Federalni zastupnik Admir Čavalić je na jednoj od sjednica ogorčeno kazao da djeca u Tuzlanskom kantonu odrastaju ne znajući kako izgleda voz. Prema ovom kantonu željeznički putnički vozovi ne saobraćaju od 2012. godine. Čak ni prema Unsko-sanskom kantonu vozovi ne saobraćaju godinama.

U Javnom poduzeću Željeznice Federacije BiH kazali su nam da ni ove godine u njihovom redu vožnje nije planirano uvođenje putničkih vozova na području Tuzlanskog kantona, dodajući da to ne znači da Željeznice FBiH uopće ne razmišljaju o vraćanju putničkih vozova na ovo područje.

– Pored zastarjele infrastrukture, jedan od problema je i to što trenutno nemamo pokretnih kapaciteta, dizel lokomotiva i putničkih vagona, koji su neophodni za uspostavljanje putničkog saobraćaja na području Tuzlanskog kantona. Razmišljalo se da se ti kapaciteti osiguraju donacijama i nabavom rabljenih, ali modernih garnitura iz Europske unije. Da bi Tuzla dobila vozove, neophodan je pritisak Vlade Tuzlanskog kantona i spremnost da se iz budžeta finansira kupovina ili zakup modernih kapaciteta, jer ŽFBiH nisu u mogućnosti iz vlastitih sredstava obnavljati putnički vozni park na ovom području – kazao je za Faktor Mirza Hadžibegić, v.d.predsjednik Uprave Željeznica FBiH.

Podsjetio je da je do otkazivanja velikog broja putničkih vozova u TK-u došlo u decembru 2012. godine, nakon analize broja putnika u vozovima, kao i troškova koje vozovi imaju.

Analize su pokazale da popunjenost po vozu nije prelazila šest posto, dok su istovremeno vozovi stvarali vrlo velike troškove koje Željeznice FBiH nisu mogle same podnijeti. Do rasporeda 2019/2020. godine, u dogovoru sa Željeznicama RS-a, koje su ustupile kapacitete, saobraćala su tri para međuentitetskih putničkih vozova na relaciji Doboj – Tuzla – Doboj.

– Željeznice FBiH godinama se obraćaju vladama kantona sa zahtjevima da se u proračunima kantona planiraju sredstva za sufinanciranje željezničkog putničkog prometa. Osim Kantona Sarajevo, nismo imali drugih ponuda kojima bi se kompenzirao dio nepokrivenih troškova koji nastaju kao posljedica prometovanja putničkih vlakova od javnog interesa.

Ozbiljno učešće Vlade Tuzlanskog kantona u sufinanciranju troškova putničkih vozova od javnog interesa i učešće u obezbjeđenju mobilnih kapaciteta značilo bi iskorak u povratku putničkih vozova – kazao je Hadžibegić.

Navodi da je ista situacija i kada je u pitanju ponovno uvođenje putničkog saobraćaja u Unsko-sanskom kantonu. No, novost je da je Vlada USK ove godine u proračunu planirala određena sredstva za sufinanciranje uvođenja putničke linije na relaciji Bihać – Bosanska Krupa – Bihać, tijekom ljetne sezone.

Linija bi prometovala dva dana u tjednu, tri mjeseca, od početka lipnja do kraja kolovoza. Koji će to biti dani u sedmici dogovorit će Željeznice FBiH i Vlada USK.

Pojašnjava da je glavni problem za poboljšanje putničkog prometa nedostatak voznog parka, odnosno putničkih garnitura. Zatim, višedesetljetno neadekvatno održavanje starih vlakova, izostanak kupnje novih vlakova, kao i višedesetljetno neadekvatno sufinanciranje putničkog prijevoza i infrastrukture.

– Naglašavam da bi ozbiljno učešće vlada kantona u sufinanciranju troškova putničkih vlakova od javnog interesa i sudjelovanje u osiguranju mobilnih kapaciteta doprinijelo povratku putničkih vlakova na ove prostore. Sve je to regulirano Zakonom o financiranju željezničke infrastrukture i sufinanciranju putničkog i mješovitog prometa. Nažalost, taj zakon se ne primjenjuje u potpunosti na federalnoj, a posebno ne na kantonalnoj razini. Kanton Sarajevo je izuzetak i svijetli primjer kako primjena ovog zakona izgleda u praksi. No, Bosna i Hercegovina nije samo Kanton Sarajevo, mi nastojimo ponovo povezati cijelu državu željezničkim putničkim saobraćajem. U tome ćemo uspjeti samo ako država sa svim svojim instrumentima to želi i podržava – zaključio je Hadžibegić.

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH federalni zastupnik Admir Čavalić ustvrdio je da Tuzlanski kanton već godinama nema željeznički putnički promet.

– Dobili smo informaciju da će od 1. ožujka putnički željeznički promet u FBiH poskupjeti za 20 posto. Znate li šta ova informacija znači za građane Tuzlanskog kantona? Kao da su dobili informaciju da je autobuski prijevoz u Podgorici poskupio 20 posto. Znači ništa ne znači. Zašto? Zato što nemamo efektivno željeznički putnički promet 2012.-2019. godina. Moje pitanje je, a ujedno i inicijativa za Vladu FBiH, resorno Ministarstvo prometa i komunikacija i Željeznice FBiH, ima li naznaka da će opet biti putničkog željezničkog saobraćaja na području Tuzlanskog kantona ili ćemo ostati geto? Ova informacija o poskupljenju je uvreda, što to nama znači? Kao da smo u drugoj državi – ogorčeno će Čavalić.

Kontaktirali smo Čavalića.

– Od 2012. godine nema putničkih vozova za i iz Tuzle, tačnije od 2019. godine kada je ukinuta linija za Doboj. A onda su iz Željeznica FBiH najavili da će putnički željeznički promet poskupjeti za 20 posto. Za nas je to isto kao da će nešto poskupjeti u Africi. Najnaseljeniji kanton nema putnički željeznički promet. Naša djeca u Kantonu odrastaju a da nikada nisu vidjeli voz. Mi smo kao geto. Nije li to šteta. Za nas je vijest o poskupljenju ovog prometa uvreda – rekao je Čavalić.

Najmanje 39 ljudi je poginulo, a više od 150 je ozlijeđeno u sudaru dvaju brzih vlakova u Adamuzu, nedaleko od Cordobe u Španjolskoj.

Tragična nesreća dogodila se kada je jedan vlak iskočio iz tračnica i prešao na susjedni kolosijek.

Nesreća se dogodila oko 19.40 sati. kada su posljednja tri vagona vlaka Iryo, koji je sa 317 putnika putovao na liniji Málaga – Madrid, iskočila iz tračnica na ulaznim skretnicama u Adamuzu.

Vagoni su prešli na susjedni kolosijek kojim je u tom trenutku u suprotnom smjeru vozio vlak Renfe iz Madrida prema Huelvi, brzinom od gotovo 200 km/h, zbog čega je iskočio.

Agenti Centralne istražne ekipe Civilne garde, specijalizirani za analizu DNK i otisaka prstiju, već su na mjestu događaja kako bi ubrzali identifikaciju preminulih.

Prema Civilnoj gardi, tim uključuje stručnjake koji su već sudjelovali u istoj operaciji tijekom nedavne oluje.

Trenutno je Civilna garda angažirala više od 220 djelatnika, uključujući pripadnike Grupa za javnu sigurnost, promet i pričuvu i sigurnost (GRS), te helikopter i nekoliko dronova.

U Adamuzu se nastavljaju radovi na izvlačenju svih žrtava iz vagona koji su iskočili iz tračnica.

Vagoni, koji su se pretvorili u hrpu iskrivljenog željeza, srušili su se niz nasip visok četiri metra.

Broj poginulih popeo se na 39, prema posljednjim informacijama koje su potvrdili istražni izvori.

Osim toga, 152 osobe su ozlijeđene i prevezene na liječničku pomoć. Petero ih je u kritičnom stanju, 24 ih je teško ozlijeđeno, dok su preostalih 123 s ozljedama različite težine.

Najmanje 24 osobe su poginule, a 73 su ozlijeđene u noćašnjem iskakanju dvaju brzih vlakova iz tračnica u mjestu Adamuz u španjolskoj pokrajini Córdoba.

Predsjednik vlade Andaluzije Juanma Moreno izjavio je da je 15 ljudi u teškom stanju i nije isključio mogućnost da će broj žrtava porasti jer je jedan od vagona “jako oštećen”.

U nesreći su ozlijeđena i četiri maloljetnika, dok je 170 osoba s lakšim ozljedama zbrinuto u poljskoj bolnici, piše Spanish rtve.es.

Nesreća se dogodila oko 19.40 sati. kada su posljednja tri vagona vlaka Iryo, koji je sa 317 putnika putovao na liniji Málaga – Madrid, iskočila iz tračnica na ulaznim skretnicama u Adamuzu.

Vagoni su prešli na susjednu prugu, kojom je u tom trenutku prolazio vlak Renfe iz Madrida za Huelvu, zbog čega je iskočio.

Među poginulima je i strojovođa vlaka Renfe, potvrdili su izvori iz ministarstva prometa.

Dio vlaka pao je niz nasip visok četiri metra, a Moreno je potvrdio da je jedan od vagona pretvoren u “hrpu željeza”, za što će biti potrebna teška mehanizacija.

Ministar prometa Óscar Puente nazvao je nesreću “čudnom” i izbjegao nagađati o uzrocima.

Potvrdio je da se nesreća dogodila na ravnoj dionici pruge koja je obnovljena u svibnju 2025. godine.

– U tu je prugu uloženo 700 milijuna eura, a navodno je bila u savršenom stanju – rekao je.

Dodao je da je vlak tvrtke Iryo koji je iskočio iz tračnica relativno nov, star samo četiri godine.

Novinar Salvador Jiménez, koji je putovao vlakom iz Málage, rekao je da se osjećao kao potres.

– Iz Malage smo krenuli točno u 18:40 s odredištem Madrid, bio sam u prvom vlaku.

U jednom trenutku se činilo kao potres i doista je taj vlak iskočio iz tračnica.

– Odmah su zvali ima li medicinskog osoblja koje bi moglo pomoći, uzeli su čekiće da razbiju prozore i na kraju su nas evakuirali – objasnio je Jiménez.

Premijer Pedro Sánchez otkazao je službeni raspored za ponedjeljak.

– Ovo je noć duboke boli za našu zemlju zbog tragične željezničke nesreće u Adamuzu – rekao je Sánchez, dodavši da sve hitne službe rade koordinirano i bez prestanka.

Središnja vlada aktivirala je vojnu jedinicu za hitne slučajeve (UME), a regionalna vlada Andaluzije aktivirala je Teritorijalni plan za hitne slučajeve.

Sveučilišna bolnica Reina Sofía aktivirala je vanjski plan za slučaj katastrofe.

Podršku je ponudila i predsjednica Madrida, Isabel Díaz Ayuso, čiji su timovi SUMMA 112 poslani na stanicu Atocha kako bi pružili podršku obiteljima.

Razvoj brzih vlakova u svijetu ušao je u novu fazu, a borba za titulu najbržih više nije samo stvar prestiža, već i tehnološke nadmoći. Dok se neke zemlje oslanjaju na klasične željezničke sustave, druge razvijaju potpuno nove tehnologije koje brišu granicu između vlakova i aviona.

BiznisInfo.ba donosi pregled tko trenutno ima najbrže vlakove u stvarnoj upotrebi, ali i tko je najdalje otišao u testiranju budućih superbrzih kompozicija.

Kina je apsolutni svjetski lider i trenutno ima najbrže vlakove na svijetu koji voze u redovnom putničkom prometu.

Vlak Shanghai Maglev vozi do 431 kilometar na sat. Ovaj vlak povezuje središte Šangaja sa zračnom lukom Pudong i već godinama drži titulu najbržeg komercijalnog vlaka na svijetu.

Za razliku od klasičnih vlakova, on lebdi iznad tračnica zahvaljujući magnetskom polju, što gotovo u potpunosti eliminira trenje.

U razvijenim zemljama Europe i Japanu trenutno najbrži vlakovi voze do 320 kilometara na sat: TGV (Francuska), ICE 3 (Njemačka), Shinkansen E5/H5 (Japan).

Ovi vlakovi su među najpouzdanijima na svijetu, ali po brzini zaostaju za kineskim modelima.

Iako iznimno brzi vlakovi već postoje, pravi tehnološki skok događa se u laboratorijima i na testnim stazama.

Tu je japanski SCMaglev koji drži svjetski rekord u brzini vlakova, postignut još 2015. godine, od 603 kilometra na sat. Ovaj sustav se razvija za buduću liniju Tokio-Nagoya, ali još nije u komercijalnoj upotrebi.

Kineski CR450 predstavlja novu generaciju klasičnih brzih vlakova. Trenutno je podvrgnut intenzivnom testiranju i očekuje se da će ući u komercijalnu upotrebu krajem desetljeća. Probna brzina je do 453 kilometra na sat, a planirana operativna brzina je oko 400 kilometara na sat.

Kina je nedavno testirala eksperimentalni vlak Maglev koji je postizao brzine do 800 kilometara na sat.

Važno je naglasiti da se radi o laboratorijskom ispitivanju, a ne o komercijalnom vlaku. Ispitivanje je obavljeno na posebno izgrađenoj kratkoj pruzi, a vlak se ne namjerava uskoro pustiti u promet.

Ipak, ovaj rezultat pokazuje u kojem se smjeru razvija budućnost željezničkog prometa.

Južna Koreja razvija vlak EMU-370 čija je planirana radna brzina 370 kilometara na sat i maksimalna ispitna brzina od približno 407 km/h.

Riječ je o projektu koji bi početkom idućeg desetljeća trebao ući u komercijalnu upotrebu i svrstati Južnu Koreju među zemlje s najbržim klasičnim vlakovima na svijetu.

Iako Kina danas dominira, jasno je da se prava bitka za budućnost brzog prometa tek zahuktava i da će vlakovi u narednim desetljećima doseći brzine koje su donedavno bile rezervirane isključivo za zrakoplove.