Predsjedateljica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković potpisali su danas u Sarajevu međudržavni sporazum o graničnim prijelazima.

Krišto je kazala kako je riječ o vrlo važnom dokumentu za promet putnika i robe, međusobne odnose, ukupne gospodarske odnose i konkurentnost gospodarstva, te da se na njemu radilo gotovo dvije godine.

– Do sada su postojala dva punkta BIP-a, Bijača i Bosanska Gradiška, sada imamo pet za kontrolne preglede robe koje podliježu svim kontrolama. Zapravo šest jer je tu stara Gradiška (koja je zatvorena zbog urušavanja dijela mosta, op. a.). Bit će Svilaj, Izačić, Kamensko – rekla je Krišto.

Definirani su i prijelazi važni za pogranično stanovništvo, a svi ostali granični prijelazi dobili su višu kategoriju.

Krišto je istaknula kako na realizaciji još ima posla.

Ona je odgovorila na pitanje o upozorenju Uprave za neizravno oporezivanje (UIO) BiH da postoji mogućnost da, ukoliko danas bude potpisan sporazum, od sutra neće biti u funkciji nijedan granični prijelaz na području Bosanske Gradiške. Podsjetimo, novi granični prijelaz je samo privremeno otvoren nakon rušenja dijela mosta na starom, ali se još čekaju izmjene pravilnika UNO kojim će se osigurati sistematizacija nove organizacijske jedinice na novom graničnom prijelazu.

– Cijeli vikend smo bili u komunikaciji s UNO. Mišljenja su da stupanjem na snagu sporazuma novi granični prijelaz postaje operativan. No radit će privremeno na temelju privremenog rješenja Ministarstva sigurnosti jer je staro nefunkcionalno. Ono što se govorilo u medijima da ne možemo potpisati sporazum, da treba čekati – želim svima poručiti da svatko treba raditi svoj posao. Predsjedništvo BiH podržalo je sporazum, ovlastilo me za potpisnika, moramo mu pristupiti. Ostalo je osigurati uvjete drugih institucija, UIO i Upravnog odbora UNO koji daje suglasnost na pravilnik.

Međutim, granični prijelazi koji su bili privremeni, a sada su stalni, uvijek su privremenom odlukom raspoređeni u istu organizacijsku jedinicu. Ne treba tražiti alibi, stvarati probleme i čuda u smislu da imamo prijelaz izgrađen toliko dugo, a nije u funkciji. UIO je na potezu da stvori sve uvjete, a do tog trenutka će biti poslana nota o privremenosti ove tranzicije kako bi i ta privremenost imala osnova – dodala je Krišto.

Govoreći o potpisanom ugovoru, Plenković je istaknuo kako će promet ljudi i roba dobiti novu dimenziju, omogućiti daljnji napredak vanjskotrgovinske razmjene, turističkih posjeta, a govorio je io velikim ulaganjima hrvatskih tvrtki u BiH i obrnuto.

– Uz današnje potpisivanje ugovora, pripremili smo notu koju će Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske uputiti Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u kojoj izražavamo razumijevanje obiju strana da će granični prijelaz (Bosanska Gradiška) i dalje biti u privremenom režimu dokle god to bude potrebno riješiti, ali bi u ljetnoj sezoni, u turističkoj sezoni, bilo besmisleno i ne posebno mudro vraćati se u stanje da ne rade – dodao je Plenkopvić.

Krišto je, više puta spomenuvši dobre i prijateljske odnose dviju država te kontinuiranu potporu Plenkovića, kazala kako je s hrvatskim premijerom razgovarala i o europskom putu BiH, izazovima na tom putu pogotovo jer smo u izbornoj godini, profesionalnim vozačima, južnoj plinskoj interkonekciji, ali i neizostavnom Izbornom zakonu BiH te ravnopravnosti Hrvata i “legitimnom predstavljanju”.

Podsjetila je da je Hrvatski sabor usvojio zakon o strancima koji je otvorio mogućnost rješavanja problema profesionalnih vozača pri ulasku u Schengen.

Plenković joj je uzvratio čestitajući joj na učinkovitom vođenju Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Istaknuo je kako se nada da će postojati konsenzus političkih stranaka kako bi se riješila i druga pitanja koja bi omogućila bržu dinamiku pregovora s EU, a to su zakon o sudovima, zakon o VSTV-u i glavnom pregovaraču.

– To nisu teme o kojima bi trebalo voditi takve polemike – rekao je Plenković, dodavši da EU sada želi novo proširenje više nego prije te da je Hrvatska prijatelj i partner BiH, koja ju je podržavala intenzivnije i jače od drugih.

– Druga poruka koju šaljemo je da Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod trebaju biti ravnopravni. To se odnosi na vječnu temu izbora člana Predsjedništva BiH – rekao je Plenković.

Dodao je da to treba riješiti kao što se pokušalo prije nekoliko godina, dogovorom stranaka, izmjenama Izbornog zakona i djelomičnim izmjenama Ustava.

Odgovarajući na pitanje novinara kako će riješiti situaciju u koaliciji u kojoj HDZ-ov partner Hrvatske traži proglašenje tzv. Herceg-Bosne, je li mu neugodno da netko tko sjedi u njegovoj vladi tako govori o susjedima i zašto se miješa u unutarnje stvari BiH, s obzirom da je priznao da je lobirao kod visokog predstavnika Christiana Schmidta i da je rezultat bio suspenzija Ustava na jedan dan.

– Što se tiče ideje, već smo je komentirali na razini hrvatske političke scene. To je nastojanje političkih partnera za vidljivošću. U smislu da što imaš medijski atraktivnije ideje to si vidljiviji – rekao je Plenković i ponovno govorio o važnosti “legitimnog izbora člana Predsjedništva BiH iz hrvatskog naroda”.

Ukapljeni plin s hrvatskog terminala na otoku Krku jednog će dana stizati u Hercegovinu i središnju Bosnu. Za ovaj strateški projekt zainteresirani su Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Hrvati iz BiH, piše HRT. A isto misle i vlasti i investitori iz Sjedinjenih Američkih Država.

Pod pojmom Južna interkonekcija podrazumijeva se izgradnja plinovoda od Dugopolja do Posušja, Tomislavgrada, Mostara i Novog Travnika.

– Proteklih tjedana u Sarajevu i Mostaru bilo je nekoliko razgovora o plinovodu s investitorima iz Amerike. Hrvatska strana u BiH nema posebnih uvjeta za gradnju plinovoda, ako bi ga gradio američki investitor – kaže predsjednik HDZ-a Dragan Čović.

No, bošnjački partneri u Federaciji imaju dodatne ideje o javno-privatnom partnerstvu, što znači da bi Hrvati iz BiH u nekim slučajevima mogli biti isključeni iz projekta, navodi se u tekstu Hrvatskog javnog servisa.

– Uvjeren sam da će to biti jak koncesionar koji je zainteresiran, osim za južnu plinsku interkonekciju, i za izgradnju tri-četiri plinske elektrane u BiH od po 400 MW – tvrdi Čović.

Bosna i Hercegovina treba hitno usvojiti Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji kako bi BiH i Hrvatska sklopile međudržavni ugovor o izgradnji plinovoda.

– Dogovor je da to napravimo u narednih sedam do deset dana i da idemo razgovarati s Vladom RH. Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto na ovu temu već razgovara s premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem. Cilj je, naravno, potpisivanje sporazuma u Dubrovniku krajem travnja – pojasnio je Čović.

Plinovod bi doveo i do izgradnje plinskih elektrana za proizvodnju električne energije u Mostaru, Jajcu, Kaknju i Tuzli. Tu su i veliki industrijski potrošači. Razgovara se i o mogućnosti da se američki Bechtel uključi u gradnju koridora Vc i Jadransko-jonske ceste, jer gdje su američki investitori – tamo je i najveća razina sigurnosti, što je posebno važno za ovaj dio svijeta, dodaje HRT.