Danas su u Visokom potpisani ugovori, čime je ozvaničen početak treće, završne faze projekta vodoopskrbe Visoko.

– Zahvaljujući bespovratnim sredstvima EU i bilateralnih donatora u iznosu od 1,1 milijun eura, osiguranim kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan (WBIF) i sufinanciranju Grada Visoko, ovaj značajan projekt omogućit će trajno i sigurno snabdijevanje pitkom vodom za oko 5.000 stanovnika iz sedam naselja na području Mjesne zajednice Moštra – saopćeno je iz Delegacije EU u BiH.

Zamjenik šefa Delegacije EU Adebayo Babajide kazao je kako je BiH bogata prirodnim izvorima vode, ali zbog zastarjele infrastrukture mnoge lokalne zajednice još uvijek nemaju pristup čistoj i sigurnoj pitkoj vodi u svojim domovima.

– Svaki građanin ove zemlje zaslužuje vodu koja zadovoljava visoke standarde kvalitete EU. Ponosan sam što Europska unija kontinuirano stoji uz građane Bosne i Hercegovine da to postane stvarnost – dodao je.

Projektom je predviđena izgradnja nove akumulacije Dubrava i ugradnja moderne vodoopskrbne mreže čime će se značajno smanjiti gubici vode.

– Sama činjenica da se radi o investiciji od tri milijuna KM pokazuje njezinu vrijednost u financijskom smislu. Ali vrijednost je puno veća jer će naši građani dobiti vodu. Realizacijom projekta 92 posto teritorije našeg grada bit će pokriveno vodovodnom mrežom – rekao je gradonačelnik Visokog Mirza Ganić.

Josip Polić, viši bankar za sektor infrastrukture u EBRD-u, rekao je da je “EBRD ponosan što podržava Visoko u naporima da modernizira svoju vodoopskrbnu mrežu, osiguravajući više od 4,5 milijuna eura kredita i dodatnih grantova od donatora WBIF-a”.

Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, položeni na deset tabuta, uz suze i molitvu ispraćeni su iz Visokog kod Sarajeva na njihovo posljednje počivalište, Memorijalni centar u Potočarima, gdje će 11. jula biti klanjana zajednička dženaza i ukop.

Prije polaska ispred poduzeća “Gradska groblja” na Visoču obitelji žrtava i građani su učenjem odlomaka iz Kur’ana, molitvama, suzama i polaganjem cvijeća na kamion s tabutima, prekrivenim zastavama BiH, odali počast i ispratili posmrtne ostatke žrtava genocida iz 1995. godine, genocida u kojem su postrojbe pod zapovjedništvom haaškog osuđenika Ratka Mladića ubile 10. više od osam tisuća u masovnim ubojstvima na više lokacija na području Srebrenice i okoline Bošnjaka.

Planirano je da se kolona nakratko zaustavi u Ilijašu i Vogošći, te u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva BiH, Spomen obilježja ubijenoj djeci Sarajeva, pored pijace Markale i ispred Vijećnice.

Nakon toga krenut će se prema Srebrenici, gdje je planirano zaustavljanje ispred Gradske džamije, a zatim prema Potočarima, gdje će u poslijepodnevnim satima biti dočekani tabuti s posmrtnim ostacima ubijenih žrtava.

Osamdesetogodišnja Mursa Omerović stigla je iz Amerike na ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici.

– Ja sam iz Srebrenice, a sada živim u Americi. Ovo je prvi put da sam na tabut ispraćaju – rekla je kroz suze.

I sama je preživjela genocid u kojem su joj ubijeni suprug Sulejman te brojni članovi uže i šire obitelji.

– Moj muž je ubijen u genocidu, tri brata, četiri bratića, od muža Amidžići, Dajdžići, moja familija… – rekla je.

Kazala je da je danas u Visokom kako bi “ispratila sve naše stradale u genocidu”.

– Bio sam i kad je Srebrenica pala. Sve sam preživjela. Moj muž je uzet iz moje ruke, razdvojen. Tražili smo ga i nakon godina i godina našli smo ga – dodao je Mursa.

Među okupljenima je bila i Hatidža Semič iz Visokog. Kako je rekla, svake godine je tu da isprati žrtve genocida u Srebrenici.

– Ovdje sam da ispratim žrtve genocida. Ovdje smo zbog ubijenih. Svake godine sam tu, položim cvijeće i proučim Fatihu – kazala je i dodala da se nada da će “svako dočekati da nađe svoje dijete i konačno naći smiraj”.

Žrtve koje će ove godine biti pokopane bile su u dobi od 20 do 56 godina, a među njima su i trojica mladića koji su u trenutku smrti bili dvadesetogodišnjaci koji će tek sada pronaći svoj konačni mir. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci godinama kasnije ekshumirani iz raznih masovnih grobnica.

Posmrtni ostaci dviju žrtava pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova…

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao samo 20 godina. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon pronalaska masovne grobnice Kamenica – Čančari. Konačni smiraj pronaći će kod ranije pokopanog brata Juse.

I ove će godine konačni mir naći sin uz oca, brat uz brata, bratić uz bratića…

Spisak imena žrtava koje će biti ukopane 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari:

Senad (Zaim) Jusić (rođen 1975. godine, imao 20 godina kada je ubijen) – nestao u julu 1995. godine na području Bratunca, posmrtni ostaci ekshumirani 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Muriz (Ramiz) Baraković (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – nestao na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.

Hamed (Edhem) Musić (rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen) – ubijen u ljeto 1995. godine na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Ramo (Šemso) Alić (rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen) – ubijen u Bratuncu 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Muhidin (Osman) Osmanović (rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na Rijeci 2008. godine.

Huso (Rahman) Ćerimović (rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen) – nestao na području Zvornika u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nuko (Suljo) Nukić (rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan pored četvero mališana.

Ahmet (Alija) Gušter (rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen) – nestao na području Vlasenice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Asim (Omer) Kunić (rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen) – ubijen na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Ramo (Mustafa) Dautović (rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen) – nestao na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

U Podrinje identifikacijskom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identificiranih žrtava čije obitelji još nisu dale suglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su službeno identificirane DNK metodom, ali čije obitelji još nisu započele službenu identifikaciju.

Razlog zašto se obitelji još uvijek ne odlučuju na službenu identifikaciju i ukop uglavnom je nepotpunost kostura žrtava koji su pronađeni i identificirani. Mnogi od njih odluče čekati otvaranje novih grobova, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i pokopati cjelovitija tijela svojih najmilijih.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida, kao i za preostalim žrtvama čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni, njih ukupno 7.566.

Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.

Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.

Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Između ostalih, na doživotni zatvor osuđeni su ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Posmrtni ostaci žrtava genocida u Srebrenici, položeni na deset tabuta, uz suze i molitvu ispraćeni su iz Visokog kod Sarajeva na njihovo posljednje počivalište, Memorijalni centar u Potočarima, gdje će 11. jula biti klanjana zajednička dženaza i ukop.

Prije polaska ispred poduzeća “Gradska groblja” na Visoču obitelji žrtava i građani su učenjem odlomaka iz Kur’ana, molitvama, suzama i polaganjem cvijeća na kamion s tabutima, prekrivenim zastavama BiH, odali počast i ispratili posmrtne ostatke žrtava genocida iz 1995. godine, genocida u kojem su postrojbe pod zapovjedništvom haaškog osuđenika Ratka Mladića ubile 10. više od osam tisuća u masovnim ubojstvima na više lokacija na području Srebrenice i okoline Bošnjaka.

Planirano je da se kolona nakratko zaustavi u Ilijašu i Vogošći, te u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva BiH, Spomen obilježja ubijenoj djeci Sarajeva, pored pijace Markale i ispred Vijećnice.

Nakon toga krenut će se prema Srebrenici, gdje je planirano zaustavljanje ispred Gradske džamije, a zatim prema Potočarima, gdje će u poslijepodnevnim satima biti dočekani tabuti s posmrtnim ostacima ubijenih žrtava.

Osamdesetogodišnja Mursa Omerović stigla je iz Amerike na ispraćaj posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici.

– Ja sam iz Srebrenice, a sada živim u Americi. Ovo je prvi put da sam na tabut ispraćaju – rekla je kroz suze.

I sama je preživjela genocid u kojem su joj ubijeni suprug Sulejman te brojni članovi uže i šire obitelji.

– Moj muž je ubijen u genocidu, tri brata, četiri bratića, od muža Amidžići, Dajdžići, moja familija… – rekla je.

Kazala je da je danas u Visokom kako bi “ispratila sve naše stradale u genocidu”.

– Bio sam i kad je Srebrenica pala. Sve sam preživjela. Moj muž je uzet iz moje ruke, razdvojen. Tražili smo ga i nakon godina i godina našli smo ga – dodao je Mursa.

Među okupljenima je bila i Hatidža Semič iz Visokog. Kako je rekla, svake godine je tu da isprati žrtve genocida u Srebrenici.

– Ovdje sam da ispratim žrtve genocida. Ovdje smo zbog ubijenih. Svake godine sam tu, položim cvijeće i proučim Fatihu – kazala je i dodala da se nada da će “svako dočekati da nađe svoje dijete i konačno naći smiraj”.

Žrtve koje će ove godine biti pokopane bile su u dobi od 20 do 56 godina, a među njima su i trojica mladića koji su u trenutku smrti bili dvadesetogodišnjaci koji će tek sada pronaći svoj konačni mir. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci godinama kasnije ekshumirani iz raznih masovnih grobnica.

Posmrtni ostaci dviju žrtava pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova…

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao samo 20 godina. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon pronalaska masovne grobnice Kamenica – Čančari. Konačni smiraj pronaći će kod ranije pokopanog brata Juse.

I ove će godine konačni mir naći sin uz oca, brat uz brata, bratić uz bratića…

Spisak imena žrtava koje će biti ukopane 11. jula u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari:

Senad (Zaim) Jusić (rođen 1975. godine, imao 20 godina kada je ubijen) – nestao u julu 1995. godine na području Bratunca, posmrtni ostaci ekshumirani 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Muriz (Ramiz) Baraković (rođen 1973. godine, imao 22 godine kada je ubijen) – nestao na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak.

Hamed (Edhem) Musić (rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen) – ubijen u ljeto 1995. godine na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

Ramo (Šemso) Alić (rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen) – ubijen u Bratuncu 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani u masovnoj grobnici Glogova 2001. godine.

Muhidin (Osman) Osmanović (rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na Rijeci 2008. godine.

Huso (Rahman) Ćerimović (rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen) – nestao na području Zvornika u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

Nuko (Suljo) Nukić (rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen) – nestao u Vlasenici u ljeto 1995. godine, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan pored četvero mališana.

Ahmet (Alija) Gušter (rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen) – nestao na području Vlasenice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

Asim (Omer) Kunić (rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen) – ubijen na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Ramo (Mustafa) Dautović (rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen) – nestao na području Zvornika, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

U Podrinje identifikacijskom projektu nalaze se posmrtni ostaci još deset identificiranih žrtava čije obitelji još nisu dale suglasnost za ukop, kao i tijela 36 žrtava koje su službeno identificirane DNK metodom, ali čije obitelji još nisu započele službenu identifikaciju.

Razlog zašto se obitelji još uvijek ne odlučuju na službenu identifikaciju i ukop uglavnom je nepotpunost kostura žrtava koji su pronađeni i identificirani. Mnogi od njih odluče čekati otvaranje novih grobova, u bolnoj nadi da će pronaći barem još jednu kost i pokopati cjelovitija tijela svojih najmilijih.

Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine nastavlja potragu za 900 žrtava genocida, kao i za preostalim žrtvama čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni, njih ukupno 7.566.

Nakon pada Srebrenice 11. srpnja 1995. godine pripadnici Vojske Republike Srpske i njihove pristaše u nizu masovnih pogubljenja ubili su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada je ukopano 6.765 žrtava genocida, dok je odlukom članova obitelji u mjesna mezarja ukopano 250 žrtava.

Još uvijek se traga za više od tisuću žrtava genocida u Srebrenici.

Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je Vojska Republike Srpske (VRS) u srpnju 1995. počinila genocid u Srebrenici, koja je tada bila zaštićena zona UN-a.

Haaški tribunal, Sud BiH i pravosuđa u Srbiji i Hrvatskoj do sada su za genocid i ratne zločine osudili ukupno 54 osobe na 781 godinu i pet doživotnih kazni. Između ostalih, na doživotni zatvor osuđeni su ratni predsjednik RS-a i zapovjednik vojske tog entiteta Radovan Karadžić i Ratko Mladić.

Članovi obitelji, kao i brojni građani danas će u 10 sati iz Visokog ispratiti posmrtne ostatke 10 žrtava genocida počinjenog u ljeto 1995. godine na području Srebrenice, koje će biti ukopane u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari na zajedničkoj dženazi 11. srpnja.

Planirano je da se kolona nakratko zaustavi u Ilijašu i Vogošći, te u Sarajevu ispred zgrade Predsjedništva BiH, Spomen obilježja ubijenoj djeci Sarajeva, pored pijace Markale i ispred Vijećnice.

Nakon toga krenut će se prema Srebrenici, gdje je planirano zaustavljanje ispred Gradske džamije, a zatim prema Potočarima, gdje će u poslijepodnevnim satima biti dočekani tabuti s posmrtnim ostacima ubijenih žrtava.

Kao i prethodnih godina, očekuje se da će brojni građani izaći ispratiti tužnu kolonu na putu prema Potočarima, a ispred zgrade Predsjedništva BiH to će učiniti članovi obitelji, prijatelji, građani Sarajeva, dužnosnici svih razina vlasti u BiH, pojedini veleposlanici i predstavnici međunarodnih organizacija, te predstavnici Islamske zajednice u BiH.

U tišini, koju prekidaju povremeni jecaji, učenjem Fatihe ili na drugi prigodan način, te polaganjem cvijeća na vozila koja prevoze tabute, odaju se počasti nevinim žrtvama i ispraćaju ih na put ka Potočarima, gdje će biti ukopani brat uz brata, sin uz oca, bratić uz bratića…

Na kolektivnoj dženazi 11. jula ove godine u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari bit će obavljeni posmrtni ostaci deset žrtava genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN-a”, počinjenog u julu 1995. godine.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić ranije je kazala Feni da su žrtve koje će biti ukopane ove godine starosti od 20 do 56 godina.

– Među njima su i trojica mladića koji su u trenutku smrti bili dvadesetogodišnjaci i koji će tek sada pronaći svoj konačni mir. Riječ je o nedužnim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci godinama kasnije ekshumirani iz raznih masovnih grobnica – kazao je Fazlić.

Posmrtni ostaci dviju žrtava pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani između 2001. i 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova…

Najmlađa žrtva koja će biti ukopana ove godine je Senad (Zaim) Jusić, rođen 1975. godine, koji je u trenutku smrti imao 20 godina. Nestao je u julu 1995. godine na području Bratunca, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

Najstarija žrtva je Ramo (Mustafa) Dautović, rođen 1939. godine. Ramo je rođen u Srebrenici, nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine nakon pronalaska masovne grobnice Kamenica – Čančari. Bit će ukopan pored brata Juse koji je ranije ukopan.

Deset žrtava čiji će posmrtni ostaci biti ukopani 11. jula ove godine u Potočarima su:

– Jusić (Zaim) Senad, rođen 1975. godine, imao je 20 godina kada je ubijen. Nestao u julu 1995. godine na području Bratunca, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2022. godine na lokalitetu Kameničko brdo.

– Baraković (Ramiz) Muriz, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Nestao je na lokalitetu Zeleni Jadar u ljeto 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2005. godine na lokalitetu Budak. Ranije je ukopan njegov brat Enver

– Musić (Edhem) Hamed, rođen 1973. godine, imao je 22 godine kada je ubijen. Ubijen u ljeto 1995. godine na području Baljkovice, njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Rahunići (Bratunac).

– Alić (Šemso) Ramo, rođen 1965. godine, imao je 30 godina kada je ubijen. Ubijen je u Bratuncu 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u masovnoj grobnici Glogovo 2001. godine.

– Osmanović (Osman) Muhidin, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Most na Rijeci 2008. godine.

– Ćerimović (Rahman) Huso, rođen 1963. godine, imao je 32 godine kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika u ljeto 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su u Kamenici 2008. godine.

– Nukić (Suljo) Nuko, rođen 1957. godine, imao je 38 godina kada je ubijen. Nestao je u Vlasenici u ljeto 1995. godine, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su na lokalitetu Jelovačka česma 2002. godine. Bit će ukopan pored svoje četvero mališana.

– Gušter (Alija) Ahmet, rođen 1954. godine, imao je 41 godinu kada je ubijen. Nestao je na području Vlasenice, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 1997. godine na lokalitetu Turalići (Vlasenica).

– Kunić (Omer) Asim, rođen 1953. godine, imao je 42 godine kada je ubijen. Ubijen je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2006. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

– Dautović (Mustafa) Ramo, rođen 1939. godine, imao je 56 godina kada je ubijen. Nestao je na području Zvornika, a njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Kamenica – Čančari.

Fazlić je kazao da Institut za nestale osobe BiH nastavlja potragu za 900 žrtava genocida, kao i za preostalim žrtvama čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.

Maloljetnik je jučer u Visokom putem društvenih mreža prijetio drugim osobama.

– Dana 29.5. godine u 08:30 sati, dežurnoj službi Policijske stanice Visoko prijavljeno je od strane službenika Osnovne škole u Visokom da jedna osoba putem društvenih mreža upućuje određene prijetnje više osoba. Službenici Policijske stanice Visoko poduzimaju mjere i radnje na provjeravanju navoda navedene prijave – potvrdila je za Faktor glasnogovornica MUP-a ZDK Lejla Ekinović.

Prema neslužbenim informacijama, dijete je navodno na Instagramu objavilo story prijetećeg sadržaja.

Također, na društvenim mrežama pojavila se informacija da je maloljetnik u školu donio vatreno oružje.

No, ova nam informacija nije potvrđena.

Maloljetnik je jučer u Visokom putem društvenih mreža prijetio drugim osobama.

– Dana 29.5. godine u 08:30 sati, dežurnoj službi Policijske stanice Visoko prijavljeno je od strane službenika Osnovne škole u Visokom da jedna osoba putem društvenih mreža upućuje određene prijetnje više osoba. Službenici Policijske stanice Visoko poduzimaju mjere i radnje na provjeravanju navoda navedene prijave – potvrdila je za Faktor glasnogovornica MUP-a ZDK Lejla Ekinović.

Prema neslužbenim informacijama, dijete je navodno na Instagramu objavilo story prijetećeg sadržaja.

Također, na društvenim mrežama pojavila se informacija da je maloljetnik u školu donio vatreno oružje.

No, ova nam informacija nije potvrđena.

Danas je u 91. godini života preminuo prof.Džemal Salihspahić, osnivač Medrese “Osman ef. Redžović”, čiji je bio prvi dugogodišnji direktor.

Profesor Džemal Salihspahić rođen je 1935. godine u Velikom Čajnu, općina Visoko. Osnovnu školu završio je u rodnom selu, a zatim Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu. Diplomirao je 1961. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Sarajevu.

Više od 50 godina radio je u obrazovnim institucijama, kao i institucijama Islamske zajednice:

Od 1961. do 1976. bio je profesor u gimnazijama u Širokom Brijegu i Zenici;

Od 1976. do 1980. godine bio je direktor Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu;

Od 1980. do 1983. godine radio je u Rijasetu Islamske zajednice BiH, kao osnivač i voditelj Službe za islamska istraživanja, dokumentaciju i statistiku;

Početkom akademske godine 1983./84. izabran je za sekretara Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, gdje je radio do aprila 1992. godine.

Uz podršku nekolicine saradnika, 6. septembra 1992. godine u svom rodnom selu osniva Medresu “Osman-ef. Redžović” i obnaša dužnost direktora do 2013. godine.

Osnivač je biblioteke “Mehmed-ef. Handžić” u Čajangradu, kao i biblioteke “Muhamed Seid Serdarević” u Zenici.

2004. godine osniva Fondaciju “Osman-ef. Redžović” radi osiguranja finansijskih sredstava za razvojne planove i izgradnju Medrese.

Bio je vrlo aktivan i kao znanstvenik i publicist. Objavio je oko 30 stručnih radova i članaka iz oblasti islamskih nauka, naše kulture i tradicije, te pedagoško-psiholoških i odgojnih pitanja vjeroučenika, muallima, bašima i roditelja.

Među navedenim djelima posebno mjesto zauzima knjiga „Imam – ličnost, uloga i značaj“, do sada jedina knjiga na bosanskom jeziku koju je napisao neki muslimanski autor i koja na sveobuhvatan i multidisciplinaran način obrađuje imamatsko – pastoralnu teologiju. Objavljena su tri izdanja ovog djela.

Dobitnik je brojnih nagrada:

Plaketa Općine Visoko za životno djelo, 29.08.2007.

Zlatna povelja za izuzetan doprinos u afirmaciji Medrese, priznanje Rijaseta, 20.06.2010.

Priznanje reisul-uleme Mustafe-ef. Cerića za dugogodišnji prosvjetno-pedagoški rad i izniman doprinos u razvoju, djelovanju i afirmaciji odgojno-obrazovnih institucija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, 19.10.2012.

Fakultet islamskih nauka u Sarajevu mu je 29. septembra dodijelio priznanje u znak zahvalnosti za doprinos u radu i afirmaciji FIN UNSA.

Dana 8. januara 2019. godine dodijeljena mu je Plaketa za poseban doprinos afirmaciji Gaz Husrev-begove medrese u Sarajevu.

Svoja životna sjećanja upotpunio je knjigom memoara u poznim godinama, objavljenom 2024. godine pod naslovom “Moj život dijeli”.

Datum sprovoda bit će naknadno objavljen, najavila je Mina.

Šesnaestogodišnji VD iz Visokog smrtno je stradao jučer u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila jučer u 12.20 sati u visočkom mjestu Skoparovići, potvrđeno je za Faktor u MUP-u Zeničko-dobojskog kantona.

Kako je kazala policija, nesreća se dogodila na lokalnoj cesti, kada je 16-godišnjak motociklom izletio s ceste.

Liječnik hitne pomoći proglasio je smrt. Uviđaj su pod nadzorom dežurne tužiteljice izvršili policijski službenici visočke policije.

Dženaza i ukop bit će obavljeni danas nakon popodnevne molitve na mezarju Grđevac.

Glavni odbor Socijaldemokratske partije (SDP) BiH je na sjednici u Visokom donio nekoliko zaključaka u vezi s aktualnom političkom i društvenom situacijom, priopćeno je iz SDP-a.

Između ostalog, Glavni odbor je iskazao punu podršku radu Vlade FBiH i premijera Nermina Nikšića u provođenju reformskih politika koje značajno unapređuju standard građana, posebno u domeni radnih prava, značajnog povećanja plaća i mirovina, te socijalnih naknada.

Izražena je i puna podrška kandidaturi Denisa Bećirovića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, imajući u vidu izuzetne rezultate postignute u dosadašnjem mandatu i iskorake u podizanju ugleda pozicije i države Bosne i Hercegovine u međunarodnim okvirima.

Data je apsolutna podrška okupljanju državotvornih snaga u entitetu RS za izlazak na Opće izbore, uz poziv svim patriotskim i prodržavnim subjektima da zajedničkim djelovanjem doprinesu jačanju države i prisutnosti u zakonodavnoj vlasti u ovom entitetu.

U vezi s aktualnim pitanjem državne imovine, Glavni odbor SDP BiH ističe da je pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine ustavno-pravno pitanje koje se mora rješavati u skladu s odlukama nadležnih sudova, prvenstveno Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Zaključeno je da se SDP BiH snažno zalaže za zaštitu državne imovine kao imovine države Bosne i Hercegovine i odlučno se suprotstavlja svim pokušajima njenog protupravnog prisvajanja ili političke zloporabe.

Istovremeno, potrebno je pronaći održivo i zakonito rješenje koje će državnu imovinu staviti u funkciju razvoja države Bosne i Hercegovine iu službu svih njenih građana.

U smislu zaštite državnih interesa, pozivaju se nadležne institucije da poduzmu hitne mjere kako bi se osigurala financijska stabilnost, profesionalna neovisnost i održivo funkcioniranje Javnog RTV servisa Bosne i Hercegovine.

Osvrćući se na aktualnu političku situaciju u Kantonu Sarajevo, Glavni odbor SDP BiH daje punu podršku političkim procesima koje vodi KO SDP BiH Sarajevo, uz jasno opredjeljenje da sve aktivnosti budu usmjerene na očuvanje političke stabilnosti, nastavak započetih reformskih procesa i zaštitu interesa građana Kantona Sarajevo.

SDP BiH ostaje opredijeljen za odgovorno i konstruktivno političko djelovanje i podržava svako rješenje koje će osigurati funkcionalnu i stabilnu vlast, utemeljenu na programskim načelima, transparentnosti i interesima građana, navodi se u priopćenju.

Na području Visokog krajem prošlog mjeseca od posljedica meningokokne sepse preminulo je jedno dijete predškolske dobi, a provode se sve epidemiološke smjernice i preporuke i za osobe koje su bile u kontaktu.

Ovu informaciju za Faktor su potvrdili iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, navodeći da je u srijedu, 25. veljače ove godine na području Visokog zabilježen smrtni slučaj zbog prijavljenog slučaja meningokokne sepse kod djeteta predškolske dobi, starog šest i po godina.

– Nadležne službe Doma zdravlja Visoko su odmah po zaprimljenoj informaciji izvršile opsežna epidemiološka istraživanja. Svi identificirani bliski kontakti u Visokom pravovremeno su obuhvaćeni odgovarajućom antibiotskom profilaksom, u skladu s važećim epidemiološkim smjernicama i stručnim preporukama – dodaju iz Zavoda.

Naglasili su da dijete nije pohađalo osnovnu školu, iako živi u naselju iz kojeg određeni broj djece pohađa jednu od osnovnih škola na području Visokog.

– Identificirane su sve osobe koje su imale bilo kakav kontakt s djetetom, te su obavljeni svi potrebni pregledi. Do ovog trenutka nema novih sumnjivih niti potvrđenih slučajeva vezanih uz navedeni događaj. Također je izvršena dezinfekcija svih prostora, ali preventivno i škole u blizini mjesta stanovanja ovog djeteta, u kojoj se, prema informacijama kojima raspolažemo, nastava odvija online zbog tehničkog kvara na sustavu grijanja – kažu u Zavodu.

Ističu da je zaštitnu terapiju primilo osam maloljetnika, trinaest drugih članova obitelji te četrnaest zdravstvenih radnika koji su bili u kontaktu s djetetom i obitelji.

– Preventivno je pojačan zdravstveni nadzor u trajanju od 21 dana, uz dostavu informativnih uputa školi i roditeljima o simptomima na koje treba obratiti pozornost te o načinu postupanja u slučaju eventualnih zdravstvenih problema. Još jednom ističemo da nadležne institucije kontinuirano i pravovremeno prate situaciju i poduzimaju odgovarajuće korake. Institut za zdravlje i sigurnost hrane ostaje u stalnoj koordinaciji sa Domom zdravlja Visoko i menadžmentom škole, u cilju pravovremene, profesionalne i odgovorne komunikacije. Trenutno je to preventivno-savjetodavni postupak, s ciljem smanjenja zabrinutosti i pružanja točnih informacija roditeljima i nastavnom osoblju – saopćeno je iz Instituta za sigurnost hrane Zenica.