Vijeće ministara BiH usvojilo je na današnjoj sjednici Prijedlog odluke o ratifikaciji Ugovora između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izgradnji Južnog interkonektivnog plinovoda, potvrdio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković.

Prijedlog odluke, čiji je predlagač Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, bit će upućen u daljnju proceduru ratifikacije.

Ugovor o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su 28. travnja u Dubrovniku predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković na summitu Inicijative triju mora.

Projektom je predviđeno povezivanje plinskih sustava dviju država na pravcu Split – Zagvozd u Hrvatskoj i Posušje – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik u Bosni i Hercegovini.

Predviđen je i pravac od Posušja preko Gruda i Širokog Brijega do Mostara, s odvojcima za Livno, Gornji Vakuf-Uskoplje, Donji Vakuf, Jajce i Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.

Južna interkonekcija trebala bi Bosni i Hercegovini osigurati novu rutu i izvor opskrbe prirodnim plinom preko Hrvatske, čime bi se povećala energetska sigurnost zemlje i smanjila ovisnost o postojećem opskrbnom pravcu.

Nakon što Vijeće ministara utvrdi prijedlog odluke o ratifikaciji, Ministarstvo vanjskih poslova dostavlja ga Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru.

Predsjedništvo potom traži prethodnu suglasnost Parlamentarne skupštine BiH za ratifikaciju međunarodnog ugovora.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda „Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je novinarima nakon sjednice da je to proces koji traje.

– Naša stranka nije bila za tu opciju, iako je sve isto kao i prije. Ovih dana, pogotovo ovih dana, nakon što je cijena Gazproma porasla za 14,2 posto, vidimo da nam je ta diverzifikacija jako važna, da su nam potrebni drugi izvori. I dalje smatram da je to vrlo važan infrastrukturni projekt koji ćemo podržati bez ikakvih opcija koje mogu štetiti interesima države Bosne i Hercegovine, posebno pitanje državne imovine za koju mislim da je pod kontrolom – rekao je Konaković.

Nema, dodao je, nikakvih najava da bi se nešto štetno dogodilo zbog ovog projekta. Naveo je da tu ne vidi nikakav problem, te da su i ostali ministri u Vijeću ministara glasali isto.

– Naravno da nećemo raditi ništa na štetu države Bosne i Hercegovine i njene državne imovine što bi moglo ostaviti neke negativne posljedice. Mislim da smo vrlo blizu rješenja. Lex specialis bi bio odlično rješenje za ovaj kao i neke buduće projekte koji bi se trebali odvijati u Bosni i Hercegovini. O tome može odlučivati ​​samo Parlament Bosne i Hercegovine. Sutra bismo u državnom Parlamentu podržali lex specialis zakon koji definira namjenu državnog zemljišta za projekt Južne interkonekcije i drugo – rekao je Konaković, dodavši da je ovo jedno od rješenja.

Kaže da je i dalje veliki pobornik ovog projekta. Prema njegovim riječima, ovaj projekt Bosni i Hercegovini donosi različite izvore plina, ali i političku stabilnost, jer američke investicije u ovom trenutku, s ovom administracijom, zaista puno znače.

Naveo je da je tema vezana za dobivanje državljanstva BiH i danas izazvala pažnju medija.

– Ta priča je zanimljiva, jer su ljudi koji su aplicirali za državljanstvo BiH, a preporučila ih je Privredna komora RS, prema informacijama kojima raspolažemo, u sukobu s vlastima u Rusiji. Dakle, to je vrlo zanimljiv kut iz kojeg su ti izvršni direktori i direktori tako da je jedan od njih skoro stavljen na neku crnu listu, ruski. Vrlo je zanimljivo da ovakav prijedlog za dodjelu državljanstva dolazi iz RS-a. Mislim da ni oni nisu znali – kazao je Konaković.

Dodao je da je tema danas bila vrlo intrigantna, te da su zatražili dodatne provjere od OSA-e, “jer su te informacije malo starije od onoga što smatramo potrebnim”.

Upitan da li ima informacije o trenutnim aktivnostima koje se provode kada su u pitanju planinari iz BiH koji su poginuli u Rusiji, rekao je da su obdukcije trenutno ono što se dešava u Rusiji.

– Završena je obdukcija tijela prva dva planinara, koji su ranije spušteni s planine u niže dijelove. Sada još uvijek rade, mislim, obdukciju triju tijela. Od ruskih vlasti i njihovog sustava ovisi kada će to biti gotovo – rekao je Konaković.

Govoreći o isporuci tijela u BiH, rekao je da su već pripremili svu potrebnu dokumentaciju za rutu koja ide preko Beograda, dao je najave.

– Mislim da su predstavnici GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite već pripremili opcije kako da ova tijela prevezu iz Beograda u BiH. Budite uvjereni da ćemo taj dio odraditi onako kako zakon propisuje, učinkovito. Nažalost, ovakve stvari se dešavaju, ali sigurno neće biti problema – rekao je Konaković.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici utvrdilo je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda „Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine“.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kazao je novinarima nakon sjednice da je to proces koji traje.

– Naša stranka nije bila za tu opciju, iako je sve isto kao i prije. Ovih dana, pogotovo ovih dana, nakon što je cijena Gazproma porasla za 14,2 posto, vidimo da nam je ta diverzifikacija jako važna, da su nam potrebni drugi izvori. I dalje smatram da je to vrlo važan infrastrukturni projekt koji ćemo podržati bez ikakvih opcija koje mogu štetiti interesima države Bosne i Hercegovine, posebno pitanje državne imovine za koju mislim da je pod kontrolom – rekao je Konaković.

Nema, dodao je, nikakvih najava da bi se nešto štetno dogodilo zbog ovog projekta. Naveo je da tu ne vidi nikakav problem, te da su i ostali ministri u Vijeću ministara glasali isto.

– Naravno da nećemo raditi ništa na štetu države Bosne i Hercegovine i njene državne imovine što bi moglo ostaviti neke negativne posljedice. Mislim da smo vrlo blizu rješenja. Lex specialis bi bio odlično rješenje za ovaj kao i neke buduće projekte koji bi se trebali odvijati u Bosni i Hercegovini. O tome može odlučivati ​​samo Parlament Bosne i Hercegovine. Sutra bismo u državnom Parlamentu podržali lex specialis zakon koji definira namjenu državnog zemljišta za projekt Južne interkonekcije i drugo – rekao je Konaković, dodavši da je ovo jedno od rješenja.

Kaže da je i dalje veliki pobornik ovog projekta. Prema njegovim riječima, ovaj projekt Bosni i Hercegovini donosi različite izvore plina, ali i političku stabilnost, jer američke investicije u ovom trenutku, s ovom administracijom, zaista puno znače.

Naveo je da je tema vezana za dobivanje državljanstva BiH i danas izazvala pažnju medija.

– Ta priča je zanimljiva, jer su ljudi koji su aplicirali za državljanstvo BiH, a preporučila ih je Privredna komora RS, prema informacijama kojima raspolažemo, u sukobu s vlastima u Rusiji. Dakle, to je vrlo zanimljiv kut iz kojeg su ti izvršni direktori i direktori tako da je jedan od njih skoro stavljen na neku crnu listu, ruski. Vrlo je zanimljivo da ovakav prijedlog za dodjelu državljanstva dolazi iz RS-a. Mislim da ni oni nisu znali – kazao je Konaković.

Dodao je da je tema danas bila vrlo intrigantna, te da su zatražili dodatne provjere od OSA-e, “jer su te informacije malo starije od onoga što smatramo potrebnim”.

Upitan da li ima informacije o trenutnim aktivnostima koje se provode kada su u pitanju planinari iz BiH koji su poginuli u Rusiji, rekao je da su obdukcije trenutno ono što se dešava u Rusiji.

– Završena je obdukcija tijela prva dva planinara, koji su ranije spušteni s planine u niže dijelove. Sada još uvijek rade, mislim, obdukciju triju tijela. Od ruskih vlasti i njihovog sustava ovisi kada će to biti gotovo – rekao je Konaković.

Govoreći o isporuci tijela u BiH, rekao je da su već pripremili svu potrebnu dokumentaciju za rutu koja ide preko Beograda, dao je najave.

– Mislim da su predstavnici GSS-a i Federalne uprave civilne zaštite već pripremili opcije kako da ova tijela prevezu iz Beograda u BiH. Budite uvjereni da ćemo taj dio odraditi onako kako zakon propisuje, učinkovito. Nažalost, ovakve stvari se dešavaju, ali sigurno neće biti problema – rekao je Konaković.

Nakon što je Vijeće ministara BiH početkom srpnja odobrilo financijsku pomoć od šest milijuna KM za Radio-televiziju Bosne i Hercegovine (BHRT), državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto priopćio je da su sredstva uplaćena javnom servisu, a sugovornici Detektora upozoravaju kako ova pomoć neće riješiti dugogodišnje probleme, te da i dalje ostaju otvorena pitanja stabilnog financiranja, duga i položaja zaposlenika.

Ministar Forto je na svom Facebook profilu naveo kako ova pomoć neće riješiti probleme, ali daje nadu da se promjenom zakona može učiniti puno više.

– Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om. Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Vijeće ministara BiH je na sjednici 2. srpnja, na prijedlog ministra komunikacija i prometa BiH, donijelo odluke i izmjene ranijih odluka o raspodjeli sredstava Regulatorne agencije za komunikacije BiH (RAK), kojima je osigurano dodatnih šest milijuna KM za BHRT, po dva milijuna KM entitetskim vladama za razvoj elektroničkih medija i jačanje medijskog pluralizma, te 1,7 milijuna KM za RAK, za jačanje regulatornih kapaciteta. Početkom 2024. godine za Javni RTV servis BiH izdvojena su četiri milijuna KM.

BHRT se već godinama suočava s financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Predsjednica Sindikata uposlenika BHRT-a Merima Kurtović Pašalić smatra da je pomoć važna, ali da ne rješava probleme uposlenika koji se godinama suočavaju s teškim uvjetima rada i neizvjesnom materijalnom situacijom.

– Hvala ministru Fortu, znam da je bilo teško doći do ovih sredstava, ali pitamo: Što radnici imaju od tih šest milijuna KM? Hoćemo li dobiti četiri topla obroka koja nam nisu plaćena, hoće li se povećati plaće? Osamdeset posto zaposlenih ima minimalnu plaću – rekla je Kurtović Pašalić.

Dodaje da se mora riješiti pitanje stabilnog financiranja javnog servisa, ali i dugovanja koja godinama opterećuju BHRT.

– Šest miliona je ništa za BHRT. Neka nam RTRS vrati ono što duguje, pa ćemo onda biti na nuli – kazala je.

Radio-televizija Republike Srpske (RTRS) od 2017. na svom računu drži sav novac prikupljen od RTV takse. BHRT u desetak sudskih procesa od RTRS-a potražuje više od 100 milijuna maraka. Presudom Višeg privrednog suda u Banjoj Luci iz travnja ove godine RTRS je bila dužna platiti dio duga u iznosu od 5,4 milijuna maraka u roku od 30 dana. Taj rok je istekao, ali isplata nije izvršena.

Glavna tajnica Udruženja “BH novinari” Borka Rudić kaže da se godinama zanemarivalo reagiranje na očito nezakonite radnje RTRS-a i kršenje zakonom utvrđenog sustava raspodjele RTV takse.

– U takvoj situaciji nikakva jednokratna isplata ne može riješiti dugoročne probleme BHRT-a. Ovo je samo kap u moru i pokazuje da institucije traže privremena rješenja, a izbjegavaju ono što je ključno, a to je izmjena i primjena zakonskog okvira za stabilno financiranje javnog servisa – rekla je Rudić.

Ona smatra da bi samohvalisanje ministra komunikacija i prometa imalo više smisla da je isplaćen cijeli dug RTRS-a prema BHRT-u, u skladu s postojećim zakonom. Prema njezinim riječima, suštinski problem BHRT-a je što ni osnivač, odnosno Parlament BiH, ni Vijeće ministara nisu učinili dovoljno da se riješi pitanje financiranja javnog servisa u skladu sa Zakonom o javnom RTV sustavu BiH.

– Nemamo odgovarajuću reakciju Parlamenta jer SNSD ne želi da se bavi tim pitanjem niti da reaguje na utvrđene nezakonitosti. Umjesto toga, vodila se kampanja protiv BHRT-a i odluke pravosuđa u Banjoj Luci, uz tvrdnje da se pokušava uništiti RTRS ili ugroziti njegova imovina. Ovakve reakcije samo dodatno produbljuju problem – rekla je Rudić.

I novinar Slađan Tomić smatra da ova pomoć neće promijeniti finansijsku situaciju u BHRT-u.

– To je kao da čašom vode gasite veliki požar u Hercegovini – kazao je Tomić, navodeći da BHRT ima velike obveze prema radnicima, dobavljačima, menadžmentu, ali i međunarodnim organizacijama.

Prema njegovim riječima, dugovanja BHRT-a prema Europskoj radiodifuznoj uniji premašuju 22 milijuna KM, dok se ukupni dugovi javnog servisa procjenjuju na oko 100 milijuna KM.

– Postoje sudske presude, oni svoj dug mogu naplatiti, ali ne. BHRT i dalje postoji jer Europska radiodifuzna unija ne želi biti ta koja će staviti ključ u bravu krovnog javnog emitera u BiH – kazao je Tomić.

Detektor je ranije pisao o dugogodišnjim problemima na BHRT-u, ali i prosvjedima uposlenika ispred Državnog parlamenta zbog financijske krize u kojoj se ta institucija nalazi nakon 80 godina postojanja.

Edin Forto, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, oglasio se nakon što je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine odobrilo financijsku pomoć Radioteleviziji BiH (BHRT).

Kazao je da je javnom servisu upravo isplaćeno šest milijuna KM, dok je ukupna potpora predviđena u ovom mandatu povećana na 10 milijuna KM.

– BHRT-u je upravo isplaćeno šest miliona. Neću vam govoriti koliko je to bilo nemoguće napraviti u zastoju Vijeća ministara s ovakvim SNSD-om.

Deset milijuna za BHRT, nakon što su do sada dobili ukupno 1,4 milijuna iz svih saziva Vijeća ministara, može biti jedan od glavnih uspjeha u mandatu – napisao je Forto.

Dodao je da ova pomoć neće riješiti probleme, ali “daje nadu da sređivanjem zakona možemo učiniti puno više”.

BHRT se suočava s dugogodišnjim financijskim poteškoćama, prvenstveno zbog neriješenog sustava naplate RTV takse i nepostojanja trajnog zakonskog rješenja financiranja javnog servisa.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine je za tri godine na službena putovanja potrošilo više od 822.000 KM.

Podaci se odnose na putovanja ministra Elmedina Konakovića (NiP), zamjenika ministra Josipa Brkića (HDZ) i njihovih savjetnika, te pojedinih načelnika odjela.

Od Konakvićevih savjetnika najviše su putovali šef Kabineta Zlatan Burzić i savjetnica Mirela Bubalo, dok su na službena putovanja išli i savjetnici Nejra Čekić, Dino Selimović, Nihad Kestendžić, Edin Hadžihafizbegović i Mirza Selimbegović.

Među Brkićevim savjetnicima bili su Marina Gavran kao šefica kabineta, Ivan Čubela, Dragica Grbavac i Ivana Penava.

Ministar vanjskih poslova BiH službeno je putovao u Zavidoviće, Čelić, Konjic, Kalesiju, kao i u Dubai, Rijad, London, New Delhi, Antaliju, Abu Dhabi, Washington, New York.

Tri dana prije ministra u New York i Washington otputovali su savjetnici Burzić i Bubalo kao Konakovićeva prethodnica. U ovoj posjeti savjetnici su boravili 15 dana, od 13. do 28. rujna 2023. godine. Išli su kao članovi izaslanstva BiH u Generalnoj skupštini UN-a, a cilj su bili i “sastanci u Washingtonu”, stoji u odgovorima na pitanje Edina Ramića, zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Vođa izaslanstva ministar Konaković otputovao je tri dana nakon njih, 16. rujna. Troškovi ovog službenog puta iznosili su 24.373 KM za Konakovića, 19.260 KM za Burzića i 18.778 KM za Bubala.

Konaković je također otišao na službeni put u Banju Luku 1. veljače 2023. godine, gdje je gostovao na RTRS-u, neposredno nakon potpisanog koalicijskog sporazuma sa SNSD-om Milorada Dodika i HDZ-om Dragana Čovića o formiranju vlasti na državnoj razini. Mjesec dana kasnije gostovao je u Zagrebu u emisiji “Nedjeljom u 2”.

Konaković je u Dubai otišao u novembru 2023. godine, ostao je dva dana, a samo za njega iz budžeta BiH isplaćeno je 11.764 KM. Svrha je bila potpisivanje memoranduma o razumijevanju o međusobnom izuzeću od zahtjeva za ulaznu vizu. U Dubai je odveo Bubala i Burzića, čiji su troškovi iznosili 6.255 KM, odnosno 6.268 KM.

Od značajnijih troškova opet se ističe New York – nešto više od 42.000 KM, kada su Konaković, Burzić, savjetnica Nejra Čekić i Amar Ćerimagić, koji je 3. tajnik u Odjelu za EU, otišli na proslavu 30. godišnjice potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u svibnju prošle godine.

Nedugo nakon toga uslijedio je još jedan službeni posjet SAD-u, od 6. do 9. lipnja 2025. godine, koji je proračun BiH koštao Konakovića 11.615 KM, a Burzić i savjetnika Čekića još oko 10.000 KM. No, nekoliko dana kasnije, Konaković je ponovo otišao u New York, od 14. do 18. srpnja, na “sastanak s visokim američkim dužnosnicima”, što je koštalo još 11.614 KM.

Kao Konakovićev službeni put naveden je odlazak u Srebrenicu 11. jula na obilježavanje godišnjice genocida. Kao trošak puta prikazan je iznos od 40 KM, odnosno dnevnica.

Prošlogodišnje Konakovićevo službeno putovanje na relaciji New York – Bruxelles – Beč koštalo je gotovo 20.000 KM, a s njim su, naravno, išli i savjetnici. Povod je otvaranje spomenika “Cvijet Srebrenice”, sastanak u Beču s ministrom vanjskih poslova Austrije, te “sastanak FAC-a u Briselu”, kako se navodi.

Konaković je ove godine otišao u Washington na Gas Security Summit, koji je za boravak od 22. do 26. veljače koštao 15.202 KM.

Među značajnim iznosima ističe se službeno putovanje Josipa Brkića, plaćeno 13.900 KM za obilazak poslovnog prostora za stalni smještaj Stalne misije BiH pri UN-New York, kao i putovanje zamjenika ministra vanjskih poslova BiH u Kišinjev u Moldaviji na ministarski sastanak, koje je koštalo 14.454 KM.

Na upit o rezultatima svih putovanja plaćenih s više od 822.000 KM, iz Ministarstva vanjskih poslova odgovorili su da imaju iscrpna pisana izvješća. No, nisu uspjeli sve to objediniti u tabelarnom prikazu, kako je tražio zastupnik Ramić, imajući u vidu obim izvješća i broj službenih putovanja, koje “MVP zbog prirode posla realizira u većem obimu” od ostalih ministarstava. Dodaju da će rezultate putovanja dostaviti ukoliko Ramić precizira za koja službena putovanja je zainteresiran.

Poslovna putovanja Staše Košarca (SNSD) ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH za tri godine koštao 184.096 KM, podaci su koje je ovo ministarstvo dostavilo Parlamentarnoj skupštini BiH u odgovoru na zastupničko pitanje zastupnika SDA Edina Ramića.

Od početka 2023. do veljače ove godine Košarac je imao 59 višednevnih službenih putovanja u Tiranu, Ljubljanu, Dubai, Zagreb, Beč, Ženevu, Bolognu, Bruxelles, Moskvu, a najčešće je bio u Beogradu.

U istom razdoblju zamjenica ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Ljiljana Lovrić imala je 29 putovanja koja su koštala 32.960 KM, a putovala je uglavnom po regiji, najviše u Hrvatskoj, gdje je završila srednju školu, fakultet i magisterij.

Košarov dvodnevni posjet Ministarstvu trgovine i turizma i telekomunikacija Srbije početkom 2023. godine koštao je više od 4.000 KM, a zatim trodnevni posjet sajmu turizma i Beogradu 1.850 KM.

Među najvećim troškovima izdvaja se Bruxelles, gdje je Košarac za dva dana uspio potrošiti više od 14.000 KM. On je boravio od 18. do 20. srpnja 2023. godine radi, kako se navodi, potpisivanja sporazuma s EU o pristupanju BiH programu jedinstvenog tržišta EU i sastanka Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje BiH i EU.

Put do Moskve koštao je skromnih 11.396 KM. Povod za boravak od 9. do 14. listopada 2023. bio je „Ruski energetski tjedan“.

Istovremeno, sa 2.926 KM plaćen je put u Dubai, gdje je Košarac boravio četiri dana u studenom 2023. Doduše, radilo se o posjeti “Dubai showu 2023” na poziv državnog ministra obrane UAE.

U prosincu 2023. godine Košarac ponovno odlazi u Bruxelles na jednu noć i opet košta 10.741 KM. Zatim je otišao na politički forum na visokoj razini o EU putu BiH s članovima Europske komisije.

Zanimljivo je da Košarac ide u Bruxelles zbog europskog puta BiH, a u BiH se manje kritizira EU. Tako je, primjerice, prošle godine u izjavi rekao da je EU u fazi destabilizacije, da ruši vlastite standarde i sve više gubi kredibilitet među državama članicama, da nas “lažu i imaju maligni utjecaj”, da EU afirmira neustavnu BiH.

Košarac je u ožujku 2024. godine boravio dva dana u Ženevi i to službeno putovanje na sastanak s direktorom Svjetske trgovinske organizacije plaćeno je iz budžeta sa 11.725 KM.

Imao je i mini-turneju Beograd-Sankt Peterburg (Rusija)-Beograd od 31. svibnja do 10. lipnja 2024. godine koja je koštala nešto više od 9.000 KM. Skromno, s obzirom na troškove Bruxellesa.

Odlazak na EXPO u Kinu 2025. koštao je nešto manje od 6.000 KM od 19. do 25. svibnja, dok je četverodnevno službeno putovanje na relaciji Beograd-Atina državni proračun koštalo 12.953 KM. Druga mini-turneja bila je opet na relaciji Beograd-Rusija (Soči) od 19. do 26. rujna prošle godine, a troškovi za nju iznosili su 11.847 KM.

Osim pitanja koji je bio razlog službenih putovanja ministra i zamjenika, gdje su išli, koliki su bili troškovi puta, Ramić je tražio odgovor i na pitanje kakav je rezultat službenih putovanja.

– Navedena službena putovanja u tablicama u nastavku realizirana su u svrhu sudjelovanja u kontinuiranim međunarodnim i međuinstitucionalnim procesima, zbog čega se rezultati pojedinačnih putovanja/aktivnosti ne mogu promatrati izolirano niti iskazati kao izravni i zasebno mjerljivi – glasio je odgovor.

Probili smo sve rokove za provedbu Reformske agende, a Europska komisija nas je upozorila da ćemo izgubiti sav novac od Plan rasta za Zapadni Balkan ako se ne maknemo. Nadam se da će do ove promjene doći već na sljedećoj sjednici Vijeća ministara BiH, koja bi mogla biti održana 30. srpnja.

Izjavio je to Edin Forto, ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine, nakon današnje sjednice Vijeća ministara BiH na kojoj je ukratko razmatrana Reformska agenda.

– Očekujem da ćemo na idućoj sjednici imati izmjene vezane uz usvajanje dokumenata potrebnih za potpisivanje Reformske agende s Europskom komisijom. Očekujem da će oba ugovora, o zajmu i instrumentu, i odluka koja će definirati kako će se provoditi Reformska agenda biti stavljena u proceduru. Oni moraju proći ratifikaciju u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, Predsjedništvu BiH i oba doma Parlamentarne skupštine BiH – rekao je Forto.

Na pitanje o rokovima, odgovorio je da smo ih sve pogodili.

– Stiglo je upozorenje Europske komisije da ćemo izgubiti sav novac ako se ne pokrenemo. Možda će ovi potezi to odgoditi. Čuli smo da Srbija nije povukla sredstva i nadam se da nećemo ostati bez toga, bez obzira na to tko bude u Vijeću ministara kada bude implementacija – rekao je Forto.

Dodao je da je, osim toga, sjednica Vijeća ministara BiH protekla mirno.

Bosna i Hercegovina je iz Plana rasta trebala dobiti milijardu eura. Tada je BiH kao kaznu za nerad izgubila 108,5 milijuna eura, a sada smo na rubu gubitka 373,9 milijuna eura. Dva dogovora SNSD-ovog ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića čekaju se nekoliko mjeseci.

Unatoč zajedničkoj inicijativi ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ministra obrane BiH Zukana Heleza i ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas nije donijelo Odluku o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje prijedlog nije razmatran niti usvojen. Za uvrštavanje ove točke na dnevni red glasalo je osam članova Vijeća ministara, dok dva ministra iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske nisu iskoristila mogućnost glasanja.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić istaknuo je kako je riječ o odluci koja nadilazi političke razlike i predstavlja elementarni pijetet prema žrtvama jednog od najmračnijih poglavlja europske povijesti nakon Drugog svjetskog rata.

– Duboko žalim što Bosna i Hercegovina ove godine nije pokazala jedinstvo u iskazivanju poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici. Naša inicijativa nije bila političko pitanje, već civilizacijska obveza, čin humanosti i poštovanja prema nevinim žrtvama i njihovim obiteljima. Sjećanje na genocid ne smije biti predmet političkih kalkulacija ili blokada – kazao je ministar Hurtić.

Dodao je da institucije Bosne i Hercegovine imaju moralnu i povijesnu odgovornost njegovati kulturu sjećanja, čuvati istinu i aktivno se suprotstaviti svakom obliku negiranja genocida.

– Istina o Srebrenici potvrđena je presudama međunarodnih sudova i ona ostaje trajna opomena cijelom čovječanstvu. Naša je dužnost budućim generacijama ostaviti društvo utemeljeno na istini, pravdi i međusobnom poštovanju. Nikada nećemo odustati od te odgovornosti – naglasio je Hurtić, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Unatoč zajedničkoj inicijativi ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, ministra obrane BiH Zukana Heleza i ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH Sevlida Hurtića, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas nije donijelo Odluku o proglašenju 11. srpnja Danom žalosti u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Zbog nedostatka kvoruma za rad i odlučivanje prijedlog nije razmatran niti usvojen. Za uvrštavanje ove točke na dnevni red glasalo je osam članova Vijeća ministara, dok dva ministra iz reda srpskog naroda iz Republike Srpske nisu iskoristila mogućnost glasanja.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić istaknuo je kako je riječ o odluci koja nadilazi političke razlike i predstavlja elementarni pijetet prema žrtvama jednog od najmračnijih poglavlja europske povijesti nakon Drugog svjetskog rata.

– Duboko žalim što Bosna i Hercegovina ove godine nije pokazala jedinstvo u iskazivanju poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici. Naša inicijativa nije bila političko pitanje, već civilizacijska obveza, čin humanosti i poštovanja prema nevinim žrtvama i njihovim obiteljima. Sjećanje na genocid ne smije biti predmet političkih kalkulacija ili blokada – kazao je ministar Hurtić.

Dodao je da institucije Bosne i Hercegovine imaju moralnu i povijesnu odgovornost njegovati kulturu sjećanja, čuvati istinu i aktivno se suprotstaviti svakom obliku negiranja genocida.

– Istina o Srebrenici potvrđena je presudama međunarodnih sudova i ona ostaje trajna opomena cijelom čovječanstvu. Naša je dužnost budućim generacijama ostaviti društvo utemeljeno na istini, pravdi i međusobnom poštovanju. Nikada nećemo odustati od te odgovornosti – naglasio je Hurtić, saopćeno je iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.