Godinu koju smo sinoć ispratili obilježile su brojne političke krize.

Počela je u zastoju, institucionalim blokadama, nastavila sukobima između nadležnosti države entiteta, oštroj retorici entiteta RS prema
Federaciji BiH, dok su Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine radili otežano ili formalno.

Od 1. januara 2025. godine minimalna plaća u Federaciji BiH povećana je sa 619 KM na 1.000 KM. Ova odluka je donesena nakon pregovora između sindikata, poslodavaca i vlasti, a predstavljena je kao mjera za poboljšanje životnog standarda radnika. 

Jedan od događaja u januaru 2025. jeste obilježavanje
9. januara, takozvanog Dana RS-a, što je izazvalo političke
tenzije u zemlji. Ovaj dan se tradicionalno obilježava u entitetu Republika
Srpska, mada ga je Ustavni sud Bosne i Hercegovine više puta proglasio neustavnim jer
diskriminira druge narode u BiH. Uprkos tome, proslave su održane (naprimjer defilei
i okupljanja u Banjoj Luci) uz prisustvo hiljada ljudi, vijorenje zastava i
simbola povezanih s ratnim liderima iz 1990-ih, što je izazvalo osude iz dijela
javnosti i međunarodnih organizacija.

U januaru se nastavila politička dinamika i tenzije
unutar državnih institucija: Zastupnici SNSD-a u Parlamentarnoj skupštini BiH
su predali inicijativu za smjenu državnog ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, inače svog koalicionog partnera, što je
ukazivalo na dublje političke nesuglasice u državnom tijelu.

U Federaciji BiH
Vlada je donijela privremenu odluku o finansiranju za period januar – mart
2025. jer budžet nije bio usvojen na vrijeme, što je važno za funkcioniranje
javnih službi.

Ekonomski pritisci i
rastući životni troškovi također su obilježili januar. Na društvenim mrežama su
se širili pozivi na bojkot kupovine kao odgovor na visoke cijene
života, energenata i prehrambenih proizvoda.

Krajem januara 2025. pojavile su se kampanje na društvenim mrežama s pozivima na bojkot kupovine, 31. januara 2025. kao izraz nezadovoljstva rastućim cijenama hrane, energenata i opštim troškovima života. 

Februar 2025. godine u Bosni i Hercegovini protekao je u znaku nastavka političkih blokada, sporova oko budžeta i sve izraženijeg nezadovoljstva zbog socio-ekonomskih prilika. Iako je fokus vlasti formalno bio na evropskim reformama, konkretni pomaci izostali su zbog unutrašnjih političkih sukoba i neusaglašenih stavova vladajućih koalicija.

U februaru 2025. godine policija i socijalne službe u Brčkom otkrile su kuću u kojoj je bilo smješteno 31 dijete bez adekvatnih uvjeta života. Djeca su pronađena u skučenom prostoru, bez osnovne higijene i brige, a slučaj je izazvao šok u lokalnoj zajednici. 

Na državnom i entitetskom nivou vođene su intenzivne rasprave o finansiranju institucija, uz upozorenja da bi produženo privremeno finansiranje moglo ugroziti normalno funkcioniranje javnog sektora.

Opozicija i dio sindikata upozoravali su na posljedice po socijalna davanja i javne usluge.

Nastavio se zastoj na evropskom putu.

Februar je protekao bez ključnih zakona vezanih za EU integracije.

Produbljivanje političkih sukoba su i dalje bila aktuelna tema.

26. februara 2025. Sud Bosne i Hercegovine osudio je Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog angažmana od dana pravosnažnosti presude, a  zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Ovo je izazvalo snažne političke tenzije u zemlji.

28. februara
2025. Narodna skupština RS usvojila je odluke kojima se odbacuje nadležnost
državnih organa (državne policije i pravosuđa) u entitetu, što je predstavljalo
ozbiljan udar na ustavni poredak i izazvalo političku krizu. Ustavni sud BiH 12. februara  privremeno je suspendovao
izmjene Zakona o upotrebi simbola u entitetu Republika Srpska, po hitnom
zahtjevu državnog zvaničnika.

Nastavljene su oštre političke izjave između predstavnika entiteta i državnog nivoa, posebno oko nadležnosti, odluka Ustavnog suda i funkcionisanja zajedničkih institucija.

Politički diskurs bio je obilježen nacionalnim temama, uz malo prostora za kompromis.

Stotine studenata protestvovalo je u Sarajevu 10. februara tražeći odgovornost vlasti za
spornu reakciju na oktobarske poplave i spor početak obnove pogođenih područja.

Mart 2025. godine u Bosni i Hercegovini protekao je u znaku produbljene institucionalne krize, sve otvorenijih sukoba unutar vlasti i gotovo potpunog zastoja u donošenju ključnih odluka na državnom nivou. Evropski put BiH ostao je na čekanju, dok su domaći politički akteri fokus preusmjerili na međusobna optuživanja i očuvanje vlastitih političkih pozicija.

Blokirane su državne institucije. Parlamentarna skupština BiH radila je smanjenim kapacitetom, uz česte prekide sjednica i nedostatak kvoruma.

Ključni zakoni, uključujući one vezane za evropske integracije i funkcionisanje institucija, nisu usvojeni. Sukobi unutar vladajuće koalicije bili su jači nego ikad prije.

U martu su sve vidljivije postale razlike između koalicionih partnera na državnom i entitetskom nivou. Javne prepirke i ultimatumi dodatno su urušavali povjerenje u politički sistem.

Nastavljeni su politički sporovi oko odluka Ustavnog suda BiH, uz najave nepoštivanja presuda. Evropski put i dalje je bio u drugom planu. Fokus političkih elita ostao je na unutrašnjim političkim sukobima, a ne na reformama.

Krajem marta 2025. teške kiše izazvale su poplave i bujice, posebno u sjevernim dijelovima zemlje, što je dovelo do rasta vodostaja rijeka, poplavljenih područja i pokretanja hitnih intervencija civilne zaštite. U Prijedoru je čak proglašeno vanredno stanje zbog poplava i klizišta.

U aprilu je eskalirala institucionalna i ustavna kriza u BiH. Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) su pokušali privesti Milorada Dodika zbog kršenja ustavnog poretka, ali ih je blokirala policija RS-a. 

Vijeće ministara BiH održalo je sjednice na kojima se raspravljalo o budžetu i strateškim finansijskim odlukama za 2025. godinu, uključujući planove za osiguranje sredstava za  arbitražne obaveze države. 

U aprilu 2024. vlasti su pokrenule operaciju “Black Tie 2” protiv međunarodne mreže krijumčarenja droge i pranja novca povezane sa Edinom Gačaninom Titom, koju su podržavale agencije poput FBI-a, DEA-e i Europola. Uhapšeno je preko 20 osoba i zaplijenjeni su milioni maraka vrijedne imovine. No, uspostavit će se da se narkokartelima Edina Gačanina usko povezan i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković.

Sud BiH 22. maja 2025. osudio je Vojina Pavlovića na dvije i po godine zatvora zbog negiranja genocida i glorifikacije ratnih zločinaca, što predstavlja jedan od rijetkih presedanih slučajeva suzbijanja negiranja genocida u zemlji. Ova odluka je izazvala različite reakcije u javnosti i među političkim akterima. 

U maju je objavljena sindikalna potrošačka korpa, koja je iznosila oko 3.178,40 KM, pokazujući i dalje visoke troškove života i ekonomske izazove s kojima se suočavaju građani. 

U maju je potvrđeno da je Samir Avdić iz Naroda i pravde (NiP) izabran kao novi gradonačelnik Sarajeva, nakon dogovora koalicionih partnera u lokalnoj vlasti.

Bosna i Hercegovina je u junu i dalje bila bez usvojenog državnog budžeta za 2025.

Predsjedništvo BiH je 13. juna vratilo nacrt budžeta na doradu, tražeći veća izdvajanja za kulturu i druge stavke, ali Vijeće ministara to nije prihvatilo.

Bosna i Hercegovina i Evropska unija 11. juna potpisale novi sporazum o saradnji u oblasti migracija i upravljanja granicama, što omogućava Agenciji Frontex da provodi zajedničke operacije na granicama BiH s ciljem suzbijanja ilegalnih prelazaka i jačanja sigurnosti. Ovo predstavlja značajan korak u evropskom partnerstvu zemlje.

Juli 2025. u Bosni i Hercegovini bio je mjesec obilježen snažnim sjećanjem na tragediju genocida u Srebrenici, političkim pitanjima oko Ustava i izbornog zakona, izazovima u javnoj upravi te socijalno‑ekološkim problemima.

U julu je obilježena 30. godišnjica genocida u Srebrenici, jedan od najsnažnijih i najemotivnijih datuma u novijoj historiji BiH.

Komemoracije i sjećanja održani su širom zemlje, u sjećanje na više od 8.000 ubijenih muškaraca i dječaka – događaj koji ostaje ključni simbol stradanja i potrebe za istinom, pravdom i suočavanjem s prošlošću. 

U Federaciji BiH 11. juli je proglašen Danom žalosti, uz obavezno isticanje zastava na pola koplja i prologođavanje javnog programa komemorativnom karakteru. Dan žalosti nije uveden na državnom nivou.

Međunarodna zajednica je jubilej obilježila snažnim porukama da se genocid nikada ne smije zaboraviti i da negiranje zločina mora biti zakonski sankcionirano. U Sarajevu, Briselu, Washingtonu i drugim gradovima održane su komemoracije i akademije.

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, nastavio je u julu isticali potrebu za izmjenama Izbornog zakona BiH, tvrdeći da bez njih ne postoji ravnopravnost i stabilnost države te da se Ustav BiH “brutalno krši”, da se Hrvatima bira predjednik, te da su majorizirani.

Slučaj presude Miloradu Dodiku, tadašnjem predsjedniku RS-a, ostao je fokus pažnje pravnog i političkog javnog diskursa. 

Hercegovinu i druge dijelove BiH tokom jula zahvatile su ekstremne vrućine i suša, što je utjecalo na poljoprivredu, vodne resurse i svakodnevni život građana, uz strahovanje o nestanku vode i daljnjim ekonomskim posljedicama. 

Jedna od najznačajnijih političkih tema u augustu bila je odluka Centralne izborne komisije (CIK) BiH da Miloradu Dodiku oduzme mandat predsjednika RS-a nakon što je i pravosnažno osuđen.

Paralelno, Narodna skupština RS-a donijela je odluku o referendumu na kojem je pozivano birače da ospore sudsku odluku protiv Dodika. 

Kao rezultat ovih dešavanja, CIK BiH je zakazao prijevremene izbore za predsjednika RS-a za 23. novembar. Ispostavit će se kasnije da je bio ogroman broj nepravilnosti pa će iznori na 136 birališta biti i ponovljeni 8. februara.

Usred jula su trajali veliki šumski požari u nekoliko dijelova zemlje, posebno oko Trebinja i planinskih područja Mostara, gdje su vatrogasci i pripadnici civilne zaštite u višednevnim naporima gasili blaze i štitili naselja. 

Septembar 2025. u Bosni i Hercegovini bio je mjesec u kojem su se odvijale aktivnosti vezane za politički konsenzus oko budžeta, evropske reforme. 

Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održao je hitnu sjednicu 1. septembra na kojoj se razmatrao prijedlog budžeta za 2025. Budžet su vratili Predsjedništvu BiH na doradu. 

Na telefonskoj sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine usvojena je Reformska agenda, dokument kojeg BiH treba kako bi pristupila sredstvima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije. To je bio posljednji rok pred gubitak 108 miliona eura.

Septembar, a i mjesece prije, obilježili su i problemi vezani za Metadonski centar u Sarajevu, gdje dolaze bivši ovisnici po metadonsku terapiju. Zbog negodovanja stanovnika Centar je nekoliko puta mijenjao adresu. Prvo je bio smješten na Crnom vrhu u Gorici, zatim se premjestio na Višnjik, u Bolničku ulicu.

Na kraju je Metadonski centar smješten u Zavod za bolesti ovisnosti KS u Nahorevskoj, sa svom ostalim aktivnim ovisnicima. 

Članovi grupe “Panter” Ismet Porobić, Aldin Čančar, Jasmin Hadžić, Alem Hadžić i Semir Sultanović uhapšeni su u velikoj policijskoj akciji kodnog naziva “Kavez”. Ranije su se predstavljali kao borci protiv pedofilije, ali je kasnije bio utvrđeno da su koristili maloljetnice kako bi “mamili” muškarce, te ih snimcima ucjenjvali. 

Godinu poslije tragedije, 3. oktobra održana je komemoracija i sjećanje na žrtve razornih poplava i klizišta koji su pogodili posebno Jablanicu. Članovi porodica organizirali su ovo okupljanje u blizini stare željezničke stanice. Niko od vlasti FBiH nije došao. Kamere su zabilježile njihove prazne stolice. 

Jedan od najznačajninih događaja u 2025. je afera “Spengavanje”. Radi se o istrazi koja uključuje najviše zvaničnike izvršne vlasti i policijskih struktura, s ozbiljnim optužbama na račun mogućih zloupotreba položaja, korupcije, trgovine utjecajem i nemoralnih radnji.

Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, jedna od centralnih figura u aferi. 

Osim njege, veliku ulogi igra i Vahidin Munjić, vršilac dužnosti direktora Federalne uprave policije (FUP). 

Uz njih, u aferu su uključene i druge osobe iz FUP-a i kabineta premijera. 

Afera je pokrenuta nakon objavljivanja prepiski (poruka) između Nikšića, Munjića i drugih funkcionera koje, prema tvrdnjama medija i opozicije, ukazuju na moguće zloupotrebe položaja i dogovore o zapošljavanjima, koruptivnim radnjama i utjecaju na pravosudne istrage. 

Neki izvještaji pominju čak i zahtjeve za seksualne usluge u zamjenu za zapošljavanje, što je dodatno podiglo u javnosti percepciju skandala. 

Posebni odjel za suzbijanje korupcije (POSKOK) pri Federalnom tužilaštvu FBiH vodi istragu u ovom predmetu, uključujući pretres ureda i zaplijenu mobitela osumnjičenih.

Za nekoliko učesnika u aferi sud je odredio mjere zabrane, uključujući zabranu obavljanja službenih dužnosti. 

Afera je izazvala burne rasprave u Parlamentu FBiH, gdje opozicija traži odgovornost i istragu do kraja, dok dio političkih struktura pokušava minimizirati ili blokirati raspravu. 

Političari opozicije i pravosudni eksperti ističu da je skandal primjer bahatosti i zloupotrebe vlasti, te upozoravaju na opasnosti od utjecaja izvršne vlasti na policijske i pravosudne organe. 

No, značajan događaj desio se i u entitetu Republika Srpska. Tokom oktobra, Narodna skupština RS-a imenovala je privremenog predsjednika entiteta nakon odlaska Milorada Dodika s funkcije na osnovu sudske zabrane političkog djelovanja. Imenovana je Ana Trišić Babić, bliska saradnica Milorada Dodika. 

U oktobru su ponovo u fokusu bile visoke cijene hrane i energenata, nezadovoljstvo građana zbog plata i penzija koje ne prate inflaciju.

U Sarajevu su organizovani protesti pod nazivom “Bosna i Hercegovina za slobodnu Palestinu” 12. oktobra, gdje su građani zahtijevali da vlasti preispitaju vanjskopolitičke odnose i međunarodnu saradnju. Ti protesti su dio šireg civilnog angažmana i javne debate o međunarodnim pitanjima i ulozi BiH u globalnim konfliktima. 

U oktobru  Bosna i Hercegovina i region oprostili su se od Halida Bešlića, jednog od najpoznatijih izvođača narodne muzike. Njegov odlazak obilježio je kraj jedne muzičke epohe, jer je Bešlić decenijama bio prisutan na sceni i ostavio neizbrisiv trag u kulturnom životu zemlje. Vijest o njegovoj smrti odjeknula je u svim medijima i izazvala snažne emocije kod publik.

Njegove pjesme, koje su obilježile živote generacija, ponovo su se našle u centru pažnje, a javnost je odala počast njegovom bogatom opusu. Bešlić je ostao upamćen kao simbol bh. muzičke tradicije i jedan od najprepoznatljivijih glasova regiona

Novembar 2025. u BiH bio je mjesec obilježen tragičnim događajem, nastavkom političkih i institucionalnih izazova, važnim izborima u entitetu RS te obilježavanjem državnih i historijskih datuma.

Požar u Domu penzionera u Tuzli odnio je živote 17 ljudi, a deseci su povrijeđeni u teškoj nesreći koja je potresla cijelu zemlju.

Uzrok požara bio je kvar na električnoj instalaciji, a zbog propusta u sigurnosnim standardima slučaj je izazvao široku javnu debatu o zaštiti starijih osoba i stanara u socijalnim institucijama.

Nakon tragedije u Tuzli je proglašena višednevna žalost i u gradu i na lokalnom nivou, a društvo je pokrenulo rasprave o poboljšanju sigurnosnih protokola i kontroli u ustanovama socijalne zaštite.

Povodom ovog slučaja uhapšeni su bivši direktor Doma penzionera u Tuzli i njegova saradnica, koji se terete za svjesno ugrožavanje života štićenika.

Reakcije su stigle od vlasti iz Srbije i Crne Gore, a u Federaciji BiH 6. novembar je proglašen Danom žalosti u Federaciji i Brčko distriktu, uz obavezno isticanje zastava na pola koplja i obustavu kulturnih događaja tog dana, dok na državnom nivou Vijeće ministara nije uspjelo proglasiti Dan žalosti zbog nedostatka kvoruma. 

Novembar su obilježili i prijevremeni izbori u RS-u

Izbori za predsjednika entiteta Republika Srpska održani su 23. novembra 2025, nakon oduzimanja mandata Dodiku.

Osim toga, novembar su obilježile i institucionalne i reformske blokade.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH ostao je blokiran, zbog čega set zakona iz oblasti evropskih integracija nije dobio potvrdu. 

Inflacija u BiH porasla je u novembru 2025. na otprilike 4,4 posto godišnje, uglavnom zbog rasta cijena stambenog života, transporta i drugih usluga. 

22. novembar 2025. zabilježen je prvi sezonski snijeg u Sarajevu, što je simbolično označilo početak zime i početak hladnijeg perioda u zemlji. 

Značajan dogašaj u decembru zasigurno je i to što je Evropska komisija 4. decembra  pozitivno prihvatila i odobila Reformsku agendu.  Prethodili višemjesečni dogovori, blokade i pregovori unutar vlasti BiH kako bi se finalizirala agenda i lista reformi.

U decembru je obilježena je 30. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, potpisanog 1995. u Daytonu (Ohio, SAD) i kasnije u Parizu. Događaj je bio prilika da se podsjeti na kraj rata u BiH, ali i da se sagleda stanje zemlje tri decenije kasnije. U Sarajevu su organizirane akademije i paneli, dok su međunarodni partneri, SAD, EU i UN, poslali poruke da Dejton ostaje temelj mira, ali da je potrebna njegova nadogradnja kroz reforme. 

Decembar su obilježili i protesti studenata koji žive u sarajevskim domovima Bjelave i Nedžarići, zbog loših uvjeta. Studenti godinama upozoravaju da nemaju dovoljno tople vode, grijanje često nestaje, a ni hrana nije kvalitetna. Nakon nestanka grijanja, koji studenti nisu imali nekoliko dana, izašli su ispred domova dvije noći zaredom, a sve je kulminiralo velikim protestima ispred Vlade KS. Premijer Nihad Uk nije izašao pred studente, iako su ga pozivali.

Studenti nisu imali s kim razgovarati o svojim problemima jer je ministrica za visoko obrazovanje, nauku i mlade KS razriješena. Novoizabrana ministrica Dušanka Bošković, koju je predložio lično Uk, nikada se nije bavila studentima.

Decembar je u BiH bio mjesec u kojem su se prelomile i globalne i lokalne teme – od međunarodnih inicijativa o miru i sigurnosti, preko ozbiljnih zdravstveno-ekoloških upozorenja zbog zagađenja zraka, do prazničnih programa i priprema za doček Nove 2026. godine.

Kao i svake zime i ove godine decembar je obilježilo zagađenje zraka i zdravstveni rizici. 

Decembar je donio rekordno visoke nivoe zagađenja zraka u Sarajevu i drugim gradovima, pri čemu je Sarajevo neko vrijeme bilo rangirano među najzagađenijim velikim gradovima na svijetu, sa indeksom kvaliteta zraka radngiran kao opasan. 

Smog je izazvao zdravstvena upozorenja, škole su savjetovane da drže djecu unutra, letovi su otkazivani, a saobraćaj je bio otežan usljed guste zimske magle i zagađenog zraka.