivu nadležnost države.
No, ako se u ugovoru kao krajnji cilj navodi samostalnost Republike Srpske, otvara se sasvim drugo ustavno-pravno pitanje.
Ustavom Bosne i Hercegovine nije predviđeno pravo entiteta na odcjepljenje niti mogućnost jednostrane promjene teritorijalnog ustrojstva države.
Prema sadašnjem ustavnom okviru, Republika Srpska, kao ni Federacija Bosne i Hercegovine, nema međunarodnopravni subjektivitet koji bi joj omogućio da samostalno odlučuje o svom međunarodnom statusu.
Zbog toga dio pravnih stručnjaka smatra da nije sporno samo pitanje lobiranja, već i pitanje mogu li se proračunskim novcem financirati aktivnosti čiji bi cilj bio postizanje nečega što Ustav BiH ne poznaje.
Upravo po ovom pitanju Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi se ponovno očitovati, budući da je pred njim pokrenut postupak osporavanja financiranja lobističkih aktivnosti usmjerenih na ciljeve za koje podnositelji tvrde da su u suprotnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine.

Lobiranje u SAD-u nije sporno, ali politički cilj može biti

Američki sustav registracije stranih agenata (FARA) domaća javnost često pogrešno shvaća.
Registracija ugovora o lobiranju ne znači da američka administracija podržava političke ciljeve klijenta, niti predstavlja bilo kakvu međunarodnu provjeru tih ciljeva.
FARA je osnovana kako bi javnosti dala uvid u to tko zastupa interese stranih vlada, političkih organizacija ili drugih stranih principala pred američkim institucijama.
Svaki ugovor, iznos naknade i opis aktivnosti potrebno je prijaviti Ministarstvu pravosuđa SAD-a, što omogućuje transparentnost aktivnosti lobiranja.
Zahvaljujući ovoj zakonskoj obvezi, Radio Slobodna Europa došao je do dokumentacije koja pokazuje kako je Republika Srpska u proteklom desetljeću angažirala brojne lobističke kuće, uključujući i najnoviji ugovor u kojem se kao krajnji cilj navodi osamostaljenje Republike Srpske.
Drugim riječima, američki propisi reguliraju način na koji se lobira, ali ne procjenjuju jesu li politički ciljevi zbog kojih se lobira u skladu s ustavnim poretkom zemlje iz koje klijent dolazi.
Predmet spora nije pravo Republike Srpske da angažira lobiste, već pitanje može li se javnim novcem financirati lobiranje za politički cilj – neovisnost, što nije predviđeno Ustavom BiH.
To pitanje ostaje isključivo unutarnje pravno pitanje Bosne i Hercegovine.

Što je do sada postignuto?

Vlasti Republike Srpske već godinama tvrde da je angažman američkih lobista bio neophodan kako bi se glas tog entiteta čuo u Washingtonu, posebice nakon uvođenja sankcija pojedinim dužnosnicima i učestalih političkih kriza u BiH.
To, naravno, ne znači da lobiranje nije imalo učinka. Lobističke kuće mogu otvoriti vrata za sastanke, ostvariti kontakte i prenijeti političke poruke.
Ipak, donošenje odluka ostaje u nadležnosti američkih institucija koje svoju politiku kreiraju na temelju vlastitih procjena nacionalnih interesa.

Zašto država Bosna i Hercegovina slabo lobira?

Republika Srpska već godinama ulaže milijune u lobiranje u Washingtonu, dok Bosna i Hercegovina kao država nema razvijen sustav profesionalnog međunarodnog lobiranja niti dugoročnu strategiju zastupanja svojih interesa u Sjedinjenim Američkim Državama.
Vanjska politika često ovisi o unutarnjim političkim nesuglasicama, što otežava jedinstveno djelovanje države prema međunarodnim partnerima.
Takva situacija ostavlja prostor pojedinim političkim akterima da samostalno grade međunarodne kontakte i pokušavaju oblikovati percepciju Bosne i Hercegovine iz vlastitog političkog kuta.
]]> https://exyuvijesti.com/sto-otkrivaju-milijunski-ugovori-republike-srpske-u-washingtonu-i-sto-kaze-ustav-bosne-i-hercegovine/feed/ 0 Proširenje Abrahamovog sporazuma: diplomatska pobjeda Netanyahua ili američki interes? https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/ https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/#respond Thu, 04 Jun 2026 16:09:10 +0000 https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/
Mogućnost proširenja Abrahamova sporazuma ponovno je u fokusu američke bliskoistočne politike. Ideja o uključivanju novih arapskih država, posebice Saudijske Arabije, često se predstavlja kao važan korak prema većoj stabilnosti u regiji. No, neki američki analitičari smatraju da bi takvim razvojem događaja najviše koristi imao Izrael, odnosno premijer Benjamin Netanyahu.
Novi sporazumi predstavljali bi značajan diplomatski uspjeh za izraelsku vladu u trenutku kada se suočava s kritikama zbog rata u Gazi, sve većeg međunarodnog pritiska i političkih podjela unutar zemlje. Svako novo približavanje arapskih država Izraelu moglo bi ojačati Netanyahuovu poziciju i potvrditi njegovu dugogodišnju strategiju regionalne normalizacije.
Kritičari takvog pristupa istodobno postavljaju pitanje američkog interesa.
Prema njima, Washington ulaže značajan politički i diplomatski kapital u procese čiji rezultati prvenstveno jačaju poziciju Izraela, dok su konkretne koristi za SAD puno manje jasne.
Upozoravaju i da bi dublja povezanost s bliskoistočnim procesima mogla donijeti nove obveze i rizike u trenutku kada je američka vanjska politika sve više okrenuta drugim globalnim izazovima.
Zagovornici sporazuma odgovaraju da normalizacija odnosa između Izraela i arapskih država pridonosi regionalnoj sigurnosti, potiče gospodarsku suradnju i smanjuje prostor za buduće sukobe. Vjeruju da stabilniji Bliski istok dugoročno odgovara američkim interesima.
Rasprava o Abrahamovom sporazumu tako nadilazi pitanje diplomatskih odnosa i otvara širu dvojbu o tome čije interese zapravo promiče američka politika u regiji. Prema autoru članka objavljenog u The American Conservative, odgovor je sasvim jasan – eventualno proširenje sporazuma donijelo bi puno više koristi Benjaminu Netanyahuu nego samim Sjedinjenim Državama.
]]> https://exyuvijesti.com/prosirenje-abrahamovog-sporazuma-diplomatska-pobjeda-netanyahua-ili-americki-interes/feed/ 0 Vrtoglavih 42 milijuna maraka za paralelni sustav i tihu demontažu Bosne i Hercegovine https://exyuvijesti.com/vrtoglavih-42-milijuna-maraka-za-paralelni-sustav-i-tihu-demontazu-bosne-i-hercegovine/ https://exyuvijesti.com/vrtoglavih-42-milijuna-maraka-za-paralelni-sustav-i-tihu-demontazu-bosne-i-hercegovine/#respond Tue, 12 May 2026 17:39:23 +0000 https://exyuvijesti.com/vrtoglavih-42-milijuna-maraka-za-paralelni-sustav-i-tihu-demontazu-bosne-i-hercegovine/
Strategija koju bh. entitet Republika Srpska provodi posljednjih godina na međunarodnoj razini predstavlja ozbiljan i opasan projekt izgradnje paralelnog diplomatskog aparata.
U praksi, vlasti u Banjoj Luci razvile su snažne vanjske kapacitete koji izravno utječu na suverenitet države Bosne i Hercegovine.
Umjesto da djeluju kroz državne institucije u Sarajevu, dužnosnici bh. entiteti su stvorili vlastitu mrežu utjecaja.
Tom mrežom se međunarodnoj javnosti pokušava prodati narativ o entitetu kao državi, a službenu Bosnu i Hercegovinu prikazati kao neodrživ projekt.

Deseci milijuna za lobiranje

Najbolji dokaz ove namjerne izolacije od državnih kanala mogu se vidjeti u proračunskim dokumentima Bosne i Hercegovine. entitetu RS.
Podaci su frapantni. Sredstva za lobiranje su sa 2,1 milijun KM u 2024. godini skočila na nevjerojatnih 21,7 milijuna KM u 2025. godini.
Istovremeno, financiranje mreže predstavništava u inozemstvu naraslo je sa 6,5 ​​milijuna na čak 30 milijuna KM.
Ovaj nevjerojatan skok izdvajanja jasno pokazuje namjeru stvaranja infrastrukture koja može nadglasati državno ministarstvo vanjskih poslova.
Institucije Bosne i Hercegovine konstantno su blokirane iznutra, a Banja Luka novac svih građana usmjerava na širenje vlastitih predstavništava po svijetu.
Danas ta predstavništva ne služe gospodarskoj suradnji. Oni funkcioniraju kao alternativna veleposlanstva koja provode politiku samo jednog entiteta i potpuno ignoriraju državu kojoj pripadaju.

Utjecaj na kupnju i poslovanje u Washingtonu

Akcija u Sjedinjenim Američkim Državama posebno je pogubna. Tamo su kroz sustav registra FARA vidljivi jasni tragovi angažmana profesionalnih lobista. Tvrtke poput McGinnis Lochridgea ili Lucasa Comptona postale su okidač u pokušajima da se američkim centrima moći objasni kako je secesionistička politika zapravo “obrana ustava”.
Samo ugovor s McGinnis Lochridge početkom 2026. procijenjen je na cca 3 milijuna KM godišnje.
Ovim angažmanom bh. entitet RS je razvio kapacitet za izravnu manipulaciju informacijama u američkom Kongresu, što je klasičan primjer paralelizma. Plaćenim uslugama kupuje se legitimitet za politiku koja je protiv interesa cijele Bosne i Hercegovine.

Ideološka povezanost s američkim konzervativcima

U nastojanju da izgradi vlastiti međunarodni subjektivitet, RS se vješto naslonila na val konzervativnog populizma i pokreta MAGA.
Koristeći lobističke kanale, Milorad Dodik je o sebi izgradio imidž zaštitnika tradicionalnih vrijednosti, žrtve „stranog intervencionizma“ i političkog islama tzv.
Taj je pristup pomno osmišljen kako bi privukao pozornost tzv. desničarskih krugova u SAD-u i Europi.
Entitet je razvio sposobnost da igra na kartu globalnih ideoloških podjela kako bi skrenuo pažnju s vlastitog potkopavanja institucija Bosne i Hercegovine.

Cijena paralelizma je 42,5 milijuna KM

Bosna i Hercegovina danas očito ne vodi jedinstvenu vanjsku politiku. Dva su potpuno suprotna pravca, od kojih onaj banjalučki sustavno radi na eksproprijaciji države.
Izgradnja vlastitih lobističkih kapaciteta i trošenje ukupno 42,5 milijuna KM na projekte koji prkose ustavnom poretku pokušaj je tihe diplomacije koja priprema teren za demontažu države.
Novac se troši na američke konzultante, a stvarni cilj je poraziti suverenitet Bosne i Hercegovine na vlastitom terenu, koristeći njene resurse protiv same sebe.
]]> https://exyuvijesti.com/vrtoglavih-42-milijuna-maraka-za-paralelni-sustav-i-tihu-demontazu-bosne-i-hercegovine/feed/ 0 Radončić brutalan o Bećiroviću i Konakoviću: Dodik vas je pobijedio, podnesite neopozive ostavke! https://exyuvijesti.com/radoncic-brutalan-o-becirovicu-i-konakovicu-dodik-vas-je-pobijedio-podnesite-neopozive-ostavke/ https://exyuvijesti.com/radoncic-brutalan-o-becirovicu-i-konakovicu-dodik-vas-je-pobijedio-podnesite-neopozive-ostavke/#respond Tue, 12 May 2026 07:43:05 +0000 https://exyuvijesti.com/radoncic-brutalan-o-becirovicu-i-konakovicu-dodik-vas-je-pobijedio-podnesite-neopozive-ostavke/
Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić govorio je o aktualnoj političkoj situaciji, uputivši oštre kritike bošnjačkom vanjskopolitičkom dvojcu – Denisu Bećiroviću i Elmedinu Konakoviću.
Radončić smatra da su njihove aktivnosti na međunarodnom planu doživjele “potpunu katastrofu”.
Radončić ističe da Bećirović i Konaković više od godinu dana obmanjuju javnost tvrdeći da kontroliraju političke procese.
Umjesto obećanog vodstva, njihova “otvorena diplomatska vrata” pokazala su se samo iluzijom za domaću upotrebu.
– Problem je što Denis Bećirović i Elmedin Konaković više od godinu dana samopromocijom ubjeđuju bh. javnosti i Bošnjaka da oni tobože “vode” procese, da su im otvorena sva politička i diplomatska vrata svijeta, da imaju svakodnevnu komunikaciju s najvažnijim liderima – kaže Radončić.
Lider SBB-a ističe da je taj dvojac pokazao neviđenu nesposobnost jer nisu ni znali što se sprema za mjesto visokog predstavnika (OHR), dok su istovremeno širili laži o navodnoj destrukciji Milorada Dodika.
Dogodilo se, kaže Radončić, upravo suprotno, oni su svojim neradom i angažiranjem lobista “lonca i lonca” direktno pomogli lideru SNSD-a.
Radončić posebno ističe poražavajuću činjenicu da ih je Dodik potpuno nadigrao na međunarodnom planu dok su se oni bavili trivijalnim stvarima.
– On je to radio dok su se oni isključivo bavili društvenim mrežama, političkom zaštitom svojih supruga, srpskih pjevačica, influencera, medija i pritisaka na sve i svakoga – kazao je Radončić.
]]> https://exyuvijesti.com/radoncic-brutalan-o-becirovicu-i-konakovicu-dodik-vas-je-pobijedio-podnesite-neopozive-ostavke/feed/ 0 Pokrenut je hitni opoziv – Trump je optužen za pripremu vojne sile za izbore 2026. https://exyuvijesti.com/pokrenut-je-hitni-opoziv-trump-je-optuzen-za-pripremu-vojne-sile-za-izbore-2026/ https://exyuvijesti.com/pokrenut-je-hitni-opoziv-trump-je-optuzen-za-pripremu-vojne-sile-za-izbore-2026/#respond Fri, 17 Apr 2026 13:38:27 +0000 https://exyuvijesti.com/pokrenut-je-hitni-opoziv-trump-je-optuzen-za-pripremu-vojne-sile-za-izbore-2026/
Zastupnik John Larson predstavio je Rezoluciju 1155 koji poziva na trenutnu smjenu Donalda Trumpa zbog tvrdnji da njegova vladavina predstavlja tiraniju.
Suština optužbe je da se predsjednik stavio iznad Ustava, vodeći se isključivo osobnom diskrecijom umjesto prisegom.
Larson kaže da Trump koristi izmišljena izvanredna stanja kako bi poslao vojsku na ulice američkih gradova, prijeteći da će upotrijebiti silu kako bi spriječio redovne izbore i zaplijenio glasačke kutije.
Što se tiče vanjske i unutarnje politike, rezolucija iznosi niz ozbiljnih optužbi koje uključuju nezakonite likvidacije u inozemstvu, prijetnje uništenjem iranske civilizacije i vođenje napadačkih ratova.
Predsjednika se također optužuje za represiju nad disidentima, progon novinara i odvjetnika te nezakonitu deportaciju imigranata bez zakonitog postupka.
Uz to se navodi da je ured predsjednika komercijaliziran prodajom pomilovanja i zlouporabom državnog proračuna za osobno bogaćenje, što Larson definira kao izravnu korupciju i iznudu.
Pozadina i svrha postupka opoziva
Opoziv je ustavno sredstvo koje koristi Kongres za kontrolu izvršne vlasti.
To je političko-pravni mehanizam za smjenu dužnosnika koji su počinili izdaju, primili mito ili počinili teške prekršaje.
Proces počinje u Zastupničkom domu, gdje se optužnica (articles of impeachment) podiže jednostavnom većinom, dok se konačno suđenje odvija u Senatu. Za smjenu predsjednika s dužnosti potrebna je dvotrećinska većina senatora.
Povijesni korijeni ovog procesa sežu do Benjamina Franklina, koji je tvrdio da je opoziv civilizirana zamjena za političko nasilje i ubojstvo.
Omogućuje državi da nadzire rad predsjednika bez izazivanja općeg kaosa.
U svojoj inicijativi Larson podsjeća Kongres upravo na tu dužnost, tvrdeći da su događaji od 6. siječnja 2021. dokazali da Trump ne bježi od nasilja kako bi zadržao vlast.
Cilj rezolucije je, dakle, preventivna zaštita ustavnog poretka prije nego što se, prema riječima predlagatelja, demokratske institucije potpuno uruše.
]]> https://exyuvijesti.com/pokrenut-je-hitni-opoziv-trump-je-optuzen-za-pripremu-vojne-sile-za-izbore-2026/feed/ 0 Tko je Peter Magyar, čovjek koji je uništio sustav Viktora Orbana i preživio prljavu ucjenu seks skandalom? https://exyuvijesti.com/tko-je-peter-magyar-covjek-koji-je-unistio-sustav-viktora-orbana-i-prezivio-prljavu-ucjenu-seks-skandalom/ https://exyuvijesti.com/tko-je-peter-magyar-covjek-koji-je-unistio-sustav-viktora-orbana-i-prezivio-prljavu-ucjenu-seks-skandalom/#respond Mon, 13 Apr 2026 12:43:17 +0000 https://exyuvijesti.com/tko-je-peter-magyar-covjek-koji-je-unistio-sustav-viktora-orbana-i-prezivio-prljavu-ucjenu-seks-skandalom/
Povijest mađarske politike rijetko bilježi preokrete koje je inscenirao Peter Magyar, čovjek koji je odrastao uz plakat Viktor Orban na zidu svoje spavaće sobe.
U to je vrijeme mladi Orbán bio simbol liberalnog antikomunizma koji je prkosno zahtijevao povlačenje sovjetskih trupa, a Magyar je bio samo jedan od mnogih koji su u njemu vidjeli budućnost.
Desetljećima kasnije taj isti dječak postao je čovjek za kojeg je predviđano da će okončati Orbánovu šesnaestogodišnju vladavinu.
Njegov uspjeh tim je veći što je postignut na terenu koji je bio potpuno okrenut protiv njega, u sustavu u kojem su prorežimski mediji izbore učinili formalno slobodnima, ali suštinski nepoštenima.
Za mnoge Mađare, poput tridesetogodišnje odvjetnice Dore, koja je pobjedu čekala na obalama Dunava, ovaj trenutak predstavlja kraj dugog čekanja koje je obilježilo cijelu njezinu mladost.
Peter Magyar, čije prezime nosi težinu nacionalnog identiteta jer znači Mađar, dolazi iz same elite budimpeštanskog društva.
Kao unuk bivšeg predsjednika Ferenca Madla i potomak obitelji odvjetnika i sudaca, on predstavlja oštru generacijsku suprotnost Orbanu.
Sa svojih četrdeset pet, fit i besprijekorno odjeven, Magyar je sedamnaest godina mlađi od svog rivala, a njegov put od lojaliste Fidesza do najljućeg neprijatelja bio je munjevit.
Prije dvije godine bio je dio vladajuće strukture, diplomat u Bruxellesu i suprug Judit Varga, tadašnje ministrice pravosuđa i jedne od najsjajnijih zvijezda Orbánove stranke.
Njihov život u Bruxellesu, gdje je Magyar radio u diplomaciji, a Varga za Fideszove europarlamentarce, činio se kao idila unutar sustava, sve dok se 2018. nisu vratili u domovinu sa svoja tri sina.
Preokret koji je izbacio Magyar u prvi plan započeo je skandalom koji je pogodio samu srž Fideszova identiteta. Kada je otkriveno da je tadašnja predsjednica Katalin Novak pomilovala dužnosnika osuđenog za prikrivanje zlostavljanja djece u kući, imidž Orbánove vlade kao braniteljice kršćanskih i obiteljskih vrijednosti nepovratno slomljena.
Politički analitičari poput Petera Kreke napominju da je skandal razotkrio duboko licemjerje projekta koji deklarira borbu za djecu, au praksi ih izdaje.
Judit Varga, uključena u taj proces, bila je prisiljena podnijeti ostavku, što su mnogi doživjeli kao Orbanovu žrtvu svojih najbližih suradnika kako bi spasio sebe. Upravo u trenutku velike potražnje za novim vođom, Magyar je odlučio progovoriti.
Njegov ulazak u dvoranu bio je eksplozivan, počevši od intervjua za Partizan koji je u desetomilijunskoj državi pregledan gotovo tri milijuna puta. U tom razgovoru Magyar je optužio vrh vlade da se skriva iza ženskih suknji i razotkrio mašineriju moći u kojoj šačica obitelji posjeduje pola zemlje, sugerirajući da je Orbánov govor o nacionalnom suverenitetu samo paravan za bogaćenje.
Ubrzo potom preuzima i vodstvo stranke Tisa, čije ime nosi simboliku poštovanja, slobode i velike mađarske rijeke koja “plavi” zemlju.
Već u lipnju 2024. Tisza je šokirao javnost osvojivši gotovo 30 posto glasova na izborima za Europski parlament, čime je Magyar postao europarlamentarac i jedina vjerodostojna alternativa vlasti.
Magyarova strategija bila je kirurški precizna. Dok je Orban fokusirao svoju kampanju na svjetske vođe i vanjsku politiku, Magyar je neumorno obilazio desetke gradova, provodeći sate razgovarajući s biračima i fokusirajući se isključivo na gospodarstvo i korupciju.
Učio je na pogreškama prijašnjih kandidata, koje je Orban lako otklonio etiketirajući ih.
Kad su ga vlasti pokušale ucijeniti tajnim snimkama njegova privatnog života, on je preduhitrio udarac javno priznavši da je odrastao čovjek s privatnim životom i pozvao ih da objave što god žele.
Također, mudro je izbjegao zamke ideoloških podjela. Kad je vlada zabranila paradu ponosa, odbio je postati meta rekavši da Mađarska treba premijera koji predstavlja sve građane, a ne onoga koji sije strah i podjele.
Njegova suzdržanost po pitanju Ukrajine i vanjske politike izazvala je sumnje u dijelu europske javnosti, no upućeni analitičari smatraju da je to bio nužan potez kako bi se Fidesz lišio streljiva za napade.
Njegov dolazak na vlast budi nadu u Bruxellesu da će se konačno odmrznuti 18 milijardi eura sredstava koja su blokirana zbog Orbánova urušavanja demokracije.
Iako je uspio okupiti nevjerojatno širok spektar birača, od razočaranih konzervativaca do ljevičara, Magyar ne obećava čuda preko noći.
Naglašava da će obnova države biti dugotrajan proces koji zahtijeva demontažu Orbánovog neliberalnog sustava ciglu po ciglu, no prvi put nakon mnogo godina Mađari vjeruju da je taj proces stvarno započeo.
]]> https://exyuvijesti.com/tko-je-peter-magyar-covjek-koji-je-unistio-sustav-viktora-orbana-i-prezivio-prljavu-ucjenu-seks-skandalom/feed/ 0 Kako je Iran, unatoč Trumpovim sankcijama, došao korak bliže atomskoj bombi https://exyuvijesti.com/kako-je-iran-unatoc-trumpovim-sankcijama-dosao-korak-blize-atomskoj-bombi/ https://exyuvijesti.com/kako-je-iran-unatoc-trumpovim-sankcijama-dosao-korak-blize-atomskoj-bombi/#respond Wed, 08 Apr 2026 20:47:22 +0000 https://exyuvijesti.com/kako-je-iran-unatoc-trumpovim-sankcijama-dosao-korak-blize-atomskoj-bombi/
Analiza koju donosi Vanjska politika godine ukazuje da je strategija Washingtona na povijesnoj prekretnici.
Administracija predsjednika Trumpa, vođena idejom potpunog neutraliziranja iranske nuklearne prijetnje, suočava se s režimom koji je, unatoč gubitku karizmatičnog vođe poput ajatolaha Khameneija, zadržao čvrstu kontrolu nad vojnim aparatom.
Ključni izazov za američku vanjsku politiku leži u činjenici da se ekonomski pritisak, koliko god razoran bio, dosad nije pokazao dovoljnim da zaustavi Iran.
Istodobno, regionalni saveznici Sjedinjenih Američkih Država s velikim oprezom prate svaki potez Bijele kuće.
Postoji opravdan strah da bi pretjerano oslanjanje na vojnu silu moglo pokrenuti lančanu reakciju u kojoj bi Iran, stisnut uza zid, aktivirao svoje saveznike u Libanonu, Siriji i Jemenu.
Takav scenarij ne samo da bi ugrozio sigurnost Izraela i arapskih monarhija, već bi izazvao i neviđeni šok na globalnom energetskom tržištu, što bi naštetilo i samom američkom gospodarstvu.
Analiza sugerira da bi Trumpova potraga za “dogovorom stoljeća” s Teheranom mogla završiti ili potpunim trijumfom diplomacije s pozicije moći ili ulaskom u najkrvaviji sukob 21. stoljeća.
Iranska strana, svjesna da bi se svaki znak slabosti mogao protumačiti kao poziv na invaziju, nastavlja testirati granice nuklearnog praga.
]]> https://exyuvijesti.com/kako-je-iran-unatoc-trumpovim-sankcijama-dosao-korak-blize-atomskoj-bombi/feed/ 0 Bush i Trump: Vanjski uspjesi ne jamče pobjedu na izborima https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima/ https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima/#respond Mon, 23 Mar 2026 11:42:11 +0000 https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima/
George HW Bush postao je globalno poznat nakon uspješne operacije Pustinjska oluja 1991. godine, kada su američke i koalicijske snage brzo oslobodile Kuvajt i porazile iračke trupe.
Popularnost mu je nakon rata skočila na gotovo 90 posto, a američka ga je javnost vidjela kao odlučnog vođu sposobnog upravljati međunarodnim krizama, piše Vanjska politika.
Međutim, vanjskopolitički uspjeh nije bio dovoljan za reizbor. Pad potpore uzrokovan je padom gospodarstva, nezadovoljstvom porezima i domaćom politikom te osjećajem da Bush više brine o vanjskoj nego o unutarnjoj politici.
Unatoč vojnim pobjedama birači su se fokusirali na svakodnevne životne probleme i ekonomsku sigurnost.
Analiza u Foreign Policyju naglašava paralelu s Donaldom Trumpom.
I u svom mandatu Trump ima veliku vidljivost u vanjskoj politici i nekim međunarodnim potezima, ali će, kao i u slučaju Busha, domaći problemi – gospodarstvo, socijalna pitanja i političke kontroverze – igrati ključnu ulogu u percepciji birača i izborima, ističe se u analizi.
Ova lekcija iz povijesti pokazuje da predsjednička popularnost temeljena na međunarodnim uspjesima može biti privremena.
U američkoj politici domaći ekonomski uvjeti, društveni problemi i svakodnevni život građana često odlučuju tko će osvojiti mandat.
Vanjski uspjesi mogu poboljšati ugled čelnika, ali sami po sebi ne jamče izbornu pobjedu, osobito kada se glasači osjećaju nesigurno kod kuće, zaključak je analize.
]]> https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima/feed/ 0 Bush i Trump: Vanjski uspjesi ne jamče pobjedu na izborima https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima-2/ https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima-2/#respond Mon, 23 Mar 2026 11:42:11 +0000 https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima-2/
George HW Bush postao je globalno poznat nakon uspješne operacije Pustinjska oluja 1991. godine, kada su američke i koalicijske snage brzo oslobodile Kuvajt i porazile iračke trupe.
Popularnost mu je nakon rata skočila na gotovo 90 posto, a američka ga je javnost vidjela kao odlučnog vođu sposobnog upravljati međunarodnim krizama, piše Vanjska politika.
Međutim, vanjskopolitički uspjeh nije bio dovoljan za reizbor. Pad potpore uzrokovan je padom gospodarstva, nezadovoljstvom porezima i domaćom politikom te osjećajem da Bush više brine o vanjskoj nego o unutarnjoj politici.
Unatoč vojnim pobjedama birači su se fokusirali na svakodnevne životne probleme i ekonomsku sigurnost.
Analiza u Foreign Policyju naglašava paralelu s Donaldom Trumpom.
I u svom mandatu Trump ima veliku vidljivost u vanjskoj politici i nekim međunarodnim potezima, ali će, kao i u slučaju Busha, domaći problemi – gospodarstvo, socijalna pitanja i političke kontroverze – igrati ključnu ulogu u percepciji birača i izborima, ističe se u analizi.
Ova lekcija iz povijesti pokazuje da predsjednička popularnost temeljena na međunarodnim uspjesima može biti privremena.
U američkoj politici domaći ekonomski uvjeti, društveni problemi i svakodnevni život građana često odlučuju tko će osvojiti mandat.
Vanjski uspjesi mogu poboljšati ugled čelnika, ali sami po sebi ne jamče izbornu pobjedu, osobito kada se glasači osjećaju nesigurno kod kuće, zaključak je analize.
]]> https://exyuvijesti.com/bush-i-trump-vanjski-uspjesi-ne-jamce-pobjedu-na-izborima-2/feed/ 0 Zbog rata s Iranom Trump gubi potporu birača https://exyuvijesti.com/zbog-rata-s-iranom-trump-gubi-potporu-biraca/ https://exyuvijesti.com/zbog-rata-s-iranom-trump-gubi-potporu-biraca/#respond Sat, 21 Mar 2026 14:09:19 +0000 https://exyuvijesti.com/zbog-rata-s-iranom-trump-gubi-potporu-biraca/
Unutar pokreta MAGA (Make America Great Again) postoje sve jasniji znakovi podjele oko pitanja rata protiv Irana, piše on Američki konzervativac u članku.
U članku se navodi da je predsjednik Donald Trump nedavno jasno dao do znanja da se protivi Iranu i iranskom nuklearnom programu, naglašavajući da “MAGA uključuje sprječavanje Irana da nabavi nuklearno oružje”.
To je izazvalo neslaganje među mnogim Trumpovim tradicionalnim pristašama, koji su ga podržali zbog njegovog protivljenja “vječnim ratovima”.
Dok je Trump ranije naglašavao izbjegavanje novih vojnih sukoba, sada njegova proratna retorika o Iranu izaziva nezadovoljstvo kod dijela glasača.
U članku se navodi da su konzervativni komentatori i političari unutar pokreta MAGA podijeljeni. Neki otvoreno kritiziraju Trumpov pristup Iranu, a neki su čak i povukli podršku.
Ovo sugerira da se MAGA ideološki pomiče s unutarnje usmjerene agende na agresivniju vanjsku politiku, koju mnogi pristaše vide kao odstupanje od ranijih obećanja o miru i izbjegavanju ratova.
Analiza članka pokazuje da dok Trump tvrdi da većina njegovih glasača podržava poteze protiv Irana, bliža analiza sugerira da podrška nije jaka među nezavisnim biračima i tradicionalnim republikancima, kod kojih je ratna opcija manje popularna.
Moguće političke posljedice ove podjele su značajne. Rastuće nezadovoljstvo i neslaganje unutar koalicije MAGA moglo bi otežati Republikanskoj stranci konsolidaciju i uspjeh na nadolazećim izborima, osobito ako Trump ostane dominantna figura unutar pokreta.
]]> https://exyuvijesti.com/zbog-rata-s-iranom-trump-gubi-potporu-biraca/feed/ 0