Vojska Sjedinjenih Država izvršila je vojne napade na položaje u južnom Iranu, gađajući mjesta za lansiranje projektila i brodove koji pokušavaju postaviti mine.

Ovaj ozbiljan incident dogodio se unatoč važećem primirju između dviju zemalja, što je izazvalo novu zabrinutost zbog eskalacije sukoba u regiji.

Središnje zapovjedništvo američke vojske (CENTCOM) izdalo je službeno priopćenje u kojem stoji da su vojni udari bili nužni i poduzeti isključivo u svrhu samoobrane, kako bi se američki vojnici zaštitili od izravnih prijetnji iranskih snaga.

Prema tvrdnjama američke strane, operacija je bila usmjerena upravo na neutralizaciju lokacija s kojih su se pripremali raketni udari, kao i na zaustavljanje brodova koji su zatečeni u pokušaju miniranja strateški važnih plovnih putova.

Glasnogovornik CENTCOM-a naglasio je da Sjedinjene Države ostaju predane deeskalaciji napetosti, ističući da američka vojska nastavlja suzdržano braniti svoje snage tijekom primirja koje je u tijeku.

Za sada nema službenih informacija o žrtvama i razmjerima materijalne štete s iranske strane, niti službenog odgovora Teherana na ove napade, dok međunarodni promatrači upozoravaju na krhkost postignutog primirja.

Američke obavještajne agencije vjeruju da je Iran nastavio proizvodnju bespilotnih letjelica tijekom šestotjednog primirja s Washingtonom koje je započelo početkom travnja, što ukazuje na brzi oporavak nekih vojnih kapaciteta oštećenih u američko-izraelskim napadima, izvijestio je CNN u četvrtak.

Procjene obavještajnih službi pokazuju da se iranska vojska obnavlja mnogo brže nego što se očekivalo, navodi se u izvješću koje citira američke obavještajne službe.

Napori uključuju ponovnu izgradnju raketnih lokacija, lansirnih sustava i proizvodnih kapaciteta za ključno oružje oštećeno ili uništeno tijekom sukoba.

Dužnosnici su navodno upozorili da brzi oporavak znači da bi Iran i dalje mogao predstavljati veliku prijetnju regionalnim saveznicima ako američki predsjednik Donald Trump odluči nastaviti s vojnim operacijama.

Procjene također dovode u pitanje koliko su dugotrajni američko-izraelski udari oslabili iransku vojsku.

Jedan je dužnosnik rekao da neke obavještajne procjene ukazuju na to da bi Iran mogao obnoviti svoje sposobnosti za napad bespilotnim letjelicama u roku od šest mjeseci.

– Iranci su prekoračili sve rokove koje je obavještajna zajednica imala za obnovu kapaciteta – rekao je dužnosnik.

Izvori kažu da je neočekivano brz oporavak Irana rezultat niza čimbenika, uključujući pomoć Rusije i Kine, kao i mogućnost da su američki i izraelski udari uzrokovali manju štetu nego što se prvotno mislilo.

Regionalne napetosti su eskalirale nakon što su SAD i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. veljače. Teheran je uzvratio napadima na Izrael, kao i američke saveznike u Zaljevu, dok je zatvarao Hormuški tjesnac.

Prekid vatre uz posredovanje Pakistana stupio je na snagu 8. travnja, ali pregovori u Islamabadu nisu uspjeli proizvesti trajni sporazum. Trump je kasnije produžio primirje na neodređeno vrijeme, dok je zadržao blokadu brodova koji putuju u i iz iranskih luka kroz Hormuški tjesnac.

Američki državni tajnik Marco Rubio ustvrdio je kako Izrael nema teritorijalne pretenzije prema Libanonu, ističući da je izraelski sukob usmjeren isključivo protiv Hezbollaha, a ne protiv libanonske države ili njezinih institucija.

Prema njegovim riječima, ključ dugoročne stabilnosti leži u jačanju libanonskih službenih oružanih snaga koje bi trebale preuzeti punu kontrolu nad sigurnošću zemlje.

Rubio je potvrdio da SAD aktivno razvija sustav potpore za odabrane jedinice libanonske vojske. Taj bi program uključivao specijaliziranu obuku i isporuku moderne opreme kako bi se vojsci dale stvarne operativne sposobnosti potrebne za suočavanje s prijetnjama koje predstavlja Hezbollah.

Državni tajnik je priznao da, iako postoji volja za djelovanje unutar libanonske vojske, ona trenutno nema potrebne kapacitete da samostalno odgovori na sve izazove na svom teritoriju.

Govoreći o situaciji na terenu, Rubio se usprotivio ideji uspostave izraelske tampon zone unutar Libanona.

Naglasio je kako ne vjeruje da Izraelci žele dugoročnu vojnu nazočnost na tom području, te izrazio uvjerenje da će i sama izraelska strana potvrditi da ne želi trajno ostati u susjednoj zemlji.

Nova vojna strategija Njemačke ima za cilj učiniti je najjačom konvencionalnom vojskom u Europi do 2039. godine kako bi odvratila Rusiju, objavio je u srijedu ministar obrane Boris Pistorius, javlja Anadolija.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji u Berlinu, Pistorius je rekao da su njemačke oružane snage (Bundeswehr) usvojile prvu sveobuhvatnu vojnu strategiju za prepoznavanje scenarija prijetnji i jačanje svoje spremnosti u narednim godinama.

– Povećavamo broj djelatnih vojnika, pričuvnika i civilnih djelatnika. Naš vodeći princip je cilj imati najmanje 460.000 borbeno spremnih vojnika, uključujući aktivne i pričuvne snage – rekao je Pistorius.

Pistorius je također najavio da će Njemačka preuzeti veću odgovornost unutar NATO-a u narednim godinama, dajući prioritet sustavima protuzračne obrane.

– Protuzračna obrana za Njemačku i za NATO bit će ključno područje za nas. Bilo putem bespilotnih letjelica presretača, sustava protuzračne obrane ili čak obrane od hipersoničnih projektila, to će biti veliki prioritet u narednim godinama – rekao je ministar.

Načelnik stožera izraelske vojske Eyal Zamir naredio je u nedjelju vojsci da podigne razinu pripravnosti i pripremi se za moguću ponovnu ofenzivu na Iran.

Dnevne novine “Yedioth Ahronoth”, pozivajući se na vojne izvore, navode da je vojska prešla u strukturiranu poziciju za ratne pripreme, sličnu onoj korištenoj prije početka napada na Teheran u veljači.

Prema novinama, vojna obavještajna služba ubrzala je izgradnju svoje baze ciljeva u Iranu, uključujući raketne sustave, lansere i prateću infrastrukturu.

Više od 3.000 ljudi ubijeno je u američko-izraelskim zračnim napadima na Iran od 28. veljače. Teheran je pokrenuo osvetničke napade protiv Izraela, Iraka, Jordana i zemalja Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne snage, prije nego što je početkom ovog tjedna proglašen dvotjedni prekid vatre.

Iranska i američka izaslanstva završila su razgovore u Islamabadu rano u nedjelju bez postizanja dogovora.

Izrael se priprema za veliku eskalaciju protiv Irana nakon isteka roka koji je američki predsjednik Donald Trump postavio Teheranu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca i postizanje sporazuma, izvijestili su izraelski mediji u ponedjeljak.

Javni servis KAN, pozivajući se na neimenovani izraelski izvor, rekao je da procjene u Izraelu pokazuju da bi Trump mogao pojačati napade na Iran nakon roka u utorak.

Izvor je rekao da se Izrael priprema za pokretanje velikih zajedničkih napada sa SAD-om na iransku nacionalnu infrastrukturu.

– Spremni smo za veliku eskalaciju u Iranu nakon isteka roka i čekamo odobrenje SAD-a – rekao je izvor.

Izvor je, međutim, rekao da postoji zabrinutost u Izraelu da bi Trump mogao odlučiti nametnuti prekid vatre u zadnjem trenutku prije roka.

KAN je također citirao neimenovane izraelske dužnosnike koji su rekli da Izrael čeka kraj Trumpova mandata i očekuje zeleno svjetlo za udare na mete povezane s energijom i infrastrukturom u Iranu.

Očekuje se da će premijer Benjamin Netanyahu kasnije u ponedjeljak održati ograničen sigurnosni sastanak s visokim dužnosnicima kako bi razgovarali o mogućoj eskalaciji protiv Irana, navodi televizija.

Trump je Iranu dao rok do 20 sati u utorak da ponovno otvori Hormuški tjesnac i postigne dogovor ili će se suočiti s napadima na svoju energetsku infrastrukturu.

Regionalne napetosti su eskalirale otkako su SAD i Izrael pokrenuli zajedničku ofenzivu protiv Irana 28. veljače, ubivši do danas više od 1340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i raketama na Izrael, kao i na Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američke vojne baze. Iran je također ograničio kretanje brodova kroz Hormuški tjesnac.

Srbijanski ministar obrane Bratislav Gašić izjavio je u utorak da su stvoreni uvjeti za ponovno uvođenje obveznog vojnog roka u toj zemlji u trajanju od 75 dana, a da će odluka o početku služenja ovisiti o globalnim okolnostima.

Gašić je naveo da bi vojni rok mogao početi u prosincu ove godine ili u ožujku 2027. godine, ovisno o razvoju međunarodne situacije.

Prema njegovim riječima, 60 dana bilo bi predviđeno za obuku u vojarnama, dok bi dodatnih 15 dana bilo predviđeno za obuku na terenu.

– Nismo samo postavili 75 dana. Vojska je učiteljica života i sigurno je da će novaci naučiti mnoge korisne stvari koje će im koristiti u budućnosti – rekao je Gašić u emisiji “Uranak” na K1 televiziji.

Dodao je kako će novaci nakon završene temeljne obuke idućih godina biti pozivani na vojne vježbe kako bi usavršili stečena znanja.

Gašić je istaknuo kako je država prethodnih godina uložila značajna sredstva u opremu, infrastrukturu i logistiku, čime su stvoreni uvjeti za ponovno uvođenje vojnog roka.

Naveo je da su vojna skladišta trenutno dobro opskrbljena hranom, energentima, opremom, odorama i oružjem potrebnim za obuku.

Govoreći o sigurnosnoj situaciji, ministar je rekao da Vojska Srbije trenutno osigurava ključne objekte kritične infrastrukture, uključujući i skladište plina u Banatskom Dvoru, zbog povećanih globalnih rizika.

Dodao je da će vojska, ako bude potrebno, štititi i druge važne objekte u cijeloj zemlji.

Kineski predsjednik Xi Jinping proširio je čistke unutar vojske sve do vrha zapovjedne strukture, a prema novom izvješću američkog Centra za međunarodne i strateške studije, razmjeri otpuštanja mogli bi oslabiti operativnu sposobnost kineskih oružanih snaga.

Od 2022. više od 100 časnika je otpušteno ili nestalo, uključujući najmanje 36 generala i general-pukovnika, kaže se CNN.

Analiza pokazuje da je čak 52 posto najviših rukovodećih pozicija u Narodnooslobodilačkoj vojsci Kine bilo pogođeno čistkama, koje autori opisuju kao bez presedana.

Iako Peking tvrdi da je to borba protiv korupcije i dio modernizacije vojske, stručnjaci upozoravaju da bi masovna otpuštanja mogla dovesti do manjka iskusnih zapovjednika i sporijeg donošenja odluka u kriznim situacijama.

Posebno se dovodi u pitanje sposobnost Kine da izvede složene vojne operacije, uključujući potencijalnu invaziju na Tajvan, iako analitičari naglašavaju da Peking još uvijek ima dovoljno kapaciteta za manje složene akcije poput blokade.

Izvješće zaključuje da bi kratkoročno čistke mogle oslabiti spremnost vojske, ali da bi do kraja desetljeća nova generacija časnika mogla ojačati kineske vojne ambicije.

Prema izvješću američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS), Rusija je izgubila 1,2 milijuna vojnika od početka svoje invazije na Ukrajinu, uključujući poginule, ranjene ili nestale, što je razina gubitaka kakva nije zabilježena od strane velike vojne sile od Drugog svjetskog rata.

Unatoč ovom velikom ljudskom gubitku, Rusija je uspjela proširiti svoju kontrolu nad ukrajinskim teritorijem za samo 12 posto od 2022. godine, piše CNN.

Izvješće baca sumnju na tvrdnje da je ruska pobjeda neizbježna, koje se čuju u raznim političkim krugovima, uključujući i Sjedinjene Države.

Američki predsjednik Donald Trump rekao je prošli mjesec za Politico da je “Rusija u prednosti” jer je “veća i jača” i da će, po njegovim riječima, “na kraju veličina pobijediti”.

Međutim, autori izvješća navode da Ukrajina i dalje ima jasnu prednost kao obrambena strana.

Njezina takozvana strategija “dubinske obrane”, koja uključuje rovove, mine, protutenkovske prepreke, dronove i topništvo, značajno je usporila rusko napredovanje. Gubici na bojišnici nepovoljniji su za Rusiju, u omjeru 2 do 2,5 ruskih vojnika na jednog ukrajinskog.

Procjene govore da je Rusija imala između 275.000 i 325.000 mrtvih vojnika, dok je s ukrajinske strane poginulo između 100.000 i 140.000. Ukupni ruski gubici veći su nego u svim ruskim i sovjetskim ratovima od Drugog svjetskog rata zajedno, uključujući Afganistan i Čečeniju.

Napredovanje ruskih snaga iznimno je sporo – često samo nekoliko desetaka metara dnevno – sporije čak i od nekih ofenziva u Prvom svjetskom ratu.

U posljednje dvije godine Rusija je osvojila manje od 1,5 posto ukrajinskog teritorija.

Rat također ozbiljno opterećuje rusko gospodarstvo. Prema izvješću, Rusija slabi kao gospodarska sila, suočava se s inflacijom, nedostatkom radne snage i zaostaje u visokoj tehnologiji i umjetnoj inteligenciji.

Zaključak izvješća je da Rusija “teško može govoriti o pobjedi” te da bez jačeg gospodarskog i vojnog pritiska Zapada predsjednik Vladimir Putin vjerojatno neće pristati na mir, već će nastaviti rat unatoč ogromnim žrtvama.

Reagirajući na iskazane namjere pojedinih država “koalicije voljnih”, Zoran Milanović rekao je u srijedu da Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom, javlja Anadolija.

Podsjetio je na stajališta Francuske, Velike Britanije i drugih zemalja na sastanku u Parizu u utorak, koje su izrazile namjeru poslati svoje vojnike u Ukrajinu u slučaju mirovnog sporazuma s Rusijom.

– Kako bismo otklonili sve nedoumice oko uloge Hrvatske vojske u takozvanoj koaliciji voljnih, kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske poručujem hrvatskim građanima – Hrvatska neće slati svoje vojnike u Ukrajinu – poručio je Milanović u objavi na FB stranici.

Napomenuo je da Hrvatska ima obveze koje proizlaze iz članstva u NATO-u i Europskoj uniji, “a odluke tzv. koalicije voljnih ni na koji način ne obvezuju Hrvatsku ni Hrvatsku vojsku”.

– U novom globalnom poretku koji se stvara i u kojem, nažalost, sila i pravo jačega postaju pravilo u međunarodnim odnosima, Ustavom propisana zadaća OSRH je zaštita suvereniteta i neovisnosti te obrana teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske – rekao je, dodavši kako je to i cilj sadašnjih i budućih ulaganja u modernizaciju OSRH.

Osvrnuo se i na financijsku pomoć Ukrajini, na koju se obvezala i hrvatska Vlada na čelu s Andrejom Plenkovićem, dodavši kako ona “ne smije ići na teret Oružanih snaga, stoga ne smije smanjivati ​​sredstva potrebna za opremanje Hrvatske vojske”.

Istaknuo je da takva pomoć “nikako ne smije ići na štetu hrvatskih građana i njihova standarda”.

Sastanak na vrhu “koalicije voljnih” održan je u utorak u Parizu kako bi se raspravljalo o najnovijem stanju pregovora usmjerenih na postizanje mira u Ukrajini, razvoju događaja u nacrtima mirovnih planova i ulozi koju će koalicija igrati u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini.