Europsko vijeće je u četvrtak odobrilo otvaranje pregovora s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Kosovom, Crnom Gorom, Sjevernom Makedonijom i Srbijom (“ZB6”) s ciljem proširenja područja EU-a “Roam Like at Home” (RLAH) na ove partnere.

Područje RLAH korisnicima omogućuje upućivanje poziva, slanje tekstualnih poruka i korištenje mobilnih podataka dok putuju u inozemstvo bez plaćanja dodatnih naknada za roaming, pod istim uvjetima kao kod kuće. Trenutno pokriva EU, zemlje Europskog gospodarskog prostora – Island, Lihtenštajn i Norvešku – kao i Moldaviju i Ukrajinu.

Nakon današnje odluke, Europska komisija će započeti pregovore o sektorskim sporazumima sa svakim od partnera iz “ZB6”. Ovi će sporazumi biti ukorijenjeni u postojeće Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji podržavaju regionalnu stabilnost, gospodarsku integraciju i približavanje Europskoj uniji.

Sektorskim sporazumima uspostavit će se institucionalni okvir potreban za njihovu provedbu i upravljanje.

Prije pridruživanja RLAH području, svaki “ZB6” partner morat će se u potpunosti uskladiti s pravnom stečevinom EU o roamingu i implementirati je. Komisija će ocijeniti usklađenost i, u slučaju pozitivnog ishoda, potvrditi da su ispunjeni svi potrebni uvjeti.

Nakon pozitivne ocjene, zajedničko tijelo uspostavljeno u okviru svakog od relevantnih sporazuma moći će donijeti odluku o recipročnom otvaranju tržišta roaminga EU i partnera sa Zapadnog Balkana, omogućavajući građanima i poduzećima korištenje usluga roaminga bez dodatnih naknada.

Pred Bosnom i Hercegovinom su novi “odlučujući tjedni” za europski put u kojima, kao i do sada, po svemu sudeći nećemo učiniti ništa.

Europsko vijeće zasjeda 18. i 19. lipnja, do kada naša država mora imati usvojene zakone o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i sudovima, te imenovanom glavnom pregovaraču BiH s EU za otvaranje pristupnih pregovora.

Ova tri uvjeta postoje već godinama, a prije svake sjednice Europskog vijeća Bosna i Hercegovina iz EU-a dobiva poruke o ključnim tjednima koje ne treba propustiti.

No, ispunjenje ova tri uvjeta još nije na pomolu, a odgovornost je, naravno, na vlasti koju čine HDZ kao samoproglašeni lider europskih integracija, europski orijentirana Trojka (SDP, NiP i NS) i njihov treći partner SNSD.

Nekoliko prijedloga ova dva zakona je u parlamentarnoj proceduri i to na početku, s obzirom na to da niti jedan dom Parlamentarne skupštine BiH na kraju nije prošao.

Jedan set zakona predložio je Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke, a drugi set zakona, koji je aktualan od prosinca prošle godine, formalno su predložili članovi kolegija ovog doma Dragan Čović (HDZ), Nikola Špirić (SNSD) i Kemal Ademović (bivši član NiP-a, sada u Crvenim redovima).

I jedni i drugi su došli od onih koji su na vlasti, što pokazuje da dogovora nema.

Novi pokušaj razmatranja zakona koje je predložio Kolegij je u četvrtak, za kada je zakazana sjednica Doma naroda Parlamenta BiH.

Već dugo nema spomena o glavnom pregovaraču.

Sljedeća sjednica Europskog vijeća nakon ove lipanjske je u listopadu, usred izbora u BiH, pa je teško očekivati ​​da će se do tada nešto promijeniti na europskom putu, s obzirom na to da je rujan rezerviran za predizbornu kampanju, a kolovoz za kolektivni godišnji odmor.

Prema kalendaru, nakon listopada, Europsko vijeće zasjeda u prosincu, pa će ispunjavanje uvjeta za otvaranje pristupnih pregovora vjerojatno ostati za drugu vladu.

Predstavljanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2026. – 2029. predstavlja novi korak u partnerstvu i podršci reformama na europskom putu zemlje, rekao je glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset, istaknuvši potrebu njihove konkretne implementacije, dok je ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza upozorio da ključni reformski zakoni još čekaju usvajanje u Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Berset, koji danas u Sarajevu sudjeluje na predstavljanju Akcijskog plana, istaknuo je kako njegovo pokretanje predstavlja važan novi korak u partnerstvu Bosne i Hercegovine i Vijeća Europe, podsjetivši da je naša zemlja postala članica ove međunarodne organizacije prije 24 godine.

Istaknuo je kako Vijeće Europe ostaje predano podršci našoj zemlji na njezinom reformskom i europskom putu.

– Taj put nije lak i zahtijeva angažman svih koji su u njemu uključeni – istaknuo je, dodavši kako pozdravlja napredak koji je u BiH postignut u raznim oblastima.

Također je pozdravio nedavno potpisivanje nekoliko konvencija Vijeća Europe, uključujući Konvenciju o umjetnoj inteligenciji, trgovini organima i Konvenciju o zaštiti odvjetništva.

No, rekao je da, iako je potpisivanje važan korak, ono što sada mora uslijediti jest ratifikacija i učinkovita provedba tih dokumenata.

– Pritom nam je jasno da su pred nama izazovi. Daljnje reforme, uključujući ustavni okvir i izbore, i dalje su ključne za sve građane kako bi u potpunosti ostvarili svoja prava. To je posebno važno u svjetlu presude Sejdiću i Finciju, pred Opće izbore u listopadu – kazao je Barset.

Istaknuo je kako Vijeće Europe pokreće Akcijski plan koji će omogućiti fokusiranje na aktualna pitanja, istaknuvši kako je to konkretan izraz opredijeljenosti za demokratsku sigurnost BiH i njezinu europsku budućnost.

Dodao je da će se potpora pružiti reformama u ključnim područjima, uključujući ljudska prava i pravosuđe, ali i demokratsko upravljanje, jednakost, kao i suočavanje s novim izazovima poput umjetne inteligencije i zaštite okoliša.

– Ovo je važan nastavak suradnje između Vijeća Europe i Bosne i Hercegovine – zaključio je glavni tajnik.

Medijima se obratio i ministar pravde BiH Davor Bunoza, koji je kazao da se fokus Akcijskog plana najviše odnosi na rad, rezultate, uspjehe, ali i neuspjehe prijedloga ovog ministarstva.

Također je naveo da se jedan veći dio odnosi na izborne reforme i provedbu odluka Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci, dok se drugi dio odnosi na vladavinu prava, demokraciju i ljudska prava.

– Ono što mi je jako zanimljivo u ovom Akcijskom planu jeste činjenica da je napravljena usporedba da je u 2023. godini pred Europskim sudom za ljudska prava podneseno ukupno 328 tužbi protiv BiH i da je 326 proglašeno nedopuštenim, s tim da je jedna tužba u 2025. godini preinačena – naveo je Bunoza.

To, kako je pojasnio, pokazuje da je samo jedna prijava bila osnovana, što govori o dobrom radu, prije svega, Ustavnog suda BiH.

– Također, u području vladavine prava i borbe protiv korupcije, gdje mnogi očekuju puno bolje rezultate, sam Akcijski plan navodi određene uspjehe koje smo postigli, ali i nedostatke – dodao je.

Istaknuo je kako je još jednom ukazano na potrebu donošenja cjelokupnog zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i zakona o sudu, odnosno dva preostala zakona za nastavak europskog puta BiH.

– Ta dva zakona su zapravo zarobljena u Domu naroda – istaknuo je Bunoza.

Stoga je još jednom pozvao sve zastupnike da, ukoliko su za europske integracije BiH, već na sljedećoj sjednici Doma naroda nesporne točke uvrste u prioritete, istaknuvši kako nije svrsishodno kao prethodnih mjeseci stavljati na dnevni red pitanja za koja se unaprijed zna da neće biti kvoruma.

Glavni tajnik Vijeća Europe, koje okuplja 46 država članica, 27. i 28. travnja boravi u službenom posjetu Bosni i Hercegovini.

Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset kazao je danas u Sarajevu nakon sastanka s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine da članstvo u toj organizaciji podrazumijeva snažnu privrženost europskim vrijednostima te da je odlučna privrženost Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, kao i prihvaćanje presuda Europskog suda za ljudska prava.

– I dalje smo odlučni da pomognemo Bosni i Hercegovini i znamo da je to izazov i da je pronalaženje dodirnih tačaka važno za sve u Evropi, u ovoj regiji i među zemljama članicama EU i onima koje će to postati – kazao je Berset.

Istaknuo je kako ova posjeta mora biti početak suradnje na provedbi Akcijskog plana i potpora svim naporima koje će BiH imati na provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava.

Berset je najavio pokretanje Akcijskog plana Vijeća Europe za Bosnu i Hercegovinu (2026.-2029.) s ciljem podrške demokratskom upravljanju, vladavini prava i ljudskim pravima.

Naveo je da je uloga Vijeća Europe raditi na dugoročnim ciljevima “jer moramo biti sposobni razmišljati desetljećima i imati perspektivu za zemlje, demokratske institucije i za stanovništvo”.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da BiH ostaje privržena ljudskim pravima, demokraciji i vladavini prava, što su temeljne vrijednosti Vijeća Europe.

Zahvalio je na posljednjoj rezoluciji Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u kojoj je izražena potpora neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH te jasno ukazano na opasnosti koje prijete od pojedinih destruktivnih snaga koje ugrožavaju Daytonski mirovni sporazum i ustavni poredak BiH.

Bećirović je istaknuo da smo dužni provoditi sve presude Europskog suda za ljudska prava te da nam je cilj ukinuti sustavnu diskriminaciju utvrđenu tim presudama kako bismo postigli da svi građani budu jednaki pred zakonom.

Dodao je kako je važno domaćoj i međunarodnoj javnosti poslati poruku da u Bosni i Hercegovini nema mjesta nikakvim novim linijama razdvajanja, etničkim podjelama i bilo kakvim idejama o podjelama i trećem entitetu.

Generalni tajnik Berset doputovao je u službeni posjet Bosni i Hercegovini, a osim s članovima Predsjedništva, planiran je i susret sa zastupnicima u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine i izaslanstvom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, te s predstavnicima organizacija civilnog društva.

Europsko vijeće danas je odlučilo produljiti okvir za restriktivne mjere s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini za dodatnih dvanaest mjeseci, do 31. ožujka 2027. godine, priopćeno je iz Vijeća.

Europska unija će stoga zadržati svoju sposobnost nametanja ciljanih restriktivnih mjera pojedincima ili subjektima koji podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine. Restriktivne mjere također se mogu uvesti protiv onih koji ozbiljno ugrožavaju sigurnosnu situaciju u zemlji ili podrivaju Daytonski/Pariški opći okvirni sporazum za mir.

Restriktivne mjere u ovom okviru sastoje se od zamrzavanja imovine, zamrzavanja imovine i zabrane putovanja u EU za fizičke osobe. Trenutačno nijedna osoba ili subjekt ne podliježe restriktivnim mjerama prema ovom okviru.

Vijeće prati zbivanja u Bosni i Hercegovini i može razmotriti korištenje svih sredstava koja su mu na raspolaganju, u slučaju pogoršanja situacije u zemlji. Vijeće ponavlja svoje nedvosmisleno opredjeljenje za europsku perspektivu Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene države.

Sljedeći tjedan bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine, izjavio je u siječnju šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.

Ključni datum je došao, a danas je početak dvodnevne sjednice Europskog vijeća kojom je BiH trebala usvojiti zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, zakon o sudovima i imenovati glavnog pregovarača BiH s EU za otvaranje pristupnih pregovora BiH s Europskom unijom.

Bosna i Hercegovina nije usvojila ove zakone niti imenovala glavnog pregovarača.

Novi pokušaj usvajanja zakona je u ponedjeljak, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Zakone su predložili članovi Kolegija Doma naroda Kemal Ademović (NiP-Trojka), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD), odnosno iz vladajućih stranaka. Predložili su ih nakon što se SNSD u Vijeću ministara BiH usprotivio usvajanju istih zakona. Ako prođu Dom naroda, oba zakona moraju proći i Zastupnički dom.

O glavnom pregovaraču, koji je treći uvjet, već dugo nema riječi.

Ali postoje novi ključni tjedni za ispunjavanje zahtjeva. Sljedeća sjednica Europskog vijeća je 18. i 19. lipnja.

Odbor ministara Vijeća Europe ukinuo je u srijedu imunitet bivšem glavnom tajniku Thorbjornu Jaglandu nakon zahtjeva norveških vlasti za otvaranjem postupka koji se odnosi na navodne veze s pokojnim osuđenim seksualnim prijestupnikom Jeffreyjem Epsteinom i ozbiljnom korupcijom.

Odbor ministara, koji predstavlja vlade 46 država članica Vijeća Europe, postupio je u skladu s člankom 19. Općeg sporazuma o povlasticama i imunitetima Vijeća Europe, nakon zahtjeva od 8. veljače norveškog Nacionalnog tijela za istragu i kazneni progon gospodarskog i ekološkog kriminala (Okokrim).

Prema sporazumu, glavni tajnici uživaju imunitet na razini diplomatskog statusa za radnje učinjene u okviru svojih službenih dužnosti i nakon prestanka mandata. Međutim, imunitet se dodjeljuje radi zaštite neovisnog obavljanja službenih dužnosti, a ne radi osobne koristi.

Glavni tajnik Vijeća Europe Alain Berset rekao je da je preporučio ukidanje imuniteta kako bi norveški pravosudni sustav mogao raditi svoj posao, navodi se u priopćenju.

– Nakon otkrića iz studenog 2025. poduzeo sam sve mjere koje sam smatrao potrebnima za zaštitu integriteta i ugleda Vijeća Europe – rekao je Berset dodavši da je u studenom pokrenuta neformalna interna administrativna istraga koja je zaključena u siječnju.

Berset je također proslijedio predmet Upravi za unutarnji nadzor kako bi ispitalo je li bilo institucionalnih propusta i najavio širu reviziju upravljačkih praksi unutar organizacije.

Odbor ministara priopćio je da će Vijeće Europe surađivati ​​s nadležnim tijelima kako bi se omogućilo pravilno provođenje pravde.

Američko ministarstvo pravosuđa prošlog je mjeseca objavilo više od tri milijuna stranica dokumenata, 2000 videa i 180 000 fotografija u skladu s Epsteinovim Zakonom o transparentnosti datoteka, koji je potpisan u studenom prošle godine.

Epstein je pronađen mrtav u ćeliji zatvora u New Yorku 2019. dok je čekao suđenje pod optužbom za trgovinu ljudima radi seksualnog iskorištavanja. Godine 2008. priznao je krivnju i osuđen je za podvođenje maloljetnice na prostituciju, ali kritičari nazivaju relativno blag ishod “dogovorom iza zatvorenih vrata”.

Njegove žrtve tvrde da je upravljao golemom mrežom trgovine ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja koju su koristili članovi bogate i političke elite. Također su kritizirali najnovije izdanje dosjea Epstein, rekavši da su dokumenti previše r

U izvješću objavljenom danas, Odbor Vijeća Europe za prevenciju torture (CPT) pozvala je vlasti na državnoj, entitetskoj i kantonalnoj razini u Bosni i Hercegovini da jasno istaknu politiku nulte tolerancije prema mučenju i zlostavljanju pritvorenika, osiguraju ciljanu obuku policijskih službenika o tehnikama ručne kontrole, uvedu audio-vizualno snimanje svih policijskih ispitivanja te bolje reguliraju uporabu sile i neovisnu ocjenu njezine razmjernosti.

Primarni cilj izvješća, temeljenog na posjetu CPT-a Bosni i Hercegovini u rujnu 2024. godine, bio je ispitati postupanje prema pritvorenicima, zatvorenicima na izdržavanju kazne i onima koji se nalaze u pritvoru u zatvorskim ustanovama. Osim toga, ispitan je položaj korisnika triju socijalnih ustanova u oba entiteta, kao i stranih državljana koji su lišeni slobode prema državnim imigracijskim zakonima.

Tijekom posjete, CPT je primio brojne navode o fizičkom zlostavljanju pritvorenika od strane policijskih službenika u oba entiteta.

Navodna zlostavljanja uglavnom su se odnosila na udarce rukama, šakama, nogama, udarce palicama, kao i udarce cijevi pištolja ili automatske puške po raznim dijelovima tijela.

Ovakve zloupotrebe najčešće su vršili pripadnici specijalnih interventnih jedinica MUP-a Sarajevo i Tuzla, žandarmerije i antiterorističke jedinice policije entiteta RS (SAJ). Povjerenstvo zaključuje da su osobe uhićene od strane ovih policijskih službi suočene s ozbiljnim rizikom od fizičkog zlostavljanja i ozljeda.

CPT primjećuje trend smanjenja broja zatvorenika u državnom i entitetskim zatvorskim sustavima i nastojanja da se objekti renoviraju, ali naglašavaju potrebu prestanka korištenja prostorija sa vezivanjima i jastucima u KPZ Zenica, te upozoravaju na neadekvatne uvjete u pritvorskom odjeljenju KPZ Tuzla, uključujući prenapučenost, lošu ventilaciju, nedovoljnu higijenu i održavanje, prisutnost štetočina i nedostatak medicinskog osoblja.

CPT također ponavlja zabrinutost zbog de facto dugotrajne segregacije zatvorenica zbog fragmentiranog zatvorskog sustava i preporučuje posebne medicinske preglede kako bi se identificirale ranjivosti, uključujući mentalne potrebe i prethodno seksualno ili rodno uvjetovano nasilje.

Ustanove socijalne zaštite također su bile predmet posjete CPT-a, koji je utvrdio izrazito loše uvjete boravka u sve tri ustanove, s ozbiljnim nedostacima u održavanju, čistoći i higijeni. Najteži uvjeti zabilježeni su u paviljonima IV i V u Višegradu, gdje su zatvorenici zatečeni u prljavim krevetima, bez osnovnih potrepština poput jastuka i posteljine, au nekim slučajevima i goli.

CPT smatra da uvjeti u ovim jedinicama mogu predstavljati nehumano i ponižavajuće postupanje i zahtijevaju hitne mjere poboljšanja. Povjerenstvo je također pozvalo na hitnu akciju u slučaju kada je jedan korisnik bio prikovan za krevet nekoliko godina te je pozvalo na smanjenje upotrebe sredstava za vezivanje i provedbu alternativnih mjera za sprječavanje samoozljeđivanja.

Uvjeti za strane državljane koji su boravili u montažnom kontejneru na sarajevskom aerodromu bili su izuzetno loši, uključujući i majku s malom djecom koja je držana tri dana bez ikakvih aktivnosti i vanjskog boravka. CPT je pozvao vlasti BiH da ovaj objekt zamijene odgovarajućim pritvorskim objektom.

U Imigracionom centru Lukavica nekoliko pritvorenika je izjavilo da je strani državljanin s teškim psihičkim poremećajem fizički zlostavljan od strane pripadnika osiguranja, a osoba je u kritičnom stanju pronađena u disciplinskoj samici i hitno joj je potrebna psihijatrijska pomoć.

Vlasti Bosne i Hercegovine su se u svom odgovoru fokusirale na aktivnosti kao što su obuka policijskih službenika za prevenciju zlostavljanja, te uspostava učinkovitijih sustava za prijavu i istraživanje navoda o policijskom zlostavljanju.

Odgovor sadrži i ažuriranu informaciju o formiranju preventivnog mehanizma za prevenciju torture u okviru Ureda Ombudsmana Bosne i Hercegovine, uključujući kadrovsku popunjenost i operativno funkcioniranje.

Sljedeći tjedan bit će odlučujući za europski put Bosne i Hercegovine, izjavio je u subotu šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Luigi Soreca.

Riječ je o tome da je naredna sjednica Europskog vijeća zakazana za 19. i 20. ožujka, a to je novi datum do kada bi BiH trebala usvojiti zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, zakon o sudovima i imenovati glavnog pregovarača BiH s EU.

Šorec je podsjetio i na te tri zadaće kao korake za otvaranje pristupnih pregovora BiH i EU.

Vijeće ministara BiH nije uspjelo usvojiti ove zakone zbog protivljenja ministara iz SNSD-a, a kako je to postalo uobičajeno na državnoj razini, stvari su se dodatno zakomplicirale.

U parlamentarnoj proceduri našla su se dva teksta zakona o VSTV-u i dva teksta zakona o Sudu Bosne i Hercegovine. Jedan je predložila oporba iz RS-a (SDS, PDP, Za pravdu i red), a ostale zakone Ministarstva pravde BiH formalno su predložili članovi rukovodstva Doma naroda Kemal Ademović (NiP-Trojka), Dragan Čović (HDZ) i Nikola Špirić (SNSD), odnosno iz vladajućih stranaka.

Zakon o Sudu BiH oporbe iz RS-a je doživio neuspjeh, dok bi zakon o VSTV-u trebao biti održan u srijedu nakon javne rasprave, nakon čega će ponovno ići na usvajanje u Zastupnički dom. No, Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće dalo je negativno mišljenje o predloženom zakonu o VSTV-u, a na određene nedorečenosti ukazala je i Direkcija za europske integracije BiH.

Eventualni popravci su mogući kroz izmjene i dopune.

Kada je riječ o zakonima o VSTV-u i Sudu BiH koje su predložili članovi rukovodstva Doma naroda, Dom naroda se o njima još nije izjasnio i ne zna se kada će, s obzirom na to da nova sjednica Doma još nije zakazana.

Nova sjednica Zastupničkog doma zakazana je za četvrtak, ali bez europskih zakona na dnevnom redu.

Nakon eventualnog usvajanja u jednom domu, zakoni moraju biti usvojeni u drugom, au igri su dvije verzije, barem kada je riječ o zakonu o VSTV-u, što dodatno odugovlači proceduru.

Još uvijek nema pomaka oko glavnog pregovarača, što je treći uvjet.

Dosadašnje prilike za formalno otvaranje pristupnih pregovora propustili smo, a praksa pokazuje da i sada, iako ožujsko zasjedanje Europskog vijeća nije na pragu, podsjetimo da je sljedeći datum njihova zasjedanja 18. i 19. lipnja.

Bosna i Hercegovina propustila je još jedan rok za dobivanje suglasnosti za otvaranje pregovora o pristupanju Europskoj uniji.

Europsko vijeće zasjedalo je prekjučer i jučer, a BiH nije dostavila dva zakona i glavnog pregovarača BiH s EU.

Sljedeći datum do kada to trebamo usvojiti ako želimo otvoriti pregovore je 19. ožujka.

Iz Direkcije za europske integracije (DEI) Bosne i Hercegovine ističu da klasičnog roka nema, već da uvjete treba ispuniti što prije, to bolje.

Pojašnjavaju da je procedura takva da, kada ispunimo tri zadaće, odnosno minimalne uvjete, Europska komisija priprema izvješće koje prosljeđuje Europskom vijeću. Institucije to razmatraju i donosi se zaključak koji potvrđuje Europsko vijeće.

– Što se tiče novog datuma, prema kalendaru Vijeća EU i Europskog vijeća, prvi sastanci počinju u siječnju, a sljedeća sjednica Europskog vijeća predviđena je, prema kalendaru, 19. i 20. ožujka. To je najkasnije kada bismo trebali ispuniti ova tri zadatka – dodaju iz DEI-ja.

Sudeći po dosadašnjem iskustvu, teško da ćemo propustiti ovaj datum.

Zakon o sudu Dvije godine dovodimo Bosnu i Hercegovinu. Zadnje što se dogodilo je da su predložene dvije verzije zakona, ne nova, što smo obećali, nego samo izmjena i dopuna postojećeg.

Valja napomenuti da EU od nas ne traži zakon o Sudu BiH ili zakon o Sudu BiH, što su verzije koje su se pojavile posljednjih godina, nego se od Bosne i Hercegovine traži zakon o sudovima u BiH, ali se to ignorira u nadi da će nam progledati kroz prste.

Drugi zakon je zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine. 2023. godine umjesto novog zakona usvojene su izmjene i dopune postojećeg uz obećanje da će novi zakon biti donesen do kraja 2024. godine. Prošla je godina dana, novi zakon nije usvojen.

A dvije su verzije koje će se, zajedno s dvije verzije izmjena i dopuna Zakona o Sudu BiH, naći na dnevnom redu sjednica domova Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine idućeg tjedna. Jedna verzija će biti u Zastupničkom domu, druga u Domu naroda.

I Europska unija od BiH traži imenovanje glavni pregovarač. Predsjedavajući Vijeće ministara Borjana Krišto iz BiH više je puta predlagala odluku o osnivanju ureda glavnog pregovarača, a o imenu drugi put. Na kraju je povukla svoj prijedlog osnivanja ureda.

U međuvremenu je prošao Zastupnički dom, Trojka i opozicija iz RS su predložili imena, a sve je završio na Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine na zahtjev SNSD-a. Trojka je ranije obećala SNSD-u da će glavni pregovarač biti Srbin iz RS-a kojeg će predložiti SNSD. Sada se Trojka predomislila i lome se koplja čiji će Srbin biti pregovarač.