Dok građani Kantona Sarajevo ponovo inventiraju kanistere jer vodovod puca, Uprava KJP Vodovod i kanalizacija “pečat” raspisuje natječaje za izvršne direktore i na čelo laboratorija navodno postavlja kadrove sa sumnjivim diplomama.

Zastupnik u Skupštini KS Faruk Kapidžić (SDA) postavio je niz pitanja rukovodstvu Vodovoda i kanalizacije u vezi s lažiranjem izvještaja o više od 70 posto gubitaka vode, fiktivnim tenderima i oprostom dugova povlaštenim dužnicima, dok dug poduzeća doseže 22 milijuna KM, a zaposlenici tvrde da najvažnijim objektom upravlja osoba bez odgovarajućeg stručnog znanja.

A to što pumpe gore, cijevi pucaju, nije strašno, najvažnije je raspisati natječaje za imenovanje više izvršnih direktora.

Tako je ViK Sarajevo raspisao novi natječaj za izbor člana Uprave ovog poduzeća, a pojedini predstavnici, ali i uposlenici koji su se javili portalu Faktor pitaju zašto nije raspisan natječaj za Nermina Kapidžiju, jer je on dobio novo zaduženje u novoj organizaciji u JKP Vodovod i kanalizacija.

Točnije, Kapidžija u ovom trenutku, kako je Faktoru potvrđeno iz ove kompanije, upravlja sa blizu 200 ljudi i povjeren mu je najvažniji dio ViK-a, a to je samo srce vodovoda, laboratorij.

Zaposlenici, ali i zastupnici u Skupštini KS pitaju zašto nije raspisan konkurs za Nermina Kapidžiju, s obzirom da je on dobio dodatnu obavezu koju nije imao u prethodnom konkursu, koji je, kako ističu i jedni i drugi, za njega raspisan mimo procedure jer mu prethodni mandat nije istekao.

No sve to nije spriječilo upravu tvrtke da raspiše novi natječaj za člana Uprave.

A da situacija bude jasnija, novom reorganizacijom broj izvršnih direktora smanjen je s četiri na tri izvršna direktora, tako da su izvršni direktor tvornice ViK i izvršni direktor za razvoj i investicije ove tvrtke podijelili taj sektor.

Sada je raspisan natječaj za jednog izvršnog direktora, ali ne za Nermina Kapidžiju jer je, kako tvrde neki zaposlenici u ovoj firmi poznati redakciji Faktora, zakamufliran činjenicom da nije promijenjen naziv sektora izvršnog direktora kojim rukovodi. No, opis posla je vrlo dobar jer sada upravlja samim srcem vodovoda i laboratorijem, što znači da je ViK dužan raspisati novi natječaj za Kapidžiju.

Zastupnik Kapidžić upitao je Upravu ViK-a, odnosno direktora Adnana Šeraka, povodom ovog i drugih dešavanja u ovom javnom poduzeću:

– Da li je imenovanjem Nermina Kapidžije na mjesto izvršnog direktora u ViK-u u ožujku ove godine prekršen Statut Društva, s obzirom da mu mandat ističe u novembru ove godine?

– Je li točno da je izvršni direktor za ekonomsko-pravne poslove (SEP) ponovno imenovan unatoč evidentiranom dugu ViK-a u iznosu od 22 milijuna KM i kada je točno provedena natječajna procedura za navedeno imenovanje?

– Je li po nalogu izvršnog direktora ponovno uključenje pojedinih dužnika bez podmirenja dugova, među kojima je i vlasnik višemilijunske vile koji za vodu duguje više od 17.000 KM i koga zapravo štitite?

– Je li istina da neke investitore ucjenjujete izdavanjem tehničkih suglasnosti u zamjenu za “medijsku zaštitu”?

– Zašto vam je trebalo više od 100 dana da zamijenite vodovodne i kanalizacijske cijevi u Radićevoj ulici u dužini od stotinjak metara, a imate više od 700 zaposlenih?

– Je li točno da vršite pritisak na zaposlenike da urede izvješće u dijelu koji se odnosi na gubitke vode u sustavu i jesu li stvarni gubici, unatoč svim dosadašnjim ulaganjima, stalno veći od 70 posto?

– Da li ViK bivšem radniku, sada samostalnom obrtniku, plaća usluge pravnog zastupanja u iznosu od oko 3.500 KM mjesečno?

– Da li je ViK izvršio isplatu bivšem radniku za usluge revizije u iznosu od 6.000 KM?

– Jesu li dva člana Nadzornog odbora ViK-a iz Centrotransa u kojem ste nekada radili?

– Da li je istina da NRW (jedinicu/projekt za smanjenje neohodovane vode) vodi čitač vodomjera Nermin Kapidžija sa dvije diplome fakulteta Goražde i Kiseljak?

Bonus pitanje za besplatni doktorat iz ekonomije:

Na kojem se fakultetu izučava poslovni model koji primjenjujete u ViK-u, a prema kojemu, s poskupljenjem usluga građanima, istovremeno rastu i dugovi ViK-a:

a) Internacionalno sveučilište u Goraždu

b) Fakultet za menadžment i poslovnu ekonomiju Kiseljak?

I nije dugo trebalo da iz Vodovoda i kanalizacije odgovore na objavu Faruka Kapidžića. Njihov odgovor možete vidjeti u nastavku.

Federalni vodni inspektori su od ožujka do kraja lipnja 2026. godine izvršili nadzor u 69 gospodarskih subjekata na području cijele Federacije BiH kako bi provjerili provode li planirana ulaganja u sustave za pročišćavanje tehnoloških otpadnih voda.

Kod 23 subjekta utvrđeno je da nisu ispunili ni minimalne obveze predviđene dinamičkim planovima, zbog čega su im izdati prekršajni nalozi u ukupnom iznosu od 170.500 KM.

Cilj kontrola bio je utvrditi da li poslovni subjekti koji ispuštaju tehnološke otpadne vode provode investicije potrebne za ispunjavanje propisanih standarda zaštite voda i okoliša, čime doprinose smanjenju onečišćenja i očuvanju vodnih resursa.

Izmjenama Uredbe, koje su stupile na snagu u siječnju 2024. godine, poslovnim subjektima čije otpadne vode nisu udovoljavale propisanim graničnim vrijednostima emisija ostavljeno je prijelazno razdoblje za realizaciju potrebnih investicija, s rokom do 30. lipnja 2026. godine.

U tom razdoblju bili su dužni izraditi detaljne dinamičke investicijske planove koji su sadržavali aktivnosti, rokove i financijska sredstva potrebna za izgradnju ili unapređenje sustava prikupljanja, pročišćavanja i ispuštanja tehnoloških otpadnih voda. Ovi planovi su sastavni dio vodnih dozvola i predstavljaju jedan od ključnih uvjeta za njihovo izdavanje.

Kontrole su vršene u Unsko-sanskom, Tuzlanskom, Zeničko-dobojskom, Srednjobosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Zapadnohercegovačkom i Bosansko-podrinjskom kantonu, te Sarajevu i Kantonu 10.

O rezultatima inspekcijskog nadzora sačinjeno je detaljno izvješće koje je dostavljeno Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na daljnje postupanje i izradu novih informacija o provedbi Uredbe.

Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove priopćeno je da će federalni vodni inspektori iu narednom razdoblju nastaviti planirane i ciljane kontrole u cilju praćenja primjene propisa iz oblasti zaštite voda i realizacije obaveza iz dinamičkih planova ulaganja, s ciljem poboljšanja stanja okoliša i zaštite vodnih resursa u Federaciji BiH.

Sarajevo je uspješno zakoračilo u budućnost, točnije u 1993. godinu, gdje KJKP Vodovod i kanalizacija (ViK), pod dirigentskom palicom Adnana Šeraka, provodi inovativni program povijesne retro-simulacije na temperaturi višoj od 35 stupnjeva.

I dok mještani brdskih naselja poput Mahmutovca, Jarčedola i Boguševca danima vježbaju preživljavanje bez kapi vode, uprava tvrtke pokazuje vrhunski cinizam šaljući cisternu između 10 i 12 sati – idealno vrijeme za umirovljenike u punoj snazi ​​koji mogu nositi kanistere i kante s vodom, dok su ostali građani u to vrijeme na poslu.

Ako se malo bolje pogleda, ova katastrofa u režiji kantonalnih vlasti nije incident, već sustavna slika i prilika za tvrtku koja desetljećima uspijeva samo u jednoj disciplini: prebacivanju odgovornosti sa izgorjelih pumpi na puknute cijevi.

Dok se dispečeri ViK-a brane metodom “operateri zauzeti, čekaj”, a građani bocama i kantama simuliraju normalan život u 21. stoljeću, pitanje odgovornosti ponovno lebdi u zraku kao nakon nedavnog urušavanja na Dolac Malti.

Odgovor je, naravno, uobičajeni sarajevski klasik – nitko neće odgovarati, jer u sustavu u kojem je imati vodu luksuz, građanima je najlakše poručiti „strpite se“ i zahvaliti sudbini što, za razliku od ratnih godina na koje ih vlast tako nostalgično podsjeća, ovaj put na njih barem nitko ne puca s okolnih brda dok s kanisterima idu do najbližeg izvora.

I dok Vlada Kantona Sarajevo troši milijune na turističku promociju, Općina Stari Grad nudi jedinstvenu, autentičnu turističku turu “Extreme Survival”.

Stranci mogu platiti da osjete čari sarajevskih padina bez kapi vode na plus 35, dok domaći stanovnici istu uslugu dobivaju u fiksnoj cijeni održavanja vodovodne mreže.

I da nastavimo sada u ozbiljnijem tonu, zvali smo dispečera KJKP Vodovod i kanalizacija u večernjim satima prije dva dana, imali smo sreće da se javio. Rekao nam je da je neka pumpa pokvarena.

– Pumpa je izgorjela, pokušavamo je popraviti, vode nećete imati još dva dana, strpite se – pojašnjavaju iz ovog komunalnog poduzeća.

Veliki broj brdskih naselja u općini Stari Grad danima je bez vode. Mještani naselja Mahmutovac, u ulici Sulejmana Zolja, u proteklih 48 sati imali su vodu u slavinama samo sat i po, i to je sve.

Ovakvim načinom rada KJKP Vodovod i kanalizacija pogođeno je nekoliko hiljada domaćinstava.

Nakon četiri dana Kalvarije iz Vodovoda stiže obavijest: “Obavještavaju se mještani Jarčedola, Širokače i Boguševca da će vodosprema biti u njihovim naseljima od 10 do 12 sati.

Naravno, u ovoj se obavijesti spominju samo neka naselja, valjda su iz tih naselja i vršili najveći pritisak na upravu ovog komunalnog poduzeća.

Pitam predstavnike vlasti u Kantonu Sarajevo, predstavnike Općine Stari Grad, te menadžment KJKP ViK, šta će nam cisterna za vodu, ne treba nam. Možemo otići i na mezarje na česmu po vodu, možemo otići i do poznatih sarajevskih gradskih i prigradskih izvora, neki su ih se sjetili iz rata, među kojima je i potpisnik ovih redova.

Sada nas neće gađati granatama s Trebevića, Bora i drugih položaja po brdima oko Sarajeva. Barem možemo sigurno oprati odjeću na tom izvoru, okupati se, pa čak i ponijeti kanister vode za ispiranje zahodske školjke. Sada možemo i autom, gorivo je skupo, ali možemo naći nešto za ove situacije.

Lijepo, a sad da postavim pitanje Upravi ViK-a, tko će točiti vodu iz cisterne od 10 do 12 sati, kada je 80 posto ljudi na poslu?

Da nije tužno, bilo bi smiješno.

Sinoć je autor ovih redaka uputio upit direktoru KJKP Vodovod i kanalizacija Adnanu Šeraku na koje on naravno nije odgovorio, valjda čeka instrukcije stranačkog lidera. Pitanje je bilo: “Gospodine Šerak, imate li vode?”.

Strašno je sve ovo što proživljavaju Sarajlije. Na plus 35 nema vode, ni za piće, ni za WC, ni za kupanje… Tko će za ovo odgovarati? Nitko, kao i uvijek. Nije bitno to što stanovnici padina nemaju vode, važni su bili kada su u veljači 1992. goloruki izašli na okolna brda iznad Sarajeva braniti grad, pa čak i oni koji sada odlučuju hoće li imati pitke vode ili ne.

Prije mjesec dana slična situacija bila je u Novom Sarajevu, na magistralnom putu, na Dolac Malti, pukla je cijev, voda je lila na sve strane, nekoliko naselja ostalo je bez vode, a nadležni su se tek nakon 24 sata sjetili poslati cisternu.

Tko je odgovoran što su građani velikog dijela Starog grada bez vode, što proživljavaju period 1992.-1995. godina, što peru ruke i lice od boca, što peru suđe u kantama?

Odgovor je jednostavan, kriva je nesposobna Vlada Kantona Sarajevo koja nam skoro osam godina priča bajke kako je sve divno i kako ovako nikada nije bilo. I nije, u pravu su!

I dok nam “najbolja vlast ikada” na društvenim mrežama ponosno poručuje kako živimo u zlatnom dobu napretka, sarajevska se stvarnost i dalje mjeri dubinom plastične kante na plus 35 stupnjeva. Jer u Kantonu Sarajevo napredak očito ne znači ići naprijed, već imati privilegiju da u 21. stoljeću sa strepnjom i kanisterom u ruci gledaš u nebo, moleći Boga za kišu prije nego što se direktor ViK-a sjeti popraviti pumpu.

Javno komunalno poduzeće Vodovod i kanalizacija Tuzla apeliralo je na građane da u narednim danima, a posebno u dane vikenda, racionalno koriste vodu kako bi se osiguralo uredno vodosnabdijevanje svih potrošača.

Zbog najavljenih visokih temperatura i povećane potrošnje, iz tvrtke pozivaju građane da vodu iz gradskog vodovoda koriste isključivo za osnovne potrebe kućanstva te da izbjegavaju njezino neracionalno korištenje.

Iz tvrtke ističu kako je odgovorno i savjesno korištenje vode iznimno važno za očuvanje stabilnosti vodoopskrbnog sustava i urednu opskrbu svih korisnika.

Kako je priopćeno iz KJKP Vodovod i kanalizacija, u sklopu redovnih aktivnosti na održavanju vodoopskrbnog sustava izvršit će se sanacija.

– Zbog radova mogući su prekidi vodosnabdijevanja u ulicama: Ramiza Alića, Stupska, Orlovačka, Aerodromska, Butmirska cesta, Igmanskog bataljona, Tuneli, Sulejmana Pačariza Hodže, Krivoglavci III, Izeta Karšića čikma.

Bez vode bi mogle ostati i ulice: Ferida Srnje, Kodžina, Vrbovska, Harisa Kurtovića, Milinkladska, Novopazarska, Avde Huma, Kenana Demirovića, Nusreta Šišića Dede, Zuke Džumhura i Humačka ploča – saopćeno je iz ovog komunalnog preduzeća.

Normalizacija vodoopskrbe očekuje se nakon završetka radova u poslijepodnevnim satima.

– Za sve informacije možete se obratiti našem Dispečerskom centru na brojeve telefona 033 210 707 i 033 220 435 – dodali su.

Više od 300 mještana Krivoglavaca u sarajevskoj općini Vogošća, koji su mjesecima bez vode, uskoro bi konačno trebali riješiti ovaj problem.

Naime, radnici KJKP Vodovod i kanalizacija stigli su u njihovo naselje i započeli iskop zemljišta kako bi postavili nove vodovodne cijevi.

Kako nam je kazao jedan od mještana Krivoglavaca Mehdi Zimić-Hamza, bager je stigao.

– Nadamo se da će uskoro postaviti nove cijevi i da će voda što prije doći do naših domova, kako se više ne bismo mučili s kanisterima i kantama po ovoj vrućini.

Nisu nam rekli kada bi radovi mogli biti gotovi, ali bitno je da su počeli – rekla je Zimić-Hamza.

Mještani su mjesecima bili bez vode, jer su cijevi tu i tamo pucale, a nakon razgovora s načelnikom Općine Vogošće Migdadom Hasanovićem i direktorom KJKP Vodovod i kanalizacija Adnanom Šerakom dogovoreno je da se ugrade nove cijevi kako bi se problem trajno riješio.

Mještani Krivoglavca u općini Vogošća i dalje su bez vode, a kada će je dobiti teško je prognozirati. Više od 300 mještana još uvijek čeka da voda poteče iz slavina u njihovim kućama i da konačno prestanu nositi kanistre i kante kao u 19. stoljeću.

Sastanak koji su danas imali sa direktorom KJKP Vodovod i kanalizacija Adnanom Šerakom i načelnikom Općine Vogošća Migdadom Hasanovićem nije riješio problem.

Kako nam je kazao Mehdija Zimić-Hamza, mještanin Krivoglavaca, obećano im je da će radovi početi uskoro, ali ne i kada i koliko će trajati.

– Načelnik Hasanović je rekao da će Općina Vogošća osigurati bager kako bi radovi što prije počeli, a direktor KJKP Vodovod i kanalizacija nam je rekao da se radi na četiri gradilišta i da će se potruditi da nam pošalju radnike da završe posao.

Rekli su da će postaviti nove cijevi jer se ne isplati svako malo popravljati stare.

Nisu nam rekli kada će početi, ali nadamo se da će biti što prije jer nam je voda prijeko potrebna. Sada su vrućine koje nam dodatno otežavaju svakodnevni život – rekla je Zimić-Hamza.

Inače, mještani Krivoglavaca više od tri mjeseca nemaju vodu, ali im KJKP Vodovod i kanalizacija uredno šalje račune koje plaćaju.

Već tri mjeseca više od 300 mještana Krivoglavaca u općini Vogošća nema vodu, ali zato uredno dobijaju račune od KJKP Vodovod i kanalizacija.

Ova tvrtka ne propušta priliku da ih uredno naplati – ništa. Jer iz slavina u njihovim kućama voda ne teče i tko zna kada će.

Polako gube strpljenje jer oni koji trebaju raditi svoj posao samo primijete problem, dosadi im i odu, a građani ostaju na plus 20 Celzijevih stupnjeva bez vode.

Kako nam je rekla Mehdija Zimić-Hamza, dobila je račun da je potrošila sedam kubika vode.

– Kakav narod kad nema vode za lijek? Patimo kao da ne živimo u 21. stoljeću. Sramota je što nam rade, a mi koji živimo u ovom naselju smo najurednije platiše računa. Nismo nikome ništa dužni – naglašava Zimić-Hamza.

Kanistri, kante, bačve njihova su svakodnevica. Vodu donose sa Sokolja i okolnih izvora i koriste je za pranje, a za piće je kupuju ili im je donose prijatelji.

– Za sada ne znamo kada će radnici KJKP Vodovod i kanalizacija doći da otklone kvar. Posljednje informacije koje imamo su da bi danas ili sutra trebao biti održan sastanak sa direktorom KJKP Vodovod i kanalizacija Adnanom Šerakom i načelnikom Općine Vogošća Migdadom Hasanovićem.

Ne znamo što i kako dogovoriti. Samo želimo dobiti vodu koja je najosnovnija ljudska potreba. Mislim da ne tražimo previše – rekla je Zimić-Hamza.

A problem su i vodovodne cijevi koje svako malo puknu. Građani prijavljuju kvar i tada počinju krugovi pakla.

Ekipe KJKP Vodovod i kanalizacije dolaze za desetak dana i lociraju kvar. Kažu, doći će druga ekipa i onda se druga ekipa čeka 15 do 20 dana. Dok traju njihovi odlasci i dolasci, građani žive bez vode.

A kad se kvar otkloni, vode će biti najviše desetak dana i onda opet ista priča. Pukne cijev i opet krene.

A rješenje problema je vrlo jednostavno. Stare dotrajale cijevi treba zamijeniti novima.

Iz KJKP Vodovod i kanalizacija doo Sarajevo saopćeno je da su sutra, zbog sanacije kvarova, mogući prekidi u vodosnabdijevanju u ulicama: Asima Čamdžića, Kamenolom, Reljevska, Kodžina, Šehitluci, Lasičke megare, Begluk, Mejdan, Ali ef. Lokvančića, Tvrdica, Tekija, Grdonj, Himzarina, Blažuj, Mekote i Mratnjevace.

Također, sutra od 08:30 sati planiran je sanacija magistralnog vodovoda DN 400mm u ulici Bajrama Zenunija. Zbog ovih radova doći će do prekida vodosnabdijevanja u ulicama: Bajram Zenunija, Majdanska, Trg solidarnosti, Bulevar Meše Selimovića, te dio ulice Džemala Bijedića.

Do poremećaja vodosnabdijevanja (pada pritiska) na višim kotama može doći u naseljima: Otoka, Čengić Vila I i II, Alipašin most, Miljacka, Halilovići, Grbavica i manji dio naselja Buća potok.

Normalizacija vodoopskrbe se očekuje po završetku radova u poslijepodnevnim satima, saopćeno je iz KJKP Vodovod i kanalizacija.

Zamislite glavni grad europske države u kojemu u nedjelju pukne glavna vodovodna cijev, ostavljajući tisuće građana bez kapi vode cijeli dan. Žedni ste, ali ne možete kupiti vodu. To je slučaj sa Sarajevom, jer su federalna Vlada i parlamentarna većina donijele zakon o zabrani rada trgovina nedjeljom.

A onda se općinske, gradske i kantonalne vlasti sjete da poslije 14 sati pošalju cisterne po stanovnike naselja koja su ostala bez vode, a do tada veliki broj Sarajlija koji imaju posttraumatski stresni poremećaj s kanisterima ide po vodu na gradske fontane i onu na groblju – baš kao od 1992. do 1995. godine.

Podsjetimo, benzinske crpke rade, ali vode nema za kupiti. Rasprodan.

I pazite, ovo nije scenarij za filmsku priču, niti je to skeč, koji su jednom davno pripremili nadrealisti, ovo je realnost u kojoj žive građani Federacije BiH zbog nesposobnosti i populizma “utjecajne vlasti”.

I dok se vlast bavi društvenim mrežama, a ministri, načelnici, gradonačelnici i ostali natječu tko će imati ljepšu sliku na profilima, a ljudi im svako malo vide objave na Tiktoku, Facebooku, Instagramu, stanovnici glavnog grada umjesto u 21. stoljeću žive u srednjem vijeku.

Vlast priča o digitalizaciji, pametnim aplikacijama, bezbrojnim mogućnostima, a građani kao u ratu čekaju cisternu na ulicama Sarajeva.

A nitko ne odgovara na pitanje što je s novcem od već realiziranog kredita od 50 milijuna KM za Vodovod Sarajevo, novca nema, a kvarova na vodovodnoj mreži sve je više. I nikad kraja…

Ako je ovako teško u “glavnom gradu” koji je “pod svjetlima reflektora”, pitanje je što se događa u ostalim gradovima u Federaciji BiH koji nisu stalno pod budnim okom javnosti.

A sad se vratimo na neradni tjedan. Kada je krajem prošle godine pompozno najavljena i uvedena neradna nedjelja, to je prikazano kao povijesna pobjeda radničkih prava.

Međutim, rigidna provedba ovog zakona, bez obzira na iznimke i slučajeve, pretvorila je potrošače u taoce.

Dok se veliki trgovački lanci lako prilagođavaju novim pravilima, građani su osuđeni nedjeljom kupovati osnovne namirnice na benzinskim postajama ili u rijetkim, iznimno skupim drogerijama.

I iako Vlada FBiH “kao papagaji” stalno ponavlja da promet nije pao, da radna mjesta nisu ugrožena, statistički podaci iz mjeseca u mjesec ih demantiraju.

Gdje je nestalo obećanje o “jeftinijoj potrošačkoj košarici”? Čini se da je završilo samo na riječima.

Kao amortizer cjenovnih šokova resorno ministarstvo i Vlada najavili su digitalnu aplikaciju.

Sustav nazvan “Usporedi cijene” trebao je omogućiti građanima da u svakom trenutku na svojim telefonima vide gdje su namirnice najpovoljnije.

Iako je aplikacija trebala biti u potpunosti funkcionalna početkom ožujka, rokovi su ponovno produljeni pod izlikom “provjere podataka” i pripreme trgovaca.

Danas, dok građani svakodnevno doživljavaju cjenovne šokove, transparentnost tržišta još uvijek je svedena na prazna obećanja i birokratske upute, a od obećanog digitalnog alata nema ni traga.

Ukrštanjem ova tri problema dolazimo do poražavajućeg zaključka da vlasti u Federaciji BiH nemaju nikakvu međusobnu koordinaciju niti elementarnu logiku u vođenju procesa.

Vlada FBiH donosi zakone koji zaključavaju trgovine nedjeljom, Federalno ministarstvo trgovine kasni s obećanim prijavama, a Vlada Kantona u Sarajevu i KJKP Vodovod i kanalizacija (ViK) ne mogu građanima osigurati vodu u slavinama.

Vrijeme je da se vlasti prestanu baviti kozmetičkim populizmom i hitno se okrenu rješavanju temeljnih infrastrukturnih i gospodarskih problema.

Dok se to ne dogodi, građani se mogu samo nadati da im nedjeljom neće pucati cijevi, da vodu neće morati tražiti na pumpama ili česmama na grobljima.

A kako i gdje će kupovati i po kojim cijenama, to je već priča za novi tekst.