Predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom” i bivši član i predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIKBH) Vehid Šehić ocijenio je da je mali broj birača iz dijaspore registriranih za glasanje na Općim izborima 2026. godine posljedica gubitka povjerenja građana u političke stranke, kao i njihovih kampanja bez konkretnih programa.

Šehić je u razgovoru za Agenciju Fena istaknula da se od 2002. godine kontinuirano smanjuje broj državljana BiH koji žive u inozemstvu i koriste mogućnost glasanja putem pošte.

Pojasnio je da državljani BiH koji žive izvan zemlje imaju tri mogućnosti ostvarivanja biračkog prava – glasanjem putem pošte, u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH ili dolaskom u BiH na dan izbora.

Ocijenio je da su za slab odaziv građana iz dijaspore prilikom prijave za Opće izbore u listopadu odgovorne političke stranke, koje bi svojim programima trebale motivirati birače u zemlji i inozemstvu da izađu na izbore.

Kako je rekao, političke stranke ne nude programe, već se kampanja i prije službenog početka uglavnom svodi na diskreditaciju političkih protivnika.

– Građani, uvjetno rečeno, dižu ruke na Bosnu i Hercegovinu jer ne vide mogućnost da se nešto promijeni. Mislim da su izgubili povjerenje u političke stranke ili jednostavno ne žele glasati jer žive u drugim državama – kazao je Šehić.

Dodao je kako sama izlaznost birača u BiH umnogome ovisi o političkim strankama koje će izaći na izbore.

Slaba izlaznost birača iz dijaspore je, kaže, poražavajuća činjenica, ali ga to ne čudi.

Govoreći o glasovanju putem pošte, podsjetio je da su od 2002. do 2022. godine zabilježene brojne zlouporabe, navodeći da su “emisari” političkih stranaka odlazili u zemlje s velikim brojem bh. građana, poput Austrije, Njemačke, Švicarske i skandinavskih zemalja, te organizirali registraciju birača na spornim adresama.

Kao primjer naveo je slučaj iz Sarajeva u kojem su birači prijavljeni na adresi benzinske pumpe koja je imala tri spavaće sobe.

Zbog ovakvih i sličnih nepravilnosti, istaknuo je, Središnje izborno povjerenstvo BiH promijenilo je procedure registracije birača, uvelo dodatne sigurnosne mehanizme i postrožilo podzakonske akte kako bi se spriječile zlouporabe.

Također, Šehić je naglasio da SIP BiH nije odgovoran za motiviranje građana da izađu na izbore, već za zakonitu provedbu izbornog procesa.

Između ostalog, ocijenio je da bi primjena novih tehnologija mogla pridonijeti vraćanju vjerodostojnosti i integriteta izbornog procesa.

– Elektroničkom identifikacijom birača onemogućit će se glasovanje jedne osobe s više različitih osobnih iskaznica, a onemogućit će se i zlouporaba neiskorištenih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta. To može biti razlog da se očekuje veća izlaznost unutar BiH – kazao je.

Ujedno je upozorio da političke stranke koje pretendiraju na vlast već sada krše Izborni zakon BiH vodeći kampanju prije službenog roka koji je za to predviđen.

Prema njegovom mišljenju, takvo ponašanje pokazuje visok stupanj političke neodgovornosti i postavlja pitanje koliko bi te stranke bile spremne djelovati u javnom interesu ako osvoje vlast.

– Svjedoci smo da više vode računa o osobnom interesu, ali i uskostranačkom klijentelističkom interesu. Ignoriraju se građani birači BiH i njihove želje kakva bi ova država trebala biti, koja bi trebala biti demokratska zemlja, zemlja socijalne pravde, koja će svim građanima BiH s biračkim pravom garantirati život uz poštivanje Ustavom zajamčenih ljudskih i građanskih prava – istaknuo je.

No, zaključio je kako politička neodgovornost, nažalost, rezultira državom poput BiH koja se suočava s kontinuiranim izazovima u svom funkcioniranju i razvoju.

Registracija birača koji glasaju izvan BiH za Opće izbore 2026. godine traje do 21. srpnja. Središnje izborno povjerenstvo BiH podsjetilo je građane u dijaspori da se prijave za glasovanje iz inozemstva podnose za svaki izborni ciklus.

Opći izbori zakazani su za 4. listopada, a na njima će se birati članovi Predsjedništva BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, zastupnici u kantonalnim skupštinama i zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Prijevremena kampanja je svaki oblik promidžbenih radnji koje poduzimaju politički subjekti u razdoblju od raspisivanja izbora do službenog početka izborne kampanje, kako je definirano Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine.

Ova odredba i konstatacija da izbori nisu raspisani bili su odgovor na pitanje koje je Faktor u travnju poslao Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) BiH je li kampanja HDZ-ove Darijane Filipović preuranjena s obzirom na pojavu njenih plaćenih reklama.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini raspisani su 7. svibnja (za 4. listopada), ali je i nakon toga SIP odbacio prigovore protiv stranaka zbog kršenja odredbi Izbornog zakona koje se odnose na preuranjenu kampanju, između ostalog, jer su ti prigovori bili preuranjeni.

I na posljednjoj sjednici održanoj 3. lipnja CIK je odbio jedan od prigovora koji je dostavljen 19. svibnja.

Stoga je pitanje kada će početi kažnjavanje političkih subjekata zbog preuranjene kampanje.

– Prema Izbornom zakonu prijevremena kampanja je od odluke o raspisivanju izbora. Ali CIK je donio odluku, jer vidimo da neki koji su se prijavili za izbore nisu ovjereni za sve razine, u kojoj su rekli da je kampanja preuranjena od dana ovjere političkog subjekta do zvaničnog početka izborne kampanje. Dakle od 6. juna. Zato prigovori Koalicije pod lupom nisu riješeni – istakao je Vehid Šehić, bivši član CIK-a, pravnik i član nevladine organizacije Koalicija pod lupom koja prati izborne procese.

Pojasnio je da je riječ o nepreciznoj odredbi Izbornog zakona koja stvara neku vrstu sumnje, pa ju je SIP precizirao odlukom, jer se ponekad ne zna hoće li neka stranka izaći na izbore.

– Zbog toga ćemo inicirati izmjene Izbornog zakona da kažemo da je prijevremena kampanja svaki oblik promidžbenog djelovanja svih političkih subjekata… S naglaskom na sve – kazao je Šehić.

Napomenuo je kako se to naziva preuranjenom kampanjom, ali treba je nazvati pravim imenom – protuzakonita kampanja.

– To je nezakonito jer je zakon rekao da izborna kampanja počinje 30 dana prije izbora i sve ostalo je nezakonito – dodao je Šehić.