Premijer Nermin Nikšić i resorni ministar Vedran Lakić svjesno su obmanuli zastupnike i delegate u Parlamentu FBiH i radnike Nove Željezare Zenica, prešutjevši negativno mišljenje Ureda za zakonodavstvo na Zakon o postupku izvanredne uprave u kompaniji Nova Željezara Zenica, saopćeno je danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Iako im je Ured dao rok od deset dana da otklone uočene nedostatke, u saborsku proceduru poslali su Zakon bez potrebnih dorada. Ovim su obmanuli parlamentarce, radnike i cjelokupnu javnost koju su uvjerili u zakonitost i opravdanost načina za koji su tvrdili da je spas za Željezaru – navode u saopćenju.

Ističu da je pravomoćnom odlukom suda, kojom je odbijen prijedlog za uvođenje izvanredne uprave, potvrđeno ono na što je SDA upozoravala.

– Zakon nije riješio problem Željezare niti osigurao pokretanje proizvodnje, već je služio za kupnju vremena do kraja listopadskih izbora. Da je zaista htjela riješiti pitanje Željezare, Vlada FBiH bi na vrijeme iskoristila pravo prvenstva i preuzela odgovornost za sudbinu ove kompanije, umjesto da je prepušta investitorima i improviziranim rješenjima. Radnici Nove željezare Zenica ne smiju platiti cijenu nesposobnosti, improvizacija i političkih obmana Vlade FBiH – zaključuju u saopćenju.

Premijer Nermin Nikšić i resorni ministar Vedran Lakić svjesno su obmanuli zastupnike i delegate u Parlamentu FBiH i radnike Nove Željezare Zenica, prešutjevši negativno mišljenje Ureda za zakonodavstvo na Zakon o postupku izvanredne uprave u kompaniji Nova Željezara Zenica, saopćeno je danas iz Stranke demokratske akcije (SDA).

– Iako im je Ured dao rok od deset dana da otklone uočene nedostatke, u saborsku proceduru poslali su Zakon bez potrebnih dorada. Ovim su obmanuli parlamentarce, radnike i cjelokupnu javnost koju su uvjerili u zakonitost i opravdanost načina za koji su tvrdili da je spas za Željezaru – navode u saopćenju.

Ističu da je pravomoćnom odlukom suda, kojom je odbijen prijedlog za uvođenje izvanredne uprave, potvrđeno ono na što je SDA upozoravala.

– Zakon nije riješio problem Željezare niti osigurao pokretanje proizvodnje, već je služio za kupnju vremena do kraja listopadskih izbora. Da je zaista htjela riješiti pitanje Željezare, Vlada FBiH bi na vrijeme iskoristila pravo prvenstva i preuzela odgovornost za sudbinu ove kompanije, umjesto da je prepušta investitorima i improviziranim rješenjima. Radnici Nove željezare Zenica ne smiju platiti cijenu nesposobnosti, improvizacija i političkih obmana Vlade FBiH – zaključuju u saopćenju.

Elektroprivreda BiH je u velikim problemima, ali ti problemi traju godinama. Za poznavatelje sustava to je sasvim razumljivo. Za sve one koji nisu upućeni u ovu tematiku, želim podijeliti nekoliko važnih informacija kako bi u potpunosti razumjeli rudarsko-energetski sektor u Federaciji BiH – naglasio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Lakić se oglasio na društvenoj mreži pojasnivši da je Elektroprivreda BiH u koncernu sa sedam rudnika: Breza, Bila, Kakanj, Đurđevik, Kreka, Zenica i Gračanica. To znači da je rad ovih rudnika izravno povezan s radom Elektroprivrede BiH i da su izravno ovisni jedni o drugima. Rudnik Banovići nije u sastavu Koncerna, dok su termoelektrane Kakanj i Tuzla dio Elektroprivrede BiH. Elektroprivreda plaća ugalj koji proizvedu rudnici, a taj ugalj ide u termoelektrane Kakanj i Tuzla.

Navodi da je sustav plaćanja sljedeći: rudnici ispostavljaju Elektroprivredi avansni račun za planiranu količinu ugljena, a Elektroprivreda plaća račun u cijelosti. Iz tih sredstava rudnici isplaćuju plaće zaposlenicima i obveze prema dobavljačima. Nažalost, malo je rudnika koji osim isplate plaća mogu uplaćivati ​​doprinose za mirovinsko, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti.

– Ovakva praksa traje već gotovo 30 godina. Loša praksa, naravno, zbog koje je dug svih rudnika, samo po osnovu doprinosa, narastao na više od milijardu KM. Često se događa da rudnici ne isporuče količinu ugljena naznačenu na avansnoj fakturi, no bez obzira na to ista praksa se nastavlja i sljedeći mjesec. Pojednostavljeno rečeno, Elektroprivreda plaća punu planiranu količinu ugljena, ali vrlo često tu količinu ne dobije. To dalje znači da termoelektrane ne dobivaju planirane količine ugljena i da nemaju dovoljno goriva za potrebnu proizvodnju električne energije – napisao je Lakić.

Naglašava da, s obzirom na to da je Elektroprivreda BiH određena kao javni opskrbljivač, mora osigurati električnu energiju potrošačima, odnosno građanima i privredi. Ako termoelektrane ne proizvode dovoljno električne energije, Elektroprivreda je mora kupovati na tržištu.

Cijene za takve otkupe veće su od proizvodnih cijena energije u Elektroprivredi BiH. Tako Elektroprivreda BiH, s jedne strane, plaća puni iznos za ugljen koji ne dobije u cijelosti, a s druge strane dodatno plaća otkup električne energije koju mora isporučiti građanima i privredi.

– I to se događa godinama. Ovaj fenomen detektirala je i prethodna vlast, koja je u svojim dokumentima najavljivala dolazak vrlo teškog razdoblja za Elektroprivredu. Dakle, nije to ništa novo, ali je svakako izrazito problematično.

Ono što boli je činjenica da prethodnici, iako su sve vidjeli, nisu poduzeli konkretne mjere. Prije svega mislim na ulaganja u rudnike i nabavu opreme potrebne za povećanje proizvodnje ugljena. I ne samo da nisu ulagali, nego su, naprotiv, uveli privatne tvrtke da vade ugljen u našim rudnicima, jer je to, naravno, bilo najlakše.

I tu se postavlja suštinsko pitanje: da li je formiranje koncerna rađeno u interesu energetike Federacije BiH i da li se ozbiljno i strateški razmišljalo o tome kakve će posljedice ovaj model imati u budućnosti? – vikao je Lakić.

Smatra da je današnji energetski sustav talac velike zablude o formiranju koncerna koja je nastala 2009. godine. A da nam svima bude jasno, kaže Lakić, to se ne može promijeniti preko noći.

– Energetika ne može biti dnevnopolitička tema. To je pitanje sigurnosti, suvereniteta i integriteta jedne države – kaže.

Lakić navodi da je energetika Federacije BiH godinama funkcionirala bez izrađene i usvojene strategije razvoja energetike.

– Nažalost, bili smo prepušteni ad hoc rješenjima za pitanja koja nam znače život i koja, ovisno o tome kako se prema njima odnosimo, pokazuju stupanj našeg državničkog umijeća. Izdali smo sustav, izdali smo državu. Ono što želim posebno istaknuti je naš pristup energetskom i rudarskom sektoru. Odlučili smo se za najteži, ali jedini ispravan put – jedni u druge i u vlastite džepove. Razvijte svoj sustav jer o njemu ovisite. Pođite od svojih interesa i potreba i budite ustrajni u njihovom ostvarenju – ističe.

Lakić navodi da su upravu tvrtke promijenili jer su prethodnici iz godine u godinu smanjivali razinu proizvodnje ugljena. Promjenom menadžmenta dobili smo proaktivniji pristup i povećanje proizvodnje u vrlo kratkom roku. Bilo je to davne 2023. godine.

– Naravno, možda u početku i nije bilo teško, ali naši prethodnici su rudnike ostavili u katastrofalnom stanju i na vrlo niskoj razini proizvodnje. Ali nismo prihvatili situaciju kakva jest. Nismo se pomirili s onim što smo zatekli, ali smo krenuli putem oporavka rudarskog sektora – naglašava Lakić.

Elektroprivreda BiH je, dodao je, samo ove godine dokapitalizacijom za nabavku opreme u rudnike Kakanj i Kreka uložila oko 20 milijuna KM. Vlada Federacije BiH je ove godine Rudniku Banovića osigurala 15 milijuna KM za nabavku opreme koja će povećati proizvodnju uglja.

Naglašava da se nakon godina nebrige konačno ponovno ulažu ozbiljni novci u naše rudnike – ne da bi se održalo postojeće stanje, već da bi se povećala proizvodnja i stabilizirao cijeli energetski sustav Federacije BiH.

Najavljuje da je spremno dodatnih 160 milijuna KM kroz projekt pravedne tranzicije sa Svjetskom bankom. Projekt uključuje rudnike Kreka i Banovići, zatvaranje rudnika Zenica, pretvaranje rudničkih površina u obnovljive izvore energije i umirovljenje rudara.

– I da, donijeli smo odluku o zatvaranju Rudnika Zenica. Tu smo odluku donijeli svi zajedno: Sindikat Rudnika Zenica, Uprava Rudnika Zenica, Uprava Elektroprivrede BiH, Sindikat rudara Federacije BiH, Ministarstvo i Vlada Federacije BiH. Kada smo se pogledali u oči i kada je svatko otvoreno rekao što misli, odluka je bila jedinstvena. Bilo je vrlo emotivno na tom susretu. Bilo je suza, potpuno opravdanih. Puno je rudarskog znoja proliveno u tom rudniku. U njemu su svoj radni vijek ostavile generacije ljudi. Ali morali smo se suočiti s realnošću i donijeti odluku da se ono što više nema perspektivu mora zatvoriti na odgovoran i dostojanstven način – navodi.

Lakić smatra da je zbog javnosti potrebno navesti činjenicu da je u dokumentu o formiranju Koncerna 2009. godine pisalo o zatvaranju Rudnika Zenica, ali da se njegovoj realizaciji nikada nije ozbiljno pristupilo. Pita se zašto se o tome šutjelo.

Ističe da su, kako bi povećali proizvodnju uglja, pripremili i transfer opreme iz Rudnika Zenica u Rudnik Kreka. S ovom opremom Kreka bi mogla povećati proizvodnju za dodatnih 200.000 tona. Želja je opet podići proizvodnju i opet početi obarati rekorde.

Ujedno, Lakić naglašava da su krenuli u proces izrade Energetske strategije Federacije BiH kako bi konačno dobili dokument koji će našu energetiku voditi u budućnost.

Strategija, dodaje, ima za cilj osigurati najpovoljniji energetski miks, iskoristiti sve potencijale koji nam stoje na raspolaganju te zadovoljiti potrebe naših građana i gospodarstva za sigurnom, dostupnom i pouzdanom energijom.

– Želimo se uhvatiti u koštac s vjerojatno najvećim problemom rudarskog sektora – želimo sanirati dugove rudnika za doprinose koji su se gomilali 30 godina i premašili milijardu KM. Sramotno! Toliki dug ćemo početi vraćati prodajom neperspektivne rudničke imovine i na taj način osigurati povezivanje rudarskog staža. Za to su nam potrebne izmjene i dopune Zakona o financijskoj konsolidaciji koje će se narednih dana naći na sjednici Vlade FBiH, a nakon toga iu Parlamentu FBiH – ustvrdio je ministar.

Rudnik Kreka već je značajno povećao proizvodnju. Rudnici Đurđevik i Kakanj također povećavaju proizvodnju. Rudnik Banovići postaje sve stabilniji i sve jači jamac stabilnosti energetskog sustava Federacije Bosne i Hercegovine.

– Naravno, bez menadžmenta ovih Rudnika i Elektroprivrede BiH, ogromne pomoći sindikata rudnika i angažmana krovnog federalnog sindikata rudara, ništa od ovoga ne bi bilo moguće. Zato im dugujemo veliko hvala. Mnogi ih sada kritiziraju samo zato što uvode red i što sve što nije u interesu energetike više ne može biti ni blizu ovog sustava. Vjerojatno smo pomješali mnoge račune – napisao je Lakić.

No, Lakić kaže da moraju biti potpuno iskreni prema sebi i prema javnosti – još smo daleko od stabilne situacije.

– Potrebno je napraviti dodatni iskorak, a to je, prije svega, još više povećati proizvodnju ugljena i osigurati da se rudarima, uz plaće, redovito isplaćuju i svi pripadajući doprinosi, kao što neki rudnici već sada rade. I ovo je najteži, ali jedini ispravan način. Još uvijek nismo zadovoljni postignutim, ali svakako idemo u oporavak rudarskog sektora. Nećemo tu stati! – zaključio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Tvrtka H&P doo Zvornik, u vlasništvu Goradana Pavlovića, u petak je putem zakonskog zastupnika podnijela kaznenu prijavu protiv premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i Vedrana Lakića, ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH.

Kaznena prijava je podnesena Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) Tužiteljstva FBiH.

H&P Zvornik podnio je kaznenu prijavu, kako se navodi u priopćenju, protiv Nikšića i Lakića zbog zlouporabe službenog položaja ili ovlasti, a “koje se odnose na nezakonitosti prilikom predlaganja i donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH”, te zbog nanošenja štete.

Tvrtka H&P doo Zvornik, u vlasništvu Goradana Pavlovića, u petak je putem zakonskog zastupnika podnijela kaznenu prijavu protiv premijera Federacije BiH Nermina Nikšića i Vedrana Lakića, ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi FBiH.

Kaznena prijava je podnesena Posebnom odjelu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (POSKOK) Tužiteljstva FBiH.

H&P Zvornik podnio je kaznenu prijavu, kako se navodi u priopćenju, protiv Nikšića i Lakića zbog zlouporabe službenog položaja ili ovlasti, a “koje se odnose na nezakonitosti prilikom predlaganja i donošenja Zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju BiH”, te zbog nanošenja štete.

Izvanredna sjednica Doma naroda Parlamenta Federacije BiH održava se u Sarajevu, a na dnevnom redu je jedna točka – Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za FBiH, koji se razmatra po hitnom postupku.

Zakon je ranije usvojio Zastupnički dom Parlamenta FBiH uz tri amandmana koji su postali sastavni dio zakona.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić izaslanicima je pojasnio potrebu donošenja ovog zakona.

Nova Željezara trenutno je u većinskom vlasništvu grupacije H&P doo Zvornik, dok je Vlada FBiH manjinski vlasnik sa blizu osam posto vlasništva.

– Pred nama je zakon koji se ne tiče samo jedne tvrtke, jednog vlasnika ili stečajnog postupka. Pred nama je pitanje odnosa Federacije BiH prema vlastitoj industrijskoj bazi, radnicima, domaćoj proizvodnji, kada država ima pravo reagirati kada prijeti opasnost da se jedan važan industrijski sustav nekontrolirano uruši – rekao je Lakić.

Kazao je da je kupac Željezare Zenica prilikom kupovine predstavljao sliku očuvanja industrijske baze, a ne brze propasti, zbog čega je Vlada FBiH podržala novog vlasnika.

– Postavilo se pitanje kako je tako brzo uslijedio pad. Tvrtka zapošljava više od 1900 radnika. Dana 17. prosinca 2025. podnosi se prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, nepuna dva mjeseca nakon transakcije tvrtka ulazi u stečajni postupak.

Država ima pravo postaviti pitanje je li vlasniku cilj bio dugoročno bavljenje tom djelatnošću, očuvanje rudarstva, cjelovite proizvodnje čelika, industrijskog lanca ili je iza transakcije stajao drugačiji poslovni interes. Država ima pravo reagirati – kategoričan je Lakić.

Dodao je da Vlada nije sjedila prekriženih ruku, već je kroz zakon ponudila konkretan institucionalni model, da je spremna pokrenuti proces konsolidacije i restrukturiranja, ponovno pokrenuti proizvodnju, sačuvati radna mjesta.

Glavni razlog što je Federalna vlada predložila Federalnom parlamentu po hitnom postupku zakon o Novoj Željezari Zenica je željeno sprječavanje najavljenog stečaja te kompanije.

Kazao je to federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić odgovarajući na više zastupničkih pitanja na današnjoj izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta koja je u tijeku.

Kazao je i da Vlada predloženim zakonom želi institucionalno spasiti kompaniju, a ne sudjelovati u bilo kakvim malverzacijama, te da je samoj Vladinoj završnoj aktivnosti – prijedlogu zakona – prethodio niz njenih aktivnosti, uključujući i razgovore sa sadašnjim većinskim vlasnicima i menadžmentom zeničke kompanije.

Na zastupničko pitanje zašto Vlada nije reagirala predloživši lex specialis zakon za spas lukavačke Koksare, Lakić je odgovorila da u toj firmi nema suvlasnički udio, dok u zeničkoj željezari ima manje od osam posto.

Bude li Sabor potvrdio predloženi zakon Vladi, slijedi niz drugih aktivnosti za vraćanje slave Industriji željeza i čelika, rekao je među ostalim ministar.

Odgovarajući na primjedbe-dileme pojedinih zastupnika o tome jesu li prijedlozi za uključivanje tvrtke Energoinvest u “Priču o Željezari” primjereni, Lakić je odgovorio potvrdno, ističući da je sadašnja uprava Energoinvesta za godinu i pol izvela tvrtku iz “debelog poslovnog minusa” u plus od 15 milijuna kuna.

Puni službeni naziv akta kojim Vlada najavljuje institucionalno spašavanje Željezare Zenica, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje stečaja je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Taj akt Zastupnički dom razmatra kao jedinu točku dnevnog reda današnje izvanredne sjednice.

Odlukom većine članova razmatra se po hitnom postupku, koji je predložila Federalna vlada.

Ukoliko bude odobren većinom glasova, da bi stupio na snagu potrebna je i potpora većine na sjednici Doma naroda čije zasjedanje do sada nije najavljeno na službenim stranicama.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić primio je predstavnike radnika Krivaje i zajedno sa načelnicom općine Zavidovići Ernom Merdić-Smailhodžić razgovarao o dugogodišnjim problemima ovog nekadašnjeg industrijskog simbola Zavidovića, radničkim potraživanjima, uvezivanju staža, statusu imovine i mogućim rješenjima koja će biti zakonita, održiva i usmjerena prije svega na zaštitu radnika.

Iz Ministarstva su priopćili da je poruka sa sastanka jasna: Krivaja nije samo stvar jedne tvrtke, stečajnog postupka ili imovine. Krivaja je pitanje ljudi, njihovog rada, dostojanstva, neisplaćenih potraživanja, neuplaćenih doprinosa i prava da nakon godina provedenih u proizvodnji konačno ostvare ono što su zaradili, priopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

Navode i da problem Krivaje nije nastao danas. Riječ je o složenoj situaciji koja traje godinama i uključuje posljedice ranijih privatizacijskih procesa, stečajnih postupaka, neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i obveza prema radnicima.

– Ne smiju se zaboraviti ljudi koji su godinama radili u Krivaji, koji su gradili ovu firmu i ovaj grad. Naša je dužnost saslušati ih, ne bježati od problema i tražiti rješenja kroz institucije. Radnici moraju biti u fokusu, jer iza svake brojke stoji osoba, obitelj i godine poštenog rada – rekao je ministar Lakić.

Istaknuto je da su Vlada Federacije BiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije poduzeli konkretne aktivnosti na pomoći radnicima Krivaje i Krivaje Mobel, posebno kroz programe uvezivanja radnog staža i stvaranja uvjeta za odlazak radnika u mirovinu.

– Svaki povezani radni staž i svaka omogućena mirovina znači jednu brigu manje za radnike koji su predugo čekali. Ovo možda neće riješiti cijeli problem Krivaje, ali pokazuje odlučnost Vlade Federacije BiH i Ministarstva da radnici ne budu prepušteni sami sebi – naglasio je Lakić.

Na sastanku je dogovoreno formiranje pravnog tima koji će činiti predstavnici radnika, Vlade Federacije BiH, Zeničko-dobojskog kantona i Grada Zavidovića, a po potrebi i drugih institucija.

– Zadatak tima bit će da na temelju činjenica i dokumentacije sagleda sve pravne i ekonomske mogućnosti kako bi se došlo do rješenja kojim će se zaštititi prava radnika, očuvati imovina i otvoriti prostor za razvoj lokalne zajednice. Rok za realizaciju ovog ugovora je kraj lipnja ove godine.

Zajednički zaključak sastanka je da prioriteti ostaju zaštita radničkih prava, uvezujući radni staž, rješavanje potraživanja, očuvanje imovine i stvaranje pretpostavki da se ona, gdje god je to moguće, stavi u funkciju nove proizvodnje, zapošljavanja i razvoja Zavidovića – priopćeno je iz Ministarstva energetike, rudarstva i industrije.

Delegacija Bosne i Hercegovine od srijede boravi u Sjedinjenim Američkim Državama. Predvodi ga zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar obrane Zukan Helez, koji ga je nazvao najbrojnijim i najznačajnijim, a u izaslanstvu su premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić i federalni ministar raseljenih osoba i izbjeglica Nerin Dizdar.

Napominje se da su svi iz SDP-a.

Tu su i predstavnici sveučilišta u BiH, kliničkih centara, gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić, predstavnici Vanjskotrgovinske komore BiH, namjenske industrije, kao i privatnog kapitala, priopćio je Helez.

U izaslanstvu BiH više nije bilo državnih ministara.

Helez je najavio da je imao probnu vožnju helikopterom koji su nabavile Oružane snage BiH i najavio da će vrlo brzo u BiH stići šest novih.

A što ostali tamo rade i jesu li se nešto konkretno dogovorili?

Vlada FBiH najavila je da će razgovarati s predstavnicima State Departmenta, Ministarstva trgovine i savezne države Maryland. Sastanak u američkom Ministarstvu trgovine održali su Helez i Lakić. U delegaciji nije bio ministar trgovine FBiH Amir Hasičević.

Brojno izaslanstvo susrelo se i s američkim kongresnikom Stenyjem H. Hoyerom, s kojim je, kako to tradicionalno biva u priopćenjima, razgovarano o “jačanju suradnje dviju zemalja, produbljivanju partnerstva i povećanju ulaganja”. Dotakli su se mogućnosti ulaganja u namjensku industriju u Bosni i Hercegovini. Razgovaralo se o projektu Južne plinske interkonekcije koji je nesporan, ili bi barem trebao biti nakon usvajanja izmjena i dopuna Zakona u Parlamentu FBiH. Upravo su otvorene teme suradnje sveučilišta i povezivanja kliničkih centara, posebice u području obrazovanja i razmjene znanja. Razgovaralo se i o suradnji i bratimljenju gradova.

I Helez je o tome obavijestio javnost.

Nikšić se još nije oglasio, a ni Dizdar, pa nije poznato je li i što ministar raseljenih osoba i izbjeglica učinio i dogovorio. Upravo je objavio fotografije preuzete iz press službe Vlade FBiH.

Obavijest o boravku u SAD-u poslao je samo Lakić i može se svesti u nekoliko rečenica. Govorio je o Južnoj interkonekciji, koja je, ponavljam, nesporan projekt, te o trgovinskoj razmjeni. Kaže da su se dotakli možda i najvažnije teme (zašto su je se dotakli ako je najvažnija), a to su američke carine za BiH, pa su “zamolili da se razmotri mogućnost ukidanja tih carina u narednom periodu”, što je važno za namjensku industriju.

Delegacija je brojna, a sudeći po najavi, teško da ćemo vidjeti učinak.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić održao je sastanak s posebnim izaslanikom Ministarstva energetike Sjedinjenih Američkih Država Joshuom Volzom na kojem je razgovarano o proširenju energetske suradnje između SAD-a i Bosne i Hercegovine, s posebnim osvrtom na projekt Južne interkonekcije.

Tijekom sastanka je istaknuto da se Federacija BiH nalazi u ključnoj fazi – prelasku iz zakonodavnog okvira u konkretnu realizaciju ovog strateškog projekta.

Razmatran je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o južnoj interkonekciji, za koji je predloženo da se donese po hitnom postupku, kako bi se ubrzao početak primjene.

Još jednom je istaknuto kako je projekt južne interkonekcije jedan od najvažnijih infrastrukturnih i energetskih projekata koji izravno utječe na sigurnost opskrbe plinom, stabilnost energetskog sustava i ukupni gospodarski razvoj.

Ministrica Lakić je izjavila da nakon usvajanja zakonskih rješenja slijedi faza implementacije koja će zahtijevati određeno vrijeme zbog administrativnih procedura, ali i snažne institucionalne stabilnosti.

– Ulazimo u fazu kada zakon treba pretočiti u konkretne korake. Svjesni smo da nas čeka proces koji zahtijeva vrijeme, ali i odgovornost. Važno je očuvati stabilnost donesenih rješenja i spriječiti bilo kakve pokušaje njihovog rušenja – rekao je Lakić.

Na sastanku je istaknuto da nazočnost predstavnika američke administracije predstavlja jasan signal podrške ovom projektu.

– Vaša prisutnost ovdje važna je poruka da Vlada SAD-a stoji uz ovaj projekt. Takva podrška daje dodatnu sigurnost i kredibilitet procesu koji provodimo – dodao je Lakić.

Sugovornici su razgovarali io izazovima vezanim uz pitanja državne imovine, kao i suradnji s investitorima, pri čemu je istaknuto da postoje dobri odnosi i realna osnova za uspješnu realizaciju projekta.

Posebni izaslanik Ministarstva energetike SAD-a Joshua Volz istaknuo je spremnost Sjedinjenih Američkih Država da nastave pružati podršku Bosni i Hercegovini u razvoju energetskog sektora.

– Sjedinjene Američke Države žele biti partner Bosne i Hercegovine u ovom procesu. Otvoreni smo za potporu i ulaganja, a uspješna realizacija projekata poput Južne interkonekcije dodatno će ojačati interes američkih investitora za ulaganje u BiH – rekao je Volz.

Na sastanku je zaključeno da je za privlačenje investicija ključno osigurati stabilan i predvidiv zakonodavni okvir koji će osigurati sigurnost investitorima i ubrzati realizaciju strateških projekata.

Sugovornici su izrazili očekivanje da će naredni koraci dodatno ubrzati realizaciju projekta, uključujući i potpisivanje međunarodnog ugovora između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, koje se očekuje krajem mjeseca u Dubrovniku, priopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.