Lider SNSD-a Milorad Dodik rekao je da se očekuje dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina u Banju Luku povodom otvaranja rusko-srpskog hrama u tom dijelu BiH.

Dodik je u izjavi za rusku agenciju RIA Novosti rekao da je dogovor o ovoj posjeti ranije postignut.

– Potvrdio sam ono što smo ranije dogovorili. Čekat ćemo, kad god bude moguće. Kada to bude moguće, mi ćemo to realizirati – rekao je Dodik.

Podsjetio je da se s Putinom susreo u Moskvi tijekom proslave Dana pobjede, kada su, kako je naveo, postignuti dogovori o nekoliko pitanja.

Dodik je također najavio da će krajem rujna ponovno posjetiti Moskvu, istaknuvši da će tamo sigurno biti 25. rujna.

Govoreći o međunarodnim odnosima, Dodik je ocijenio da je “Europa izgubila svoj ekonomski potencijal” i da će morati tražiti energiju i tržišta, dodajući da će odnos Rusije prema njoj ovisiti o njezinom vodstvu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je priliku da se izvuče iz svog propalog rata odbivši ponudu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog za izravne mirovne pregovore, rekao je u subotu ukrajinski ministar vanjskih poslova.

– Stvari će biti samo gore za Rusiju – napisao je Andrii Sybiha na Xu.

Prema njegovim riječima, gubici na bojnom polju će i dalje rasti, ističući da će neuspjesi za Moskvu postajati sve ponižavajući.

“- Ekonomija će pasti dublje u recesiju. Više radnih mjesta će biti izgubljeno, porezi će rasti, a inflacija će pogoditi najugroženije – rekao je Sybiha i dodao:

– U Rusiji već nema sigurnih mjesta koja se mogu izuzeti iz dugoročnih sankcija Ukrajine. Ali njihov će intenzitet i dalje rasti.

Ministar je poručio da međunarodni pritisci neće popustiti i samo će se povećavati.

Sybiha je naglasio da će Moskva ipak morati prihvatiti diplomatsko rješenje, ali će uvjeti biti puno gori.

U otvorenom pismu u četvrtak, Zelenskiy je pozvao na izravne razgovore s Putinom i rekao da je Ukrajina spremna poštovati primirje tijekom pregovora, među ostalim.

Međutim, Putin je u petak rekao da trenutno ne vidi smisao u održavanju sastanka sa Zelenskim, tvrdeći da izravni sastanci u prošlosti nisu dali značajnije rezultate.

Kao odgovor, Zelenski je optužio Putina da ne želi okončati rat koji je u tijeku, rekavši kako misli da su mnogi diljem svijeta razočarani Putinovim odgovorom na njegovo otvoreno pismo.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da trenutno ne vidi smisao u održavanju sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, odgovarajući na njegovo ranije otvoreno pismo.

Govoreći na Međunarodnom gospodarskom forumu u Sankt Peterburgu, Putin je rekao da prethodni izravni susreti nisu doveli do konkretnih rezultata.

– Dosadašnja iskustva pokazuju da se takvim sastancima kupuje vrijeme. Trebaju nam dogovori, a ne sastanci – rekao je Putin.

Dodao je da je pismo ukrajinskog predsjednika pročitao tek nakon što ga je na to upozorio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.

Putin je ocijenio da u pismu ima elemenata nepristojnosti i doveo u pitanje njegovu stvarnu namjeru.

– Što je ovo? Pokušavate organizirati sastanak ili stvarate uvjete u kojima to postaje nemoguće? – rekao je ruski predsjednik.

Osvrćući se na svoje godine i mandat u pismu, Putin je odbacio optužbe.

– Autor pisma spominje moje godine. Ima ljudi starijih od mene koji još uvijek obavljaju svoje dužnosti. Najvažniji su učinkovitost i zdravlje – rekao je.

Ponovio je stav Moskve da treba održati izbore u Ukrajini, navodeći da je Zelenskom mandat istekao u svibnju 2024. godine, dok su izbori odgođeni zbog ratnog stanja.

– Slažem se da se izbori održe. Uzurpacija vlasti je kazneno djelo, ne treba se bojati izbora – rekao je Putin.

Također je doveo u pitanje odbijanje Kijeva da prihvati moguća međunarodna jamstva kao dio budućeg mirovnog rješenja.

– Ne razumijem zašto ne žele SAD kao jamca. Žele američko oružje, ali ne žele SAD kao jamca – rekao je.

Govoreći o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, Putin je dodao da mu je zahvalan, napomenuvši da ima još posla.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslao je otvoreno pismo ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, pozivajući ga na sastanak licem u lice kako bi se okončao rat. Pismo je objavljeno dan nakon što je Ukrajina pokrenula veliki napad na Sankt Peterburg, pogodivši veliko skladište nafte i vojne ciljeve baš u trenutku kada je Putin dočekivao svjetske čelnike u gradu na ključnom gospodarskom forumuon Kyiv Independent.

Zelenski u pismu iznosi argumente zbog kojih bi Putin trebao prekinuti sukob i postavlja uvjete za ponovno pokretanje pregovora.

Proveo si gotovo polovicu svojih 26 godina na vlasti u Rusiji vodeći rat protiv Ukrajine, napisao je Zelenski.

– Što god pričali o NATO-u, geopolitici i ruskom jeziku, ovaj rat je vaš osobni izbor – rat bez pravog razloga. Takvog će ga pamtiti povijest – dodao je.

Zelenski je podsjetio na neuspjeh Rusije da zauzme Kijev i slomi ukrajinski otpor tijekom invazije 2022., razorne posljedice međunarodnih sankcija na rusko gospodarstvo, ogromne ljudske gubitke i rastuće nezadovoljstvo među ruskim stanovništvom kako rat traje i sve se više osjeća u samoj Rusiji.

– Ruski narod ne voli naše dronove i rakete. Ne vole nestašice goriva i stalna poskupljenja. Ne vole stalne zabrane. Ne sviđa im se vaša namjera da pokrenete novi val mobilizacije kako biste proširili rat na druge dijelove Ukrajine ili ga usmjerili protiv druge susjedne zemlje. Ne sviđa im se što se vašem ratu ne nazire kraj – napisao je ukrajinski predsjednik.

Zelenski je pozvao Putina na sastanak u neutralnu zemlju kako bi dogovorili uvjete mirovnog sporazuma. Izjavio je da je spreman prihvatiti potpuni prekid vatre tijekom pregovaračkog procesa, kao i početak mirovnih pregovora uz razmjenu zarobljenika po principu “svi za sve”.

– Ukrajina nudi kraj ovog rata. Moramo to učiniti pravedno, dostojanstveno i uz garancije da neće biti novog rata… Predlažem da se nađemo – rekao je.

Zelenski je pozvao ruskog predsjednika da odredi jasan datum sastanka i naglasio da bi i Sjedinjene Američke Države i Europa trebale imati ulogu u razgovorima. Zatražio je od Kremlja da odustane od taktike odugovlačenja i nerealnih maksimalističkih zahtjeva, rekavši:

– Prva crta sada je linija s koje treba krenuti diplomacija – rekao je.

– Moramo odlučiti kakva će biti budućnost svih budućih generacija Ukrajinaca i Rusa – rekao je Zelenski ruskom kolegi.

– Ako sami ne shvaćate da je vrijeme da se završi ovaj rat, Ukrajina će se nastaviti boriti za svoj opstanak. Imat ćemo podršku. Ali morat ćete se i mnogo više boriti za vlastiti opstanak – ne za opstanak Rusije, nego za svoj vlastiti – zaključuje se u pismu.

Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvedev upozorio je europske čelnike da će dronovi i dalje ulaziti u njihove zemlje i onemogućavati stanovništvu miran san.

Njegove su primjedbe uslijedile nakon što je NATO optužio Moskvu za neodgovorno ponašanje i obećao da će braniti svaki pedalj savezničkog teritorija, jer je Rumunjska rekla da se ruski dron srušio na stambenu zgradu tijekom napada na susjednu Ukrajinu.

Medvedev je rekao da tek treba utvrditi kojem je dronu pripadala letjelica, ali je europske čelnike nazvao impotentnima i poručio da ne bi trebali izražavati ogorčenje jer izravno sudjeluju u ratu protiv Rusije.

– Neka se pripreme, ovo će se nastaviti. U ratu smo! A građani zemalja EU neće moći mirno spavati – naveo je u priopćenju.

Dodao je da su takvi incidenti posebno vjerojatni u zemljama u kojima se proizvode dronovi za Ukrajinu.

– U napadima na našu zemlju svakodnevno se koriste europske bespilotne letjelice, rezervni dijelovi i drugo naoružanje, kao i obavještajni podaci. Zbog njihovih akcija uništavaju se stambeni objekti i ubijaju naši civili – rekao je Medvedev.

Kako prenosi agencija TASS, ruski predsjednik Vladimir Putin obaviješten je o incidentu u Rumunjskoj, dok je rusko ministarstvo vanjskih poslova najavilo brzu reakciju na odluku Bukurešta da zatvori ruski konzulat u Constanti.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obećao je odmazdu nakon što je optužio Ukrajinu za smrtonosni napad na studentski dom u okupiranoj istočnoj Ukrajini.

Prema lokalnim vlastima koje podržava Moskva, deset je ljudi ubijeno, a 38 ozlijeđeno u noćnom napadu na grad Starobilsk u regiji Luhansk. Još 11 osoba je nestalo, javlja on BBC.

Ukrajinska vojska priopćila je da je pogodila sjedište ruske elitne jedinice za upravljanje bespilotnim letjelicama Rubikon u Starobilsku, ali nije precizirala radi li se o istoj zgradi za koju Rusija tvrdi da je bila meta napada.

Putin je, međutim, odbacio takve tvrdnje.

– U blizini nije bilo vojnih objekata, obavještajnih objekata niti bilo kakvih srodnih službi. Stoga nema temelja za tvrdnje da je zgrada pogođena djelovanjem naše protuzračne obrane ili sustava elektroničkog ratovanja – rekao je Putin tijekom prijema u svojoj rezidenciji u Kremlju u Moskvi.

Naredio je ruskoj vojsci da pripremi prijedloge za odgovor na napad.

Prema njegovim riječima, ukrajinski napad izveden je u tri vala uz korištenje 16 dronova.

Ruska državna televizija prikazala je jednu od ozlijeđenih studentica, 19-godišnju Dianu Shovkun. Priča se da je zadobila ozljede glave nakon što ju je udario komad betonske ploče koja se urušila. Istodobno, nisu objavljene snimke ni fotografije osoba za koje Moskva tvrdi da su ubijene u napadu.

Ruski dužnosnici priopćili su rano u subotu da su dvije osobe ozlijeđene nakon što su krhotine oborenih dronova izazvale požar u skladištu nafte u crnomorskoj luci Novorossiysk.

Regionalni stožer regije Krasnodar priopćio je da se nekoliko tehničkih i administrativnih objekata zapalilo, dok su dijelovi dronova pali na terminal za gorivo.

Ozlijeđeni su prevezeni u bolnicu, a smrtnih slučajeva nije bilo.

Isti izvor navodi da su dronovi također oštetili privatne kuće u lučkom gradu Anapa, sjevernije uz obalu.

Ukrajinska vojska rekla je kasno u petak da je gađala sjedište jedinice Rubikon u Starobilsku tijekom noćnog napada.

U priopćenju se navodi da pripadnici te specijalne jedinice za kontrolu bespilotnih letjelica redovito izvode napade na civile i civilnu infrastrukturu diljem Ukrajine.

Ukrajinske oružane snage istaknule su da djeluju isključivo protiv vojnih ciljeva.

– Napadi se vrše na vojnu infrastrukturu i objekte koji se koriste u vojne svrhe, uz strogo poštivanje normi međunarodnog humanitarnog prava, zakona i običaja ratovanja – stoji u priopćenju.

Dan ranije ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je pogođeno sjedište ruske sigurnosne službe FSB u južnoj regiji Herson, koju kontrolira Moskva.

Prema njegovim riječima, u tom napadu ubijeno je ili ranjeno oko 100 ruskih vojnika i pripadnika okupacijskih snaga.

Rusko ministarstvo obrane nije komentiralo te tvrdnje, ali proruski kanal Telegram izvijestio je o “žrtvama” nakon, kako je rečeno, “masovnog napada dronom”.

Od početka sveobuhvatne ruske invazije 2022., Ukrajina je opetovano optuživala Rusiju da namjerno gađa civile, što Moskva redovito negira.

Prošlog su tjedna ukrajinski dužnosnici rekli da su 24 osobe, uključujući tri djevojke, poginule kada je ruski projektil pogodio i uništio dio visoke stambene zgrade u Kijevu.

Kineski predsjednik Xi Jinping pozvao je u srijedu na dugoročnu stratešku suradnju s Rusijom kako bi se pomoglo u izgradnji pravednijeg i pravednijeg globalnog sustava upravljanja, tijekom sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Pekingu.

Trenutna međunarodna situacija je složena i nestabilna, s porastom unilateralne hegemonije, ali mir, razvoj i suradnja ostaju prevladavajuća globalna težnja, rekao je Xi u svom uvodnom obraćanju u Velikoj dvorani naroda, svečanoj zgradi kineske države, prenosi državna novinska agencija Xinhua.

Xi je također pozvao na bolju sveobuhvatnu stratešku koordinaciju Kine i Rusije kako bi se unaprijedio razvoj obiju zemalja.

Odnosi između Kine i Rusije neprestano se produbljuju kroz rastuće političko povjerenje i stratešku suradnju, širenje veza u različitim sektorima te kroz zajedničke napore za očuvanje međunarodnog poštenja i pravde, rekao je.

Putin je u utorak započeo dvodnevni posjet Kini, samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump završio trodnevno putovanje na summit i razgovore s Xijem.

Ovo putovanje poklapa se s 25. obljetnicom Ugovora o dobrosusjedskoj i prijateljskoj suradnji dviju zemalja. Kinesko-ruski ugovor o prijateljstvu potpisali su 2001. godine tadašnji kineski predsjednik Jiang Zemin i Putin.

I ovaj ugovor je produljen u srijedu.

Putin je izjavio da su odnosi između Rusije i Kine dosegnuli nezapamćeno visoku razinu, dok je bilateralna trgovina porasla više od trideset puta u posljednjih 25 godina.

Govoreći na sastanku s kineskim kolegom u Pekingu, Putin je kineskog predsjednika Xi Jinpinga opisao kao dragog prijatelja, podsjetivši na kinesku poslovicu da “ako se prijatelji ne vide jedan dan, čini se kao da su prošle tri jeseni”.

– U kontekstu krize na Bliskom istoku, Rusija nastavlja zadržati svoju ulogu pouzdanog dobavljača resursa, dok Kina ostaje odgovoran potrošač tih resursa – rekao je.

Također je potvrdio svoju namjeru da prisustvuje summitu Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje (APEC) 2026. u južnom kineskom gradu Shenzhenu u studenom i pozvao Xija da posjeti Rusiju sljedeće godine.

Prema Putinovim riječima, Moskva i Peking nastavljaju se zalagati za kulturnu i civilizacijsku raznolikost i poštivanje suverenih razvojnih putova država.

Promjena retorike ruskog predsjednika Vladimira Putina o ratu u Ukrajini posljednjih je tjedana izazvala brojne reakcije zapadnih medija i analitičara, i britanski Guardian u svojoj analizite navodi da bi Kremlj možda prvi put ozbiljno razmotrio mogućnost zaustavljanja rata zbog sve većih vojnih i gospodarskih pritisaka na Rusiju.

Prema pisanju ovog lista, Putinovi signali o mogućem prekidu sukoba ne znače da Moskva smatra da je ostvarila potpunu pobjedu, već da rusko vodstvo procjenjuje da ulazi u sve teže razdoblje rata.

Ruska strategija dugoročnog iscrpljivanja Ukrajine počela je pokazivati ​​jasna ograničenja, posebice nakon što su ukrajinske snage uspjele usporiti rusko napredovanje i vratiti dio teritorija na pojedinim dijelovima bojišnice.

Osim situacije na samom bojištu, Rusija se suočava i sa sve većim problemima u održavanju ljudstva.

Nova mobilizacija velikih razmjera predstavljala bi značajan politički rizik za Kremlj jer bi mogla izazvati nezadovoljstvo među stanovništvom slično onom u jesen 2022.

Upravo zbog toga trenutna Putinova retorika o kraju rata može imati i važnu unutarnjopolitičku funkciju, odnosno stvaranje privida da se sukob približava kraju kako bi se opravdale dosadašnje žrtve.

Dodatni pritisak stvara sve veća sposobnost Ukrajine da koristi napade bespilotnim letjelicama i raketama za ciljanje strateških ciljeva duboko unutar ruskog teritorija.

Ovi napadi na energetsku infrastrukturu i logističke objekte imaju snažan vojni, ali i psihološki učinak, jer rusko stanovništvo postaje svjesno da rat više nije ograničen isključivo na ukrajinski teritorij.

Iako rusko gospodarstvo još nije na rubu kolapsa, troškovi rata kontinuirano rastu, što stvara sve veći proračunski pritisak i dodatno vezuje gospodarstvo za vojni sektor, čineći ga dugoročno neodrživim.

Kremlj vjerojatno pokušava otvoriti prostor za moguće pregovore prije nego što pozicija Rusije dodatno oslabi.

Moskva računa i na moguće promjene prioriteta u Washingtonu ili opći zamor Zapada, koji bi mogli omogućiti postizanje dogovora pod povoljnijim uvjetima.

Ipak, zaključak analize je da Putinovi govori ne jamče brzi mir, već ukazuju na redefiniranje strategije u trenutku kada rat postaje sve skuplji i neizvjesniji za obje strane.

Ruski predsjednik Vladimir Putin nagovijestio je u subotu da bi rat u Ukrajini uskoro mogao završiti.

Obraćajući se novinarima nakon obilježavanja ruske Parade pobjede, Putin je rekao: “Mislim da se ovo pitanje bliži kraju”, prenosi Deutsche Welle.

On je to komentirao odgovarajući na pitanje je li zapadna pomoć Ukrajini otišla predaleko.

Ruski čelnik je rekao: “Počeli su intenzivirati sukob s Rusijom, koji traje do danas. Mislim da se približava kraju, ali to je još uvijek ozbiljna stvar.”

Putinove primjedbe dolaze dok Kijev i Moskva ovog vikenda promatraju trodnevno primirje u ratu Rusije protiv Ukrajine.

Tijekom konferencije za novinare Putin je upitan koga bi volio kao pregovarača Europske unije za te pregovore. Citirao je bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Schrödera.

Schröder je jedan od Putinovih najbližih saveznika na Zapadu i dugogodišnji osobni prijatelj.

No suočio se s oštrim kritikama kod kuće zbog tih veza, koje su uključivale unosne pozicije u upravnim odborima ruskih energetskih kompanija povezanih s državom.

Putin je također optužio Europsku uniju za pokušaj eskalacije sukoba, upozorivši Bruxelles da bi “ova igra mogla biti skupa”.

Ukrajina i dalje dobiva veliku potporu iz Europe, posebice u obliku opreme i tehnologije.

Kao dio mirovnog sporazuma pod vodstvom SAD-a ovog vikenda, obje su strane pristale na veliku razmjenu zarobljenika, ali Putin je rekao da Moskva nije dobila odgovor od Ukrajine po tom pitanju.

– Računamo na to da će ukrajinska strana odgovoriti na prijedlog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Nažalost, još nismo dobili nikakve prijedloge – rekao je novinarima.

U subotu je u Kremlju održan sastanak delegacije bh. entiteta Republika Srpska s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, javlja RTRS.

Predsjednik Rusije je na početku sastanka s izaslanstvom RS rekao da je uvjeren da će se partnerstvo Rusije i Republike Srpske i dalje razvijati.

– Između Srba i Rusa stoljećima gajimo bliske odnose i veoma nam je drago što vas vidimo u Moskvi – rekao je Putin, prenosi portal RTRS.

Izaslanstvo RS-a činili su predsjednik RS-a Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić i lider SNSD-a Milorad Dodik. Uz Putina, sastanku su nazočili i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Jurij Ušakov.

Prethodno je delegacija RS prisustvovala paradi povodom Dana pobjede na Crvenom trgu u Moskvi, kao i prijemu koji je Putin organizirao za strane dužnosnike.

– Republika Srpska cijeni povijesnu ulogu ruskog naroda u pobjedi nad fašizmom i ostaje privržena suradnji, međusobnom uvažavanju i očuvanju tradicionalnih veza – objavio je Milorad Dodik na društvenoj mreži X.

Rusija je u subotu (9. svibnja) održala svoju godišnju vojnu paradu povodom Dana pobjede na Crvenom trgu, obilježavajući godišnjicu sovjetske pobjede u Drugom svjetskom ratu.

Paradi su prisustvovali ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnici nekoliko stranih država, uključujući predsjednika Bjelorusije Aleksandra Lukašenka, predsjednika Kazahstana Kasima-Žomarta Tokajeva, predsjednika Uzbekistana Shavkata Mirziyoyeva, predsjednika Laosa Thonglouna Sisoulitha i malezijskog kralja sultana Ibrahima Iskandara.

Uoči proslave, Moskva je najavila jednostrani dvodnevni prekid vatre 8. i 9. svibnja i upozorila Ukrajinu na “masivni” raketni odgovor ako proslava bude poremećena.

Kijev je kasnije objavio da će poštovati primirje koje počinje u utorak u ponoć.