Zapad želi ukinuti i zapravo “raspustiti” Republiku Srpsku kako bi se prestala miješati i dosađivati ​​Bruxellesu, izjavio je u intervjuu za rusku novinsku agenciju TASS Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

– Oni (Europljani) žele da se Republika Srpska ukine i faktički raspusti. Čine sve u tom cilju. Nerviramo Bruxelles. I protiv mene je organizirana tužba mimo zakonske osnove. Samo zato što je izvjesni Nijemac, predstavljajući se kao visoki predstavnik, odlučio da njegove odluke treba poštovati, misli da ih je moguće nametnuti. A onda je Bosna to prihvatila i počela me procesuirati. Takvo suđenje je protivzakonito – rekao je Dodik.

– Zapad pokušava prekinuti svaku komunikaciju između Srba i Rusije, a istom cilju idu i NATO i Europska unija. Prvi aspekt je da je Europska unija doslovno opkolila Srbiju i Republiku Srpsku. Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Grčka i Italija su sve članice NATO-a i članice Europske unije – rekao je Dodik.

– Istodobno, Crnu Goru i Albaniju pokušavaju uvesti u Europsku uniju. Taj proces će se očito ubrzati. Tako se pretvaramo u izolirani otok, koji oni lako mogu odsjeći od bilo kakve komunikacije – rekao je.

– To se ne odnosi samo na zračni promet. Tu NATO i Europska unija teže istom cilju – istaknuo je Dodik.

Srbi su emotivno vezani za Rusiju, nema sumnje, rekao je.

– Bratski smo narodi i imamo iste korijene. Međutim, njima se to ne sviđa. Oni vide naše srodstvo s Rusima i zato uporno pokušavaju ukinuti i Srbiju i Republiku Srpsku i tako riješiti pitanje navodnog ruskog utjecaja – rekao je Dodik.

Kako Dodik smatra, “integracija u Europsku uniju neće koristiti našem srpskom narodu”.

– Druga je stvar što nas neke okolnosti tjeraju da radimo na očuvanju otvorenih granica, održavanju ekonomske suradnje s Europskom unijom i tako dalje – rekao je Dodik.

Dodao je da Europa vrši pritisak na Bosnu i Hercegovinu da uvede vizni režim za građane Rusije.

– I Bosna i Hercegovina je pod pritiskom da uvede vize za državljane Rusije. No, nećemo dopustiti da takva odluka prođe, kao što smo spriječili formalno uvođenje sankcija Rusiji. Nema Bosne i Hercegovine bez Srba. A Srbi kažu da neće biti uvedene vize građanima Rusije. Bošnjaci takvu odluku ne mogu donijeti bez nas. Članovi moje stranke to neće podržati. Ako ne glasaju za to, vizni režim za građane Rusije neće biti uveden, unatoč tome što ga neki godinama pokušavaju forsirati – rekao je.

Ministri i veleposlanici raznih zemalja diljem svijeta mole me da im pomognem. Ne mogu vjerovati što se događa: Kažu da su ljudi kupili avionske karte, platili hotel, platili osiguranje, sve što su naša veleposlanstva tražila da im izdaju vize. Nema vize!

Objavila je to na svom Facebook profilu Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

– Vrijeme prolazi, putovanja propadaju, uložena sredstva se ne mogu vratiti, nitko im ne daje objašnjenje ni moguće datume. Zove me kolegica, bivša ministrica vanjskih poslova i objašnjava: mladi bračni par, njezini rođaci, odlučili su na svadbeno putovanje u Bosnu i Hercegovinu, sve su platili i sad ne mogu dobiti vizu, sve propada. Ne mogu vjerovati! Kakva neodgovornost!

Zove me poznati novinar iz Južnoafričke Republike kako dobiti vizu za Bosnu i Hercegovinu, gdje god zove odgovor je da trenutno ne mogu izdati vize. do kada On mora ići!

Bivši kolega ministar želi doći sa svojom pratnjom na komemoraciju u Srebrenicu. Dio pratnje treba vizu. Otišao bi ranije. Pita gdje im treba izdati vizu.

Jedan od 500 najbogatijih ljudi na svijetu odlučio je sa svojim timom doći u BiH zbog mogućih investicija. Putuju privatnim zrakoplovom. Treba mu hitna viza za financijskog direktora koji putuje s njim. Traži hitnu vizu. Gdje god dođe, za njim se prostire crveni tepih zbog mogućnosti značajnih ulaganja. Svugdje, samo ne u BiH, jer tamo ne mogu ni ući – nabrojao je još primjera Turković.

Također je postavila niz pitanja: Kome reći? Ministar Konaković? Predsjednik Bećirević? Što reći ljudima? Kako im objasniti neobjašnjivo?

– Možda bi najbolje bilo da im pošaljem jučerašnji video snimak ministra Konakovića s prijevodom, u kojem se on bez imalo snishodljivosti obraća dugogodišnjem članu Predsjedništva BiH Bakiru Izetbegoviću, dajući sebi za pravo da mu govori što diplomacija jest ili nije, lutajući po manje-više važnim konferencijama na kojima je njegov učinak minoran, dok mu vizni sustav ne funkcionira ni nakon mjesec dana, a ljudi sve više odvratio od ulaganja i putovanja u Bosnu i Hercegovinu.

Nije li vrijeme da se članovi Predsjedništva zapitaju što se događa na planu vanjske politike Bosne i Hercegovine – navodi Turković.

Može li biti više neodgovornosti, lijenosti i nesposobnosti, upitala je na kraju Bisera Turković.

Sjedinjene Države objavile su u srijedu da proširuju program depozita za vizu na još 12 zemalja.

Od 2. travnja putnici iz ukupno 50 zemalja morat će platiti sigurnosni polog od 15.000 dolara prilikom ulaska u SAD. Prema američkoj vladi, cilj ove mjere je odvratiti posjetitelje od prekomjernog boravka, izvještava Index.hr.

Tunis, čija se reprezentacija kvalificirala za ovogodišnje Svjetsko prvenstvo koje će se održati u SAD-u, Kanadi i Meksiku, te Kambodža, Etiopija, Gruzija, Grenada, Lesoto, Mauricijus, Mongolija, Mozambik, Nikaragva, Papua Nova Gvineja i Sejšeli, dodani su na popis.

Pilot program pokrenut je prošlog kolovoza i namijenjen je turistima i poslovnim putnicima.

State Department navodi da se broj osoba koje su prekoračile boravak od tada znatno smanjio.

Polog će biti vraćen putnicima koji napuste SAD u skladu s uvjetima svoje vize ili koji uopće ne završe planirano putovanje.

Putnici iz zemalja uključenih u Visa Waiver Program (VWP) nisu obuhvaćeni ovom mjerom, koja uključuje većinu zemalja Europske unije.

Osiguranje međunarodne zračne luke Jomo Kenyatta u Nairobiju (JKIA) uhitilo je četiri osobe u vezi s dva odvojena slučaja imigracijske prijevare i sumnjom na trgovinu ljudima. Kenijci.co.ke.

U prvom slučaju službenici su tijekom rutinske kontrole zaustavili putnika koji je pokušao otputovati u Amsterdam, nakon što su uočene nepravilnosti u njegovim putnim ispravama.

Naknadnom provjerom utvrđeno je da posjeduje krivotvorenu vizu za Bosnu i Hercegovinu.

Daljnjom istragom uhićena je još jedna osoba, za koju se sumnja da je organizirala i omogućila njegovo putovanje.

Kako je objavila Kenijska nacionalna policijska služba (NPS), osumnjičeni će se suočiti s optužbama za trgovinu ljudima i imigrantsku prijevaru.

U drugom, odvojenom incidentu u istoj zračnoj luci, vlasti su pritvorile sudanskog državljanina na putu za Ujedinjeno Kraljevstvo nakon što su imigracijski službenici otkrili da posjeduje krivotvorenu boravišnu dozvolu u Ujedinjenom Kraljevstvu. Istraga je potom dovela do uhićenja kenijskog državljanina, koji je osumnjičen da je omogućio putovanje korištenjem lažnih dokumenata.

Ovi slučajevi dolaze nakon što su policijski službenici policijske postaje Lucky Summer u Nairobiju 5. veljače uhitili 10 etiopskih državljana koji su pronađeni bez putnih isprava i osobnih dokumenata tijekom rutinske sigurnosne operacije na cesti Korogocho-Lucky Summer.

Policija je priopćila da su osobe zadržane na daljnjoj istrazi, te da će protiv njih biti procesuirane pred sudom i provedene pravomoćne upravne i imigracijske procedure sukladno zakonu.

Kenijski mediji podsjećaju i na ranije slučajeve. Tijekom prošle godine, etiopski državljanin prijavio je da je platio 700.000 kenijskih šilinga da ih prokrijumčari kroz zračnu luku JKIA. Kasnije su ga presrele vlasti u Malaviju, nakon čega je deportiran natrag u Keniju.

Također, 2021. godine Visoki sud Kenije potvrdio je optužbe za trgovinu ljudima protiv taksista koji je omogućio tranzit državljana Tanzanije i Ugande preko zračne luke JKIA u zemlje Bliskog istoka, čime je potvrđena uloga lokalnih pomagača u prekograničnim mrežama krijumčarenja.

Kao odgovor na stalne rizike od trgovine ljudima i krijumčarenja, kenijska vlada je provela niz dodatnih mjera u zračnoj luci JKIA. Zračna luka sada primjenjuje specijalizirani međuinstitucionalni pristup, koji uključuje programe Boljeg upravljanja migracijama (BMM) i Projekta komunikacije zračne luke (AIRCOP), s ciljem identificiranja i praćenja sumnjivih kretanja putnika putem koordinirane razmjene obavještajnih podataka.

Dodatne mjere uključuju uspostavljanje radnih stanica u zračnoj luci, koje provjeravaju putne isprave i radne vize Kenijaca koji putuju na Bliski istok. Vlasti navode da je cilj ovih mjera smanjiti slučajeve trgovine ljudima koji se maskiraju lažnim ponudama za zapošljavanje u inozemstvu.

State Department donio je odluku o privremenom zamrzavanju procesa izdavanja useljeničkih viza za građane 75 zemalja svijeta, a na popisu su Bosna i Hercegovina, te zemlje regije Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Kosovo i Albanija.

Prema dokumentu State Departmenta u koji je imao uvid Fox News DigitalSAD uvodi radikalne promjene u viznoj politici. Odluka o obustavi izdavanja viza stupa na snagu 21. siječnja 2026. godine i trajat će na neodređeno vrijeme, odnosno do završetka sigurnosne i administrativne procedure.

Glavni razlog za ovu mjeru je stroža primjena odredbe o “javnoj naknadi”. Prema novim uputama, konzularni službenici dužni su odbiti izdavanje vize svima za koje se procijeni da opterećuju američki proračun ili koriste socijalnu pomoć.

Čimbenici koji će se uzeti u obzir pri donošenju odluke uključuju zdravlje i dob. Stariji kandidati ili oni koji imaju prekomjernu težinu mogu biti odbijeni.

Također će se uzeti u obzir financijsko stanje, imovinsko stanje i poznavanje engleskog jezika, kao i povijest korištenja potpora i svako prethodno korištenje državnih financijskih potpora ili boravak u institucijama.

Somalija se našla pod posebnom pažnjom nakon velikog skandala s prijevarama u Minnesoti, gdje su tužitelji otkrili goleme zlouporabe programa socijalne skrbi koje su financirali porezni obveznici, a koji su uključivali somalijske državljane i somalijsko-amerikance.

– State Department će iskoristiti svoje dugogodišnje ovlasti da proglasi nepodobnima potencijalne useljenike koji bi postali javni trošak Sjedinjenih Država i iskoristili velikodušnost američkog naroda – rekao je glasnogovornik State Departmenta Tommy Piggott.

Iako odredba o “javnom trošku” postoji desetljećima, njezina je primjena varirala. Sadašnja administracija uvodi stroga pravila koja konzulima daju manje diskrecije.

Iznimke od ove stanke bit će “vrlo ograničene” i dopuštene tek nakon što podnositelj zahtjeva prođe rigorozne provjere vezane uz financijsku neovisnost.

Prema dokumentu, mjere se odnose na sljedeće zemlje:

Afganistan, Albanija, Alžir, Antigva i Barbuda, Armenija, Azerbajdžan, Bahami, Bangladeš, Barbados, Bjelorusija, Belize, Butan, Bosna i Hercegovina, Brazil, Burma (Mjanmar), Kambodža, Kamerun, Republika Cape Verde (Kabo Verde), Kolumbija, Obala Bjelokosti, Kuba, Demokratska Republika Kongo, Dominika, Egipat, Eritreja, Etiopija, Fidži, Gambija, Gruzija, Gana, Grenada, Gvatemala, Gvineja, Haiti, Iran, Irak, Jamajka, Jordan, Kazahstan, Kosovo, Kuvajt, Kirgistan, Laos, Libanon, Liberija, Libija, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Mongolija, Crna Gora, Maroko, Nepal, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Republika Kongo, Rusija, Ruanda, Sveti Kitts i Nevis, Sveta Lucija, Sveti Vincent i Grenadini, Senegal, Sierra Leone, Somalija, Južni Sudan, Sudan, Sirija, Tanzanija, Tajland, Togo, Tunis, Uganda, Urugvaj, Uzbekistan i Jemen.