Predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić kazala je gostujući na BHRT-u da Bosna i Hercegovina ne može imati puni suverenitet sve dok o njenim unutarnjim pitanjima odlučuju strani faktori.

Komentirajući odluku Predsjedništva BiH o Povjerenstvu za očuvanje nacionalnih spomenika, veto Željke Cvijanović i zahtjev za ocjenu ustavnosti, Trivić je istaknuo da o svim unutarnjim pitanjima trebaju odlučivati ​​domaće institucije.

– O unutarnjim pitanjima Bosne i Hercegovine trebaju odlučivati ​​domaće, demokratski izabrane institucije. Sve dok su strane sudije u Ustavnom sudu i dok OHR ima ovlasti da intervenira, ne možemo govoriti o punom suverenitetu države – kazao je Trivić.

Govoreći o odnosu vlasti Republike Srpske prema visokom predstavniku i međunarodnim institucijama, Trivić je kritizirala, kako je navela, nedosljednost politike SNSD-a, ističući da se Narodni front zalaže za principijelan pristup bez obzira na to tko obnaša funkciju visokog predstavnika.

– Naš je stav da za sve moraju vrijediti ista pravila. Ako netko smatra da neka funkcija nema legitimitet, onda to načelo mora vrijediti bez obzira na ime tko je obnaša – istaknula je.

Osvrnula se i na političke odnose u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da se otvorena pitanja mogu rješavati samo dijalogom.

– Moramo razgovarati dok se ne onesvijestimo. Možemo se razilaziti oko brojnih pitanja, ali dijalog je jedini način da se izbjegnu političke krize i napetosti – rekla je.

Dodala je da, prema njenom mišljenju, politika stalnog podizanja tenzija nije išla u korist ni Republici Srpskoj ni njenim građanima.

Govoreći o odnosima unutar opozicije u Republici Srpskoj, Trivić je naveo da je Narodni front odlučio da učestvuje u zajedničkim razgovorima oporbenih stranaka s ciljem zajedničkog nastupa protiv aktuelne vlasti. Istodobno je odbacila tvrdnje da je njezina stranka pojedinačno dogovarala podršku nekom kandidatu.

– Nikome nismo zatvorili vrata za suradnju. Smatram da oporba mora razgovarati i djelovati zajedno ako želi promjene – rekla je.

Ured visokog predstavnika (OHR) potvrdio je da danas neće biti sjednica Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), već samo redoviti sastanak veleposlanika zemalja članica, piše BHRT.

Time se nastavljaju diplomatske konzultacije, dok dogovor o nasljedniku visokog predstavnika Christiana Schmidta još nije postignut.

Prema informacijama iz diplomatskih krugova, među kandidatima za novog visokog predstavnika su talijanski diplomat Antonio Zanardi Landi, francuski izaslanik Rene Troccaz i američki dužnosnik William Ruger.

Na posljednjem sastanku PIC-a nije postignut dogovor o izboru nasljednika Christiana Schmidta, nakon čega su nastavljene diplomatske konzultacije. Razmimoilaženja među ključnim međunarodnim akterima i dalje postoje, a posebnu pozornost izazivaju tvrdnje o snažnom utjecaju američke administracije na cijeli proces.

Novinar Aleksandar Trifunović ocijenio je da Washington snažno podržava talijanskog kandidata.

– Više je nego jasno da Amerikanci inzistiraju na kandidatu koji im odgovara, a to je talijanski diplomat. Jednako je jasno da, ako ne bude kako žele Amerikanci, neće biti Ureda visokog predstavnika u sadašnjem obliku – smatra Trifunović.

Dodao je da SAD želi zadržati utjecaj na OHR prvenstveno zahvaljujući energetskim projektima, posebno Južnoj interkonekciji, dok Europska unija nastoji osigurati vodeću ulogu jer se radi o području koje smatra svojim neposrednim susjedstvom.

Povjerenica Europske komisije za proširenje Marta Kos izjavila je kako očekuje da će se Europska unija dogovoriti oko kandidata za novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, istaknuvši da njegov cilj treba biti jačanje suvereniteta zemlje i njezinog europskog puta.

– Nadam se da će se Europska unija ujediniti oko kandidata za mjesto visokog predstavnika, koji će onda raditi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine, ali iu najboljem interesu europskog puta ove zemlje. Mislim da budući visoki predstavnik treba raditi tako da što prije postane nepotreban kako bi Bosna i Hercegovina stekla puni suverenitet i mogla odlučivati ​​bez međunarodnog nadzora. U Europskoj komisiji pripremamo buduću viziju Bosne i Hercegovine – kazao je Kos po dolasku na sastanak ministara vanjskih poslova članica EU u Luksemburgu.

Njezina izjava dolazi nakon što ranije ovog mjeseca članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) nisu uspjeli dogovoriti kandidata koji će naslijediti Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika.

Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države i neke europske zemlje podržale su talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok su Francuska i još neke članice zagovarale imenovanje posebnog francuskog izaslanika za zapadni Balkan Renea Troccaza.

Kos je istaknuo i snažnu potporu građana Bosne i Hercegovine europskim integracijama, navodeći da posljednja istraživanja pokazuju da više od 74 posto građana želi nastavak europskog puta zemlje.

– Dakle, mi u Europskoj uniji, kao i lideri u BiH, trebamo slijediti ovu viziju građana BiH – kazala je.

Nedavni intervju bivšeg američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja za portal Žurnal iznio je na vidjelo duboke podjele unutar samog Washingtona kada je u pitanju politika prema Bosni i Hercegovini.

Analiza njegovih izjava, u kombinaciji s recentnim stavovima profesora Nenada Kecmanovića, pokazuje da su sudbina visokog predstavnika i korištenje bonskih ovlasti trenutno u raskoraku između unutarnjopolitičkih američkih kalkulacija i pragmatičnih procjena na terenu.

Iz Murphyjevih tvrdnji jasno je da bivši veleposlanik koristi situaciju u BiH kako bi izravno kritizirao aktualnu Trumpovu administraciju, čime se aktivno uključuje u unutarpolitički rat u SAD-u.

Primjer je stranačkog (republikanskog i demokratskog) obračuna njegova tvrdnja da je Washington postigao dogovor s Miloradom Dodikom po kojem bi Dodik zbog presude Suda BiH odstupio s mjesta predsjednika RS-a, a administracija zauzvrat smijenila Christiana Schmidta.

Murphy optužuje sadašnju vlast u SAD-u da je odustala od dosadašnje politike pritiska i navodno ukinula sankcije Dodiku.

Pritom ukazuje na jasan paradoks. Washington javno poziva na “lokalno preuzimanje odgovornosti” i prestanak vanjskih intervencija, dok istodobno iza kulisa predlaže svog kandidata za visokog predstavnika, talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija.

Murphy to vidi kao namjeru administracije da kontrolira OHR kako bi se postigao kompromis s Dodikom, iako lider RS-a i dalje otvoreno govori o BiH kao propaloj državi i poziva na njezin raspad.

S druge strane, tvrdnje Nenada Kecmanovića ovoj analizi daju sasvim novu dimenziju.

Murphy kritizira Washington zbog navodnog popuštanja i skrivanja Schmidta, dok Kecmanović u Politici upozorava na sasvim drugu opasnost, mogućnost da Christian Schmidt do kraja mandata koristi bonske ovlasti.

Schmidt, svjestan da mu se pod pritiskom SAD-a mandat bliži kraju i da više nema što izgubiti, mogao bi na kraju pribjeći odlukama da osigura svoje nasljeđe ili uzvrati udarac.

Murphy se u intervjuu osvrnuo i na odnose s Europskom unijom, priznavši da razlike u stavovima nisu nova pojava, ali da su u prošlosti postojali zajednički strateški ciljevi poput teritorijalne cjelovitosti i euroatlantskih institucija.

Razlika je danas u tome što je sadašnji Washington, prema Murphyju, sklon pregovaranju među lokalnim akterima o teritorijalnom integritetu, što dovodi do zabrinutosti unutar samog Vijeća za provedbu mira (PIC).

Cijela se priča svodi na ozbiljnu analitičku dvojbu. Hoće li Christian Schmidt tiho otići sa scene u sklopu velikog dogovora između Washingtona i europskih zemalja ili će iskoristiti bonske ovlasti prije nego spakira kofere i napusti potpuno novu realnost u BiH.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović izjavila je da trenutnu situaciju ne tumači kao sukob između Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, već kao konceptualnu, a ne osobnu priču.

– Ako pogledate sve izjave od kada je došla nova američka administracija, moglo se čuti da su tražili domaći dijalog i domaća rješenja, kao i odgovornost domaćih ljudi koji su izabrani kroz demokratsku proceduru – rekla je Cvijanović.

S druge strane, navela je da postoje Europljani koji su svjesni svoje nesposobnosti da sami riješe neka pitanja ili da se nametnu kao kredibilan partner institucijama BiH.

– Dakle, ima svega. Neki kažu da je došlo vrijeme da ljudi duboko udahnu, donesu vlastite odluke i budu odgovorni za te odluke. A imate i druge koji kažu: “Malo nam je, ne znamo što ćemo s njima ni kada ćemo ih primiti u Europsku uniju”, istaknula je.

Govoreći o funkciji visokog predstavnika, Cvijanović je ocijenila da će novi visoki predstavnik, ako ga imenuje Vijeće za provedbu mira, imati ozbiljan nedostatak legitimiteta.

– Novoimenovani na tu dužnost trebao bi omogućiti prijenos odgovornosti na domaći teren i sigurno neće biti bonskih ovlasti na način na koji su korištene – rekla je.

Dodala je da se u “nekom trulom kompromisu” može očekivati ​​stav da će bonske ovlasti postojati, ali da se neće koristiti.

– Moramo se naviknuti da živimo bez visokih predstavnika – rekla je.

Prema njenim riječima, u Bosni i Hercegovini trenutno postoji sukob između dva koncepta – jednog prema kojem se Bosna i Hercegovina treba kretati i drugog prema kojem se treba “kotrljati” dalje.

Komentirajući izjavu ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića, Cvijanović je rekla da je to “glupa tvrdnja” i “krajnji odraz nemoći političara”.

– Rekao je da ćemo sjediti, pa se opet nećemo dogovarati, pa će biti bonske ovlasti. Kažem mu: neće biti bonskih ovlasti jer ne želite ni s kim da se dogovarate – rekla je Cvijanović.

Istaknula je kako je sigurna da je nametanje odluka stvar prošlosti.

– Da nije prošlosti, Bosna i Hercegovina ne bi imala ni budućnost – dodala je.

Istaknula je i da je spremna razgovarati sa svima, ali da, kako tvrdi, od vlasti u Federaciji BiH stalno dobivaju odgovore da ne žele razgovore.

– Nitko ne valja, i to samo zato što nije siguran u ishod razgovora. Oslanjali su se na vanjski faktor koji će se baviti Republikom Srpskom – rekla je.

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u ponedjeljak da trenutno ne vidi realnu mogućnost formiranja trećeg entiteta u BiH, istaknuvši da je za takve ustavne promjene potreban široki politički konsenzus u zemlji.

Govoreći za FTV o ulozi visoke predstavnice, Plenković je istaknuo kako bi ona ubuduće trebala biti manje intervencionistička.

– Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan i ne smije koristiti previše bonskih ovlasti. Ovo je nešto što nitko više ne želi. Nakon 31 godine, Bosna i Hercegovina treba stati na svoje noge – kazao je.

Dodao je kako je za to ključna puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.

– Ne možemo govoriti o samostalnosti ako svi nisu ravnopravni. To mora biti temelj stabilnosti – rekao je.

Plenković je u istom intervjuu za Federalnu televiziju ustvrdio da će novi sporazum o graničnim prijelazima između Hrvatske i BiH značajno olakšati kretanje ljudi i roba.

Ustvrdio je da sporazum predstavlja “veliki iskorak”, jer će se broj graničnih prijelaza najviše kategorije povećati s dva na pet, čime će se omogućiti učinkovitiji promet i širi spektar kontrola.

Podsjetio je da dvije zemlje godišnje ostvaruju robnu razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura.

Govoreći o političkim odnosima, istaknuo je kako ključni problem ostaje pitanje izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ustvrdivši da Hrvati nemaju osjećaj za legitimno predstavljanje.

Prema njegovim riječima, izmjene Izbornog zakona predstavljaju najjednostavniji način rješavanja ovog pitanja i jačanja povjerenja među ljudima.

Plenković je istaknuo i da Hrvatska ostaje snažan zagovornik europskog puta Bosne i Hercegovine, istaknuvši da aktivno podupire njezino napredovanje prema Europskoj uniji.

Upozorio je i da bi veći broj kandidata iz reda hrvatskog naroda na izborima mogao dovesti do rasipanja glasova i dodatno zakomplicirati izborni rezultat.

Hrvatski premijer boravio je u ponedjeljak u radnom posjetu Bosni i Hercegovini, a tijekom posjeta potpisan je međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Sve dublji američko-europski jaz oko budućnosti Bosne i Hercegovine izbio je u sporu oko visoke upravne pozicije, što je dovelo do prijetnje SAD-a da će preispitati svoju ulogu u međunarodnoj prisutnosti u BiH, piše ugledni britanski list. The Guardian.

Američko veleposlanstvo u Sarajevu uputilo je prijetnju nakon što su europske zemlje odbile podržati kandidata kojeg preferiraju SAD za novog visokog predstavnika međunarodne zajednice. Na sastanku Vijeća za provedbu mira (PIC) ovog tjedna u Sarajevu – multinacionalne skupine zadužene za nadzor provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. – Washington je podržao talijanskog diplomata Antonija Zanardija Landija, dok su Velika Britanija, Francuska, Njemačka i većina europskih zemalja podržale francuskog izaslanika za zapadni Balkan Renéa Troccaza, podsjeća Guardian.

Trumpova administracija također je nastojala oslabiti ovlasti visokog predstavnika da provede Daytonska načela, koja su okončala rat, ali su učinila malo da zaliječe etničke podjele u Bosni i Hercegovini.

U objavi na Xu, Veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu je napisalo:

– Sjedinjene Države primjećuju neuspjeh Europe da postigne konsenzus o europskom kandidatu i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoju zadaću izbora novog visokog predstavnika. Europska neodlučnost i odricanje PIC-a od vlastite dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini.

SAD više nema značajnu vojnu nazočnost u Bosni i Hercegovini, gdje se nalaze male mirovne snage EU-a, ali je nastavio igrati utjecajnu ulogu kroz PIC i bilateralne odnose.

Vijeće za implementaciju mira bi trebalo ponovno pokušati postići konsenzus o ulozi visokog predstavnika krajem mjeseca, kada bi se mogli pojaviti kompromisni kandidati.

Jedan europski dužnosnik, kojeg Guardian nije imenovao, sugerirao je da bi regija mogla imati koristi ako bi SAD smanjio svoju ulogu, usred sve većih sumnji o motivima Trumpove administracije. Prošle godine ukinute su sankcije Miloradu Dodiku, secesionističkom čelniku bosanskih Srba kojeg podržava Moskva, nakon navodne kampanje lobiranja vrijedne više milijuna dolara u Washingtonu.

SAD su, dodaje Guardian, također vršile pritisak na visokog predstavnika u odlasku Christiana Schmidta da podnese ostavku nakon što je Dodiku izrekao kaznene mjere zbog podrivanja Daytonskog sporazuma.

Istovremeno, Trumpova rodbina i suradnici bili su sve više angažirani u poslovnim interesima u Bosni i Hercegovini, što uključuje i posjet sina američkog predsjednika Donalda Trumpa Jr., glavnom gradu bosanskih Srba Banja Luci u travnju kao gost Dodikova sina.

Jasmin Mujanović, politički analitičar i autor dviju knjiga o Bosni i Hercegovini, rekao je za Guardian da se čini da je Trumpova administracija pogrešno procijenila svoj utjecaj na Europljane u PIC-u.

– Čini se da su Amerikanci mislili da je nekako nebitno što Europljani misle i pretpostavljaju da će podnijeti i mislim da je to bila pogrešna interpretacija trenutka – rekao je Mujanović i dodao:

– Čini se da se SAD nisu posebno naširoko konzultirale sa svojim saveznicima oko izbora Landija. Pitam se zašto su tako uporni u vezi s Landijem. Ne znamo kakvi su dogovori između Landija i Amerikanaca zbog kojih su toliko oduševljeni njime.

Izvješća sa sastanka PIC-a u Sarajevu u srijedu i četvrtak pokazuju da su SAD promovirale Landija s više entuzijazma nego sama Italija.

Kurt Bassuener, suosnivač berlinskog think tanka Democratization Policy Council, rekao je:

– Ovo nije samo kadrovska odluka. Ovo je strateška odluka i mora biti integrirana u regionalnu strategiju. Čini se da američki stav nije vođen samo ideološkim pritiskom, već i poslovnim pritiskom. Čini se da je to zadatak broj jedan: dobiti koncesije, dobiti ugovore i bježi, bježi, bježi.

Kada je u hercegovačkom Poracu, u sjeni Trumanove doktrine i usred svesrdne gladi, domaći genij skovao stih koji Nedžad Maksumić navodi u svom romanu Treće lice jedina: „Sve žene u strahu došle / jaja u prahu, / sve se pitaju / ide li i Trumanov kit?“, bila je to prvorazredna pučka geopolitička sinteza.

Prašina s američkih humanitarnih paketa pomiješana s egzistencijalnim strahom od nepoznatog hladnog rata. Narod, stiješnjen u novom komunističkom sustavu, instinktivno je osjetio odakle dolazi prava moć i čija ruka hrani, ali i kroji sudbinu svijeta.

Danas, nekoliko desetljeća kasnije, vodeće bosanskohercegovačke političke elite doživljavaju isti strah pred tom istom silom. Ovaj put nisu u opticaju Trumanova jaja u prahu, već se na Trumpovu batinu gleda s panikom.

Tu dolazimo do paradoksa kojem danas svjedočimo. Trenutačno dominantne elite u BiH zapravo su savršeno složne i prate isti ritam, samo što taj konsenzus ne smiju javno izražavati. Posljednji put kada je među njima postojala takva razina prešutnog suglasja bilo je početkom devedesetih, za vrijeme raspada Jugoslavije, kada je u nacionalnom ključu stvorena jedinstvena fronta protiv komunista.

Danas ih na okupljanje ne tjera unutarnja ideologija, nego vanjska prisila, a neposredan povod za ovo tiho zbijanje redova je ultimativni pritisak oko Južne interkonekcije i političko preslagivanje uoči dolaska Antonija Zanardija, američkog favorita za mjesto novog visokog predstavnika. Pokretač tog procesa je argument čiste sile koji dolazi s američkom administracijom Donalda Trumpa.

Snaga kojom Donald Trump, zajedno sa svojim ključnim ljudima kao što su JD Vance i Marco Rubio, djeluje na međunarodnoj pozornici, uvela je vojnu disciplinu među naše vođe.

Oni vide kako se tradicionalna pravila ruše i kako globalni poredak puca pod pritiskom američke transakcijske politike, pa instinktivno trče u isti kut. Pogrešna je i površna interpretacija da su Trump, Vance i Rubio proruski igrači. Nisu proruski orijentirani, djeluju s pozicije ogoljene američke moći, ali svojom izolacionističkom politikom “Amerika na prvom mjestu” i ignoriranjem tradicionalnih saveznika poput Europske unije zapravo ostavljaju prazan prostor koji Rusiji ide na ruku.

Kada Washington demonstrira silu i pošalje poruku da ga više ne zanimaju multilateralni sporazumi, europska birokracija i diplomacija, svaka domaća priča o suverenitetu i lokalnom prkosu momentalno kapitulira. Svi udari u junačka prsa i lokalni napadi, u dodiru s Trumpovim brutalnim pragmatizmom, nestaju u sekundi. Naše se elite okupljaju pod pritiskom jer razumiju jezik sile. Odluči li Amerika preformulirati Balkan kroz zonu pukog utjecaja i čvrstih ruku, preživjet će samo oni koji na vrijeme shvate kuda vjetar puše i pognu glavu pred novim carstvom.

Tako se krug zatvara i vraća nas jedinoj konstanti na ovim prostorima. U bosanskohercegovačkim političkim krugovima odavno je razotkrivena istina da je Amerika i početak i kraj svake priče ovdje.

Bruxelles se može ignorirati, domaći sporazumi se mogu suspendirati, ali pred silom iz Washingtona zauzima smiren stav.

Zato danas, pod pritiskom tog novog, hladnog američkog vala, unutar naših političkih struktura odzvanja moderna verzija te hercegovačke pjesme iz Maksumićeva romana.

Dok zabrinuto promatraju poteze Trumpove administracije, domaće se elite nijemo pitaju s koje će strane doći sljedeći udarac i čija ruka povlači posljednje poteze.

Svaki prividni lokalni suverenitet i bilo kakva ponosna retorika nestaju pred ovom spoznajom – na ovom komadu zemlje, i povijest i mir počinju i završavaju tamo gdje se demonstrira stvarna moć, pod američkim pečatom, bio on Trumanov ili Trumpov.

Sjedinjene Američke Države duboko su razočarane činjenicom da Europska unija nije uspjela postići konsenzus oko novog visokog predstavnika u BiH, zbog čega otvoreno najavljuju preispitivanje svog daljnjeg sudjelovanja u međunarodnoj prisutnosti u našoj zemlji.

Epilog je to dvodnevne sjednice Vijeća za provedbu mira (PIC) održane 3. i 4. lipnja, nakon koje je američko veleposlanstvo u Sarajevu uputilo neuobičajeno oštro priopćenje na račun svojih europskih partnera.

Iako se u javnosti očekivalo da će PIC ovog tjedna doći do raspada i izbora nasljednika na mjestu šefa OHR-a kako bi se osigurala stabilnost BiH, došlo je do potpunog neslaganja unutar europskog bloka.

SAD je čvrsto stao iza talijanskog kandidata. O ozbiljnosti američke potpore svjedoči i činjenica da je državni tajnik Marco Rubio nedavno tog diplomata pred Kongresom opisao kao “gospodina za kojeg mislimo da bi dobro obavio posao i pomogao da se osigura određena stabilnost te pozicije”.

Međutim, europske podjele blokirale su proces, što je izazvalo izravnu i nediplomatsku reakciju Washingtona.

– Sjedinjene Američke Države bilježe europski neuspjeh u postizanju konsenzusa o europskom kandidatu i razočarane su što su ove podjele spriječile PIC da ispuni svoj mandat i izabere novog visokog predstavnika. Europska neodlučnost i odustajanje PIC-a od dužnosti prema Bosni i Hercegovini prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnoj međunarodnoj prisutnosti u Bosni i Hercegovini – priopćeno je iz američkog veleposlanstva.

Ovu iznenadnu krizu unutar ključnih međunarodnih tijela za naš portal komentirao je Safet Kešo, zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Vrlo je poražavajuća činjenica da Bosna i Hercegovina uopće nije subjekt u cijeloj ovoj situaciji. Mi smo tu objekt i na stolu smo kao tema o kojoj drugi odlučuju. Američki pristup ovom pitanju je krajnje pragmatičan – njima jednostavno treba osoba koja će pripremiti teren za realizaciju projekta Južne interkonekcije, a takvu osobu su očito prepoznali u liku talijanskog kandidata – ističe Kešo.

Zastupnik SDA naglašava da naša zemlja trenutno trpi izravne posljedice sve dubljeg sukoba između Washingtona i Bruxellesa, iza kojeg se krije veliko nepovjerenje unutar same Europe.

– Danas trpimo posljedice sukoba Amerike i Europske unije. S druge strane, postoji jasan konsenzus na liniji Velika Britanija – Njemačka – Francuska. Unutar tih odnosa postoji veliko nepovjerenje koje je dobrim dijelom uzrokovano odnosom Trumpove administracije prema ruskoj agresiji na Ukrajinu – zaključuje Kešo u razgovoru za naš portal.

Povjesničar i politički analitičar, prof. dr.sc. Admir Mulaosmanović. On za naš portal ističe da korijeni ovog problema leže u dubljim promjenama američke političke misli, koje su počele puno ranije.

– Ovo što se danas događa u odnosima SAD-a i Europske unije i ono što se događa iza leđa Bosne i Hercegovine zapravo nije ništa novo. U posljednjih desetak godina, a posebice na kraju prvog mandata Donalda Trumpa, možemo govoriti o jasnim obrisima izolacionističke politike u američkoj političkoj misli. Trump je tada inaugurirao koncept transakcijske politike i otvoreno dao naslutiti da će prethodna paradigma savezništva biti predmet revizije. On ovo nije sam kreirao, već jednostavno provodi ono što je davno strateški zacrtano – pojašnjava Mulaosmanović za Faktor.

Profesor Mulaosmanović upozorava da je prijetnja odustajanjem Amerike, uzrokovana nenominiranjem talijanskog kandidata, izuzetno opasna za BiH, posebno u kontekstu regionalnih apetita. Ipak, smatra da stvari nisu nepovratno izgubljene.

– Mogućnost da se Amerika povuče iz tog procesa predstavlja veliku opasnost za naše odnose, ponajviše zbog hegemonističkih pretenzija koje konstantno dolaze iz našeg susjedstva. Moramo biti krajnje oprezni i ozbiljni. Vjerujem da stvari još nisu izgubljene, da se mogu popraviti i treba čekati bolja vremena. Za otprilike dvije godine, nakon završetka ove Trumpove administracije, ponovno će doći do relaksacije odnosa među saveznicima. Nažalost, naši političari nisu vodili računa o tim globalnim promjenama i nisu slušali savjete – naglašava profesor i dodaje ključnu opasku o vanjskoj politici Sarajeva:

– Ozbiljno smo podbacili na Istoku. Mi smo, slijedeći diktat zapadne demokracije, praktički prekinuli odnose s Moskvom i Pekingom i to je kardinalna pogreška koju moramo hitno ispraviti ako želimo zaštititi vlastite interese u trenutku kada je Zapad podijeljen.

O tome kako su unutar PIC-a podijeljene karte i koje su opasnosti ovog diplomatskog ćorsokaka, razgovarali smo s Admirom Lisićem, politologom i direktorom geopolitičkog centra GEOPOL. Precizira koji tabori podržavaju koje kandidate i povlači paralelu s krizom prošlog stoljeća.

– Europska unija i Amerika očito nemaju konsenzus oko Bosne i Hercegovine, što se najbolje vidi po tome što ne mogu postići dogovor oko izbora novog visokog predstavnika. Trenutna situacija pokazuje jasne blokove: Sjedinjene Američke Države, Italija i Turska snažno podržavaju talijanskog kandidata, dok s druge strane Europska unija i Velika Britanija inzistiraju na francuskom kandidatu – objašnjava Lisica.

Direktor GEOPOL-a upozorava da zaoštravanje retorike i javni sukobi saveznika ne donose ništa dobro našoj zemlji.

– Izjava Sjedinjenih Američkih Država nije dobra, kao što nikako nije dobar ovaj tinjajući sukob između Europske unije i SAD-a oko Bosne i Hercegovine. Tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća također smo imali priliku vidjeti oprečne stavove velikih sila o našoj zemlji, tako da to u povijesnom smislu nije novost. Primarni cilj nam mora biti da imamo i jedne i druge na svojoj strani, ali to je, nažalost, nešto na što u ovom trenutku objektivno ne možemo utjecati – zaključuje Lisica za naš portal.

Sasvim je izvjesno da će Bosna i Hercegovina dobiti novog visokog predstavnika, a ključno je da on ne koristi pretjerano ovlasti BiH, rekao je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković.

Upravni odbor Vijeća za dokazano stanje u BiH (PIC) na dvodnevnom zasjedanju, završenom u četvrtak u Sarajevu, nije uspio izabrati osobu koja će naslijediti Christiana Schmidta na mjestu visokog predstavnika međunarodne zajednice zaduženog za praćenje dokaza Daytonskog sporazuma.

Plenković je u petak u Tivtu rekao da je “sasvim izvjesno” da će Schmidtov nasljednik biti te da je, iako treba pričekati konačno ime, ključno da ne “pretjerano” koristi bonske vlasti.

To bi dovelo do neravnoteže s onim što je u BiH prvobitno dogovoreno Daytonskim sporazumom, što je dvadeset godina problem i oslabio je položaj Hrvata u BiH, nastavio je hrvatski premijer, dodavši kako je “otvoreno pitanje” koliko će trajati dužnost visokog predstavnika, prenosi Hina.