Na raskrižju magistralnog puta M18 i ulice Tome Mendeša u sarajevskoj općini Vogošća, radnici privatnog investitora su presjekli, demontirali i sa terena odnijeli nadzemne funkcionalne cijevi glavnog vodovoda.

Građanima su poručili da se infrastruktura uklanja jer smeta investitoru koji tu gradi ćevabdžinicu. Ništa ne bi bilo sporno da nisu skinuli vrelovod koji grije građane Vogošće, što znači da će građani ostati bez grijanja.

Kako nam je kazao jedan od stanara Zlatan Kožljak, danas su na adrese svih nadležnih kantonalnih i općinskih institucija uputili hitne prijave i zahtjeve za nadzor zbog nezakonitog uništavanja javne komunalne infrastrukture.

– Ne znamo tko je investitor, bili su obični radnici koji su sve to uklonili. Jutros smo to vidjeli, a tijekom vikenda su to uklonili – rekao je Kožljak.

Kako je priopćeno iz neformalne grupe građana Viber zajednice “Grijanje BAGS”, građani sumnjaju da se radi o fiktivnom obećanju i pogodovanju privatnim interesima na štetu javne imovine Kantona Sarajevo.

– BAGS Energotehnika punih sedam mjeseci, odnosno od prosinca 2025. godine, nije u mogućnosti sanirati jednostavan kvar na trafostanici u Ulici braće Kršo (brojevi 1-4), a uredno isporučuje račune izvan sezone.

Ako BAGS nema kapacitet popraviti jednu trafostanicu, potpuno je nerealno vjerovati da ima sredstva i projekt hitnog izmještanja glavnog vodovoda prije početka sezone grijanja.

Važno je reći da je ova infrastruktura trebala poslužiti i za novu toplanu za koju Općina Vogošća još nije izdala građevinsku dozvolu – saopćeno je iz ove Viber zajednice.

Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

Godišnjica jedne od najznačajnijih bitaka za Sarajevo, “Bitke za Mađarsku” tokom agresije na BiH, obilježena je danas 33. put zaredom.

Ovaj značajan datum obilježen je u organizaciji Udruženja ratnih vojnih invalida (RVI) Vogošća.

O značaju ove bitke svjedoči činjenica da su agresorske snage na ovom dijelu vogošćanskog ratišta izvodile izuzetno snažne i pažljivo planirane napade s ciljem zauzimanja strateški važnih položaja.

No, braniteljima je bilo jasno da Mađarska ne smije pasti. U srpnju 1993. godine ugorski su heroji za samo nekoliko dana uspjeli obnoviti privremeno izgubljene linije obrane i, unatoč višestruko nadmoćnijem neprijatelju, sačuvati ih do kraja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu.

O strateškom značaju Ugorskog i herojstvu njegovih branitelja govorio je Zlatni ljiljan Vogošće Omer Hasanović, dok je u ime Općine Vogošća, načelnika Općine i Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu prisutne pozdravila Indira Daidžić.

Omer Hasanović je naglasio da su u Ugorskom tijekom agresije na BiH poginula 24 borca, od čega čak pet komandira četa, dok je čak šest odlikovano najvećim ratnim priznanjem Zlatnim ljiljanom.

Poseban doprinos obilježavanju obljetnice dali su mladi koji su literarnim djelima posvećenim temi „Bitka za Mađarsku“ odali počast herojima ovoga kraja.

Svoje referate pročitale su Ajša Ferić i Sajra Omerspahić.

Nakon službenog dijela programa, organizator manifestacije Udruga RVI Vogošća upriličila je prigodno druženje za sudionike i posjetitelje uz evociranje sjećanja na herojske dane obrane Ugorskog i odavanje počasti svim borcima koji su dali doprinos u očuvanju slobode.

Važno je naglasiti da je na dan bitke za Mađarsku na opkoljeno Sarajevo ispaljeno rekordnih 3777 granata.

Tog dana palo je najviše granata u jednom danu tijekom opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, koja je trajala 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine.

U saobraćajnoj nesreći koja se večeras dogodila na ulazu na magistralu kod Vogošće dvije osobe su povrijeđene.

Kako nam je rečeno u Operativnom centru MUP-a Kantona Sarajevo, u nesreći su učestvovala tri vozila.

– Riječ je o dva automobila i cisterni. Ozlijeđenima se utvrđuje stupanj ozljeda. Nemamo informacija da li su lakše ili teže povrijeđeni – kazali su iz Operativnog centra MUP-a KS.

Zbog uviđaja i uklanjanja vozila sa kolnika trenutno je blokiran saobraćaj na ovom dijelu sarajevske obilaznice.

Policijski službenici Federalne uprave policije, pod nadzorom Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo, provodeći mjere i radnje iz svoje nadležnosti na području općine Vogošća, izvršili su pretres stambenog objekta koji koristi osumnjičeni.

Tom prilikom pronađena je i jedna privremeno oduzeta automatska puška, kao i pištolj s pripadajućim streljivom, s kojim nije postupalo u skladu s važećim zakonskim propisima.

Nakon provedenih mjera i radnji, Federalna uprava policije podnijela je nadležnom tužiteljstvu izvještaj o počinjenom kaznenom djelu protiv jedne osobe zbog postojanja osnova sumnje da je počinila kazneno djelo nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, priopćeno je iz FUP-a.

U saobraćajnoj nesreći koja se jutros dogodila u Vogošći u Sarajevu povrijeđeno je dijete.

– Nesreća se dogodila u 7.55 sati, ozlijeđeno je dijete kao pješak. Nesreća se dogodila u Igmanskoj ulici – kazali su iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Prema prvim informacijama radi se o lakšim ozljedama, no policija čeka dojavu o stupnju ozljeda.

Kako javljaju čitatelji, gužve su u oba smjera, a policija regulira promet.

U Vogošći su se jutros u roku od pola sata dogodile još tri nesreće, ali srećom samo s materijalnom štetom.

Na prijedlog Općinskog stožera civilne zaštite Vogošća, donesena je Odluka o djelomičnom proglašenju stanja prirodne nesreće na području te općine u Domu zdravlja Hotonj, u ulici Rašida Bešlije br. 73, uzrokovan pomicanjem i slijeganjem tla.

Kako je danas saopćeno iz Federalne uprave civilne zaštite, ugroženi su objekti Centra za podršku osobama s invaliditetom Sumero u zajednici.

Sukladno navedenoj odluci, Općinski stožer civilne zaštite poduzeo je potrebne mjere i aktivnosti za zaštitu i spašavanje ljudi i materijalnih dobara na ugroženom području.

Polaganjem cvijeća i prigodnim programom obilježen je Dan logoraša općine Vogošća, a preživjeli kažu da se polovina prisilno zatočenih nikada nije vratila svojim kućama.

Ahmed Hido, bivši logoraš i predsjednik Udruženja logoraša općine Vogošća, za Detektor kaže da je kroz logore na području ove općine – “Planjina kuća”, “Nakina garaža”, “Bunker” i “Kod Sonje” bilo zatočeno blizu 800 građana nesrpske nacionalnosti, a da njih 400 nikada nije dočekalo slobodu.

– Bilo je silovanja, bilo je svega, gledao sam sve. Ne bih se htio podsjećati jer su se i meni neke stvari dogodile. Kad se sjetim, deset dana mi nije dobro. Za 28 osoba još uvijek tragamo kako bismo ih dostojno ukopali. To su bili očevi, braća, sinovi. Ljut sam na državu jer su nas ignorirali, ne žele nas unijeti u zakon kako bi naša djeca mogla tražiti zaposlenje, pristojno živjeti i liječiti se – kaže Hido, koji je bio zatočen u logoru “Bunker”.

Kod spomenika ubijenim civilima i logorašima u parku Vogošća obilježen je Dan logoraša općine Vogošća.

Eset Muračević, svjedok ratnih zločina počinjenih u logorima, razočarano kaže da su te manifestacije “ostale na plećima žrtava koje njeguju uspomenu na svoje saborce”.

– Vlast je pomalo zaboravila na ashabe na čijim je leđima ispisana historija Bosne i Hercegovine. Nezamislivo je da u školi djeca ne mogu naučiti ništa o događajima iz naše nedavne prošlosti. Ne mogu si dopustiti da neki ministar koji se bavi obrazovanjem prima redovnu plaću, a u njegovom resoru imaju dvije škole pod istim krovom ili u školskim udžbenicima nema ništa o ratnim događanjima – ističe Muračević.

Pravomoćnom presudom Suda BiH u veljači 2019. Jovan Tintor je u svojstvu predsjednika Kriznog stožera i člana Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) proglašen krivim za sudjelovanje u širokom i sustavnom napadu na nesrpsko stanovništvo Vogošće od travnja do kraja srpnja 1992. godine i osuđen na 10 godina zatvora.

Presudom je utvrđeno da je Krizni štab izdao naredbu o formiranju logora “Kon-Tiki” i “Bunker”, kao i da je Tintor odgovoran za zatvaranje civila u “Nakinoj garaži” i “Planjinoj kući” i nehumane uvjete koji su tamo vladali.

Zbog učešća u progonu bošnjačkog i hrvatskog stanovništva Vogošće, Sud BiH je osudio Branka Vlaču na 13 godina zatvora, koji je proglašen krivim za osnivanje logora “Bunker”, u kojem su zatvoreni civili živjeli u nehumanim uvjetima, ležali na betonu i vršili nuždu u bure koje se nalazilo unutar logora. Sud BiH osudio je na 20 godina zatvora Dragana Damjanovića, koji je, između ostalog, proglašen krivim za zločin nad logorašima “Bunkera” i “Planjine kuće”.

Vrhovni sud Federacije osudio je Mladena Milanovića na godinu i četiri mjeseca za zločin u “Bunkeru”. Državni sud, Vrhovni sud Federacije i Kantonalni sud Sarajevo osudili su više osoba za druge zločine u Vogošći, među kojima je i Ranko Boljak, koji je, između ostalog, proglašen krivim za izdvajanje 10-ak logoraša iz “Planjine kuće” početkom 1993. godine, koji su dovedeni u Šumarsku školu na Ilidži, gdje su pretučeni, a zatim zatvoreni u prostorije Vojne policije Ilidža, gdje su ilegalno odvedeni na kopanje rovova. Boljak je na Kantonalnom sudu u Sarajevu osuđen na tri godine zatvora za zločin na Ilidži.

Almin Đelilović, bivši logoraš i predsjednik Udruženja logoraša “Da se ne zaboravi i ne ponovi 92-95” iz Hadžića, razočaran je radom pravosudnih institucija u našoj zemlji. Podsjeća da je u oktobru 1992. godine 80 logoraša iz Hadžića prebačeno u logor Planjina kuća, od kojih je 11 ubijeno na platou Žuči. Navodi da je bilo kaznenih prijava protiv određenih osoba, među kojima je i Stanko Knežević, ali je zbog nedostatka dokaza postupak obustavljen.

– U samom postupku dobili smo od tadašnje glavne tužiteljice Gordane Tadić u rješenju da je postupak proveden, da su ispitani svi mogući svjedoci. Evo, ja vas odgovorno uvjeravam da nije pozvan niti jedan svjedok sa područja Hadžića, koji je bio na ovom području gdje je strijeljano devet ljudi na mjestu kuće Bunjevića. Određeni ljudi dovozili su mrtve ispred stadiona Ozrena, gdje su pokopani u masovnu grobnicu, a na osnovu iskaza tih svjedoka ekshumirani su 1996. godine. Sve činjenice su poznate, samo Tužiteljstvo BiH ima problem u utvrđivanju odgovornosti – ističe Đelilović.

U Detektorovoj Na temelju sudski utvrđenog činjeničnog stanja navodi se da su srpske snage uhićivale Bošnjake i Hrvate i držale ih u teškim uvjetima u deset zatočeničkih centara u Vogošći, gdje su zarobljenici korišteni kao živi štit i tom prilikom poginuli, a sve do studenoga 1992. Srbi su redovito dolazili iz Srbije kako bi tukli zatočenike i prisiljavali ih na ponižavajuće spolne radnje.

Jedna osoba smrtno je stradala u požaru u Vogošći, saopćeno je iz MUP-a Kantona Sarajevo.

Kako su naveli, Profesionalna vatrogasna brigada Kantona Sarajevo jučer je četiri minute iza ponoći obavijestila Policijsku upravu Vogošće o izbijanju požara u stambenom objektu na adresi Gornja Jošanica 1.

Dolaskom na mjesto događaja policijski službenici su vatrogasce izvijestili da u jednom dijelu objekta živi Š. H. iz Vogošće, rođen 1978. godine. Njegovo tijelo pronađeno je u prostoriji zahvaćenoj požarom.

Požar je stavljen pod kontrolu jučer u 00.40 sati, dok su liječnici Hitne službe smrt muškarca konstatirali u 01.04 sati.

Nakon što je obaviješten dežurni tužitelj Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, na mjesto nesreće izašli su stalni sudski vještak vatrogasne struke i policijski službenici, te je izvršen detaljan uviđaj.