Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom je Goran Fifić bio osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Hadžićima i predmet vratio Kantonalnom sudu u Sarajevu, potvrđeno je Detektoru.

Vrhovni sud Federacije je u odgovoru naveo da je u predmetu protiv optuženog Gorana Fifića donesena žalbena odluka i vraćena Kantonalnom sudu u Sarajevu na dalje postupanje.

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu odgovorili su da je suđenje u ovom predmetu zakazano za 20. juli.

Prošlog prosinca Kantonalni sud u Sarajevu donio je prvostupanjsku presudu kojom je Fifić osuđen na deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Hadžićima.

Prema ranijem priopćenju Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, Fifić se tereti za nečovječno postupanje, nanošenje velikih patnji, povreda tjelesnog integriteta i zdravlja civila ispred i u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra u Hadžićima.

– Prema navodima optužnice, Fifić je sredinom lipnja 1992. godine, zajedno s još nekoliko njemu poznatih vojnika Vojske Republike Srpske, naoružanih raznim vrstama vatrenog i hladnog oružja, ispred Sportsko-rekreacijskog centra u Hadžićima, a potom i u samoj dvorani, mučen na razne ponižavajuće načine, primjenjivao teške oblike psihičkog i seksualnog zlostavljanja i premlaćivanja, te nanošenja trajnih fizičkih i psihičkih ozljeda. ozljeda na nezakonito zatvorenim bošnjačkim civilima – navodi se u priopćenju.

Iz Tužiteljstva dodaju da je postupak protiv Mirjane Milidrag obustavljen jer je optužena umrla.

Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostupanjsku presudu kojom je Goran Fifić bio osuđen na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Hadžićima i predmet vratio Kantonalnom sudu u Sarajevu, potvrđeno je Detektoru.

Vrhovni sud Federacije je u odgovoru naveo da je u predmetu protiv optuženog Gorana Fifića donesena žalbena odluka i vraćena Kantonalnom sudu u Sarajevu na dalje postupanje.

Iz Kantonalnog suda u Sarajevu odgovorili su da je suđenje u ovom predmetu zakazano za 20. juli.

Prošlog prosinca Kantonalni sud u Sarajevu donio je prvostupanjsku presudu kojom je Fifić osuđen na deset godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Hadžićima.

Prema ranijem priopćenju Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, Fifić se tereti za nečovječno postupanje, nanošenje velikih patnji, povreda tjelesnog integriteta i zdravlja civila ispred i u dvorani Sportsko-rekreacijskog centra u Hadžićima.

– Prema navodima optužnice, Fifić je sredinom lipnja 1992. godine, zajedno s još nekoliko njemu poznatih vojnika Vojske Republike Srpske, naoružanih raznim vrstama vatrenog i hladnog oružja, ispred Sportsko-rekreacijskog centra u Hadžićima, a potom i u samoj dvorani, mučen na razne ponižavajuće načine, primjenjivao teške oblike psihičkog i seksualnog zlostavljanja i premlaćivanja, te nanošenja trajnih fizičkih i psihičkih ozljeda. ozljeda na nezakonito zatvorenim bošnjačkim civilima – navodi se u priopćenju.

Iz Tužiteljstva dodaju da je postupak protiv Mirjane Milidrag obustavljen jer je optužena umrla.

Vrhovni sud Federacije BiH odbio je žalbu obrane i potvrdio prvostupanjsku presudu Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je Mirza Duran (29) osuđen na 43 godine zatvora zbog svirepog ubojstva Nadire Sahačić u sarajevskom naselju Ciglane.

Ubistvo je, kako je priopćilo Tužiteljstvo, počinjeno u Nadirinom stanu u sarajevskom naselju Ciglane u noći između 18. i 19. kolovoza prošle godine na izuzetno svirep i monstruozan način. Nadira je masakrirana s dva noža, zadobila je više od 80 uboda, a na kraju je zaklana.

Tijelo nesretne žene u stanu je pronašao njen sin Alden, a prizor je, prema riječima svjedoka, bio stravičan – tragovi krvi bili su na podu, stubištu, pa čak i na prekidačima.

Tijelo se, kako je opisano tijekom suđenja, vidjelo već s ulaza. Tužiteljica je tijekom suđenja na Kantonalnom sudu u Sarajevu naglasila da je riječ o brutalnom napadu u kojem se Nadira očajnički branila, što je potvrdilo i vještačenje doktora Nermina Sarajlića, koji je utvrdio da su brojne ozljede nastale dok je žrtva rukama pokušavala zaštititi vitalne dijelove tijela.

Tužiteljstvo je na jednom od ročišta za određivanje pritvora kazalo da Duran uopće nije poznavao žrtvu te ju je prvi put vidio kobnog dana.

– Ovo je gnusan zločin. Motiv nije identificiran, nije utvrđeno da je optuženi bio u srodstvu sa žrtvom niti da ju je ikada prije vidio. Jedina poveznica između njega i žrtve je to što njegov prijatelj živi u susjedstvu oštećene, odnosno da su prvi susjedi – rekla je tužiteljica.

Presuda Kantonalnog suda u Tuzli kojom je optuženi Kemal Mehinović osuđen na tri godine zatvora zbog zlouporabe položaja ili ovlasti, preinačena je u žalbenom postupku presudom Vrhovnog suda FBiH i smanjena na dvije godine zatvora, potvrđeno je iz Kantonalnog suda Tuzla.

Presudom Kantonalnog suda u Tuzli Mehinović je proglašen krivim da je u periodu od 23. rujna do 28. rujna 2019. godine, radeći kao odgovorna osoba i direktor poduzeća Dom smreka doo Srebrenik, zlouporabio ovlasti nakon što je u tri navrata s direktorima drugih poduzeća dogovarao nabavku građevinskog materijala i prodaju radnih strojeva, a građevinski materijal i novac zadržao za sebe.

Na ovaj način pribavio je imovinsku korist od blizu 85.000 KM, a u istom iznosu oštetio je i tvrtku Dom Smreka. Presudom je optuženi dužan na ime naknade štete društvu isplatiti navedeni iznos imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom, priopćeno je iz Kantonalnog suda.

Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (Posebni odjel) donio je nenadležno rješenje kojim se odbija prijedlog Federalnog tužiteljstva – Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala za određivanje mjera zabrane u kaznenom predmetu protiv optuženih Ranka Debevca, Osmana Mehmedagića i Milislav Pijuk.

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba izvanraspravnom vijeću Posebnog odjela.

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi 8. travnja 2026. godine počeo je glavni pretres pred Posebnim odjelom u kaznenom predmetu protiv Debeveca, Mehmedagića i Pijuka. U toku je dokazni postupak Federalnog tužiteljstva – Posebnog odjela za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala.

Suspendirani predsjednik Suda BiH Debevec optužen je za kaznena djela zlouporaba položaja ili ovlasti, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno i optičko snimanje, lažno predstavljanje i povreda Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Bivši ravnatelj Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Mehmedagić optužen je za kaznena djela zlouporabe položaja ili ovlasti i krivotvorenja službene isprave.

Zaposlenica Suda BiH Pijuk optužena je za kaznena djela neovlašteno prisluškivanje i zvučno i optičko snimanje, povredu Zakona o ravnopravnosti spolova BiH i lažno predstavljanje.

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodnih riječi Federalnog tužiteljstva i obrane te saslušanjem dva svjedoka pred Posebnim odjelom za korupciju Vrhovnog suda Federacije BiH počelo je suđenje Jasminki Knežević, suspendiranoj tužiteljici Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu, koja se tereti za odavanje službene tajne.

Nina Šahinpašić, tužiteljica Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala, pročitala je optužnicu prema kojoj se Knežević tereti da je Sretenu Manojloviću poslao fotografiju/screenshot popratnog dokumenta Informacija Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA BiH), kao i drugu stranicu tog dokumenta u kojoj sadrži komunikaciju između određenih osoba, putem platforme TikTok, iz kaznenog predmeta Tužiteljstva Kantona Sarajevo. s oznakom “povjerljivo”.

– Klasifikacija nije uklonjena. Tužitelji na svim razinama u Federaciji BiH, koji imaju zakonske ovlasti za pristup tajnim podacima, imaju obvezu čuvati tajnost podataka do skidanja oznake tajnosti, bez obzira kako su do njih došli – naglasio je Šahinpašić.

Istaknula je da je Knežević već bio kažnjavan odlukama disciplinske komisije Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV).

– Tužitelj je glas onih koji ne mogu govoriti. Tužitelj govori u ime društva i ima moć učiniti društvo boljim. Ona ne smije biti vođena osobnim probitkom – kazala je Šahinpašić u uvodnom obraćanju, prenosi Detektor.

Damir Beglerović, odvjetnik optuženog Kneževića, kazao je kako tvrdnje iz uvodne riječi tužitelja smatra zlonamjernim. Naveo je kako obrana smatra da Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal nije stvarno nadležan u ovom slučaju. Prethodno je sudac Mersudin Pruzhan odbio njegov prigovor na nadležnost, nakon čega je rekao da će se žaliti Vrhovnom sudu Federacije.

Sreten Manojlović, prvi svjedok Tužilaštva, ispričao je da je 15. maja prošle godine imao “live” s Amirom Pašićem Faćom na društvenim mrežama u kojem su razgovarali o situaciji u Sarajevu. Potom je spomenuo, kako je rekao, tužiteljicu Knežević da je od Almira Serdarevića dobila dva stana.

– Nakon lajva dobila sam poruku sa Tik Tok profila “J Sparta” da ova osoba ima dokaze da nisam u pravu. Stekao sam dojam da sam možda pogriješio i zamolio ga da mi pošalje dokaz, da ću rado objaviti demanti. Odgovorila mi je da će mi dokaz poslati sutra u šest kada završi s poslom. Na kraju sam dobio taj dokument – ​​rekao je Manojlović.

Nakon što mu je tužitelj predočio dokument OSA-e, potvrdio je da je s profila “J Sparta” dobio fotografiju tog dokumenta na kojoj se vidi pečat OSA-e, potpis tadašnjeg direktora Osmana Mehmedagića, te da su neki dijelovi zamagljeni.

Dokument, dodao je, sadrži presretnute razgovore i izjavu svjedoka Saudina Porovića. Naveo je da mu je Knežević na ovaj način dala do znanja da nije dobila dva stana. Manojlović je rekao da je objavio demanti, a da mu se u komunikaciji putem Tik Toka optužena kasnije predstavila riječima: “Ja sam tužiteljica o kojoj ste iznijeli dezinformacije. Ja sam Jasminka Knežević”.

– Na Tik Tok sam postavio “screenshot” dokumenta u kojem se spominju Almir Serdarević i neki tužitelji, a onda mi se javila moja sestra koja je radila u policiji i rekla mi da to izbrišem, da me mogu uhapsiti – rekao je Manojlović i naveo da je nakon toga nastavio komunicirati preko aplikacije WhatsApp s Kneževićem o “zajedničkim temama”, a da mu je, kako je naveo, rekla da je ona zadužena za slučaj policajaca koji su pratio Edina Gačanina, ali da je ona odvedena.

Manojlović je izjavio da je na kraju odustao od objave dokumenta u drugom “liveu”, ali da je izjavio da je dobio “strogo povjerljive” dokumente, nakon čega je dan poslije otišao u policiju i podnio kaznenu prijavu protiv Kneževića, gdje mu je pretražen telefon. Naveo je da je sutradan predao telefon i dao pristupnu šifru, kao i da su ga zvali nekoliko dana kasnije da zajedno pregledaju telefon, ali da se nije javljao na poziv.

Na pitanje obrane, Manojlović je rekao da je dokumente dobivao putem Tik Toka, te da s optuženim nije uspostavljao video komunikaciju putem WhatsAppa. Zanijekao je brisanje komunikacije iz ove aplikacije. Naveo je da nije išao na vještačenje telefona jer ono nije bilo obavezno.

Džanan Skopljak je rekao da je kao istražitelj MUP-a Kantona Sarajevo postupao po Manojlovićevoj prijavi. Naveo je da su prvo obavili razgovor sa svjedokom, o čemu su sačinili službenu zabilješku, potom pregledali telefon, a zatim ispitali Manojlovića. Pojasnio je kako su postupali po naređenju i o svemu obavijestili dežurnog tužitelja. Naveo je da su, kako ne bi ugrozili istragu, nakon što su dobili informaciju da je dokument objavljen na Tik Toku, od postupajućeg tužitelja dobili nalog za pretres Kneževićevog ureda.

– U fascikli ispod stola pronašli smo dosje OSA-e u kojem je bio transkript presretnutih razgovora i izjava Saudina Porovića. Sve dokaze smo dostavili Sudu i Tužilaštvu – kazao je svjedok, koji je tokom ispitivanja potvrdio vjerodostojnost zapisnika i izvještaja koji su sačinili od tužitelja Šahinpašića.

Potvrdio je da su drugi dan od Manojlovića uzeli telefon koji je vještačen u Agenciji za forenzička ispitivanja i vještačenja, gdje nije bio svjedok, ali da je optuženi bio u pratnji branitelja.

Obrana će ovog svjedoka unakrsno ispitati na sljedećem ročištu 22. travnja.

Posebno odjeljenje Vrhovnog suda Federacije BiH podiglo je optužnicu u predmetu “Barut”, koji se odnosi na prodaju imovine Vitezita.

Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala Federalnog tužiteljstva FBiH (POSKOK) podigao je 3. travnja ove godine optužnicu u predmetu “Barut” protiv Behrije Huseinbegovića, Tomislava Zubaka, Josipa Rajića i Nikole Ćate, zbog sumnjive prodaje imovine Vitezita.

Kako je tada priopćeno iz Federalnog tužiteljstva, Huseinbegović se tereti za zlouporabu položaja ili ovlasti i pranje novca, Zubak i Rajić za zlouporabu položaja ili ovlasti, nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija, dok se Ćato tereti za zlouporabu položaja ili ovlasti i sprječavanje službene osobe u vršenju službene dužnosti.

Optužnicom je obuhvaćena i tvrtka WDG doo Vitez zbog kaznenog djela zlouporabe položaja ili ovlasti i kaznenog djela pranja novca.

Behrija Huseinbegović optužena je da je omogućila tvrtki WDG Promet doo Zagreb da nezakonito kupi PS Vitezit u stečaju bez ispunjavanja zakonskih uvjeta i pribavljene suglasnosti nadležnih institucija.

WDG Promet doo Zagreb je, u nedostatku drugih sredstava, sredstva u iznosu od 10.800.000 KM, koja su im isplaćena za nabavu oružja i streljiva za Ukrajinu, iskoristio za kupnju imovine PS Vitezit u stečaju.

Kupcu je omogućeno da uđe u posjed imovine, uključujući objekte i pogone za proizvodnju naoružanja i vojne opreme, koje nije smjelo otuđiti, a kojom imovinom je WDG doo Vitez potom raspolagao bez pravne osnove.

Čitanjem optužnica i uvodnim riječima strana u postupku 8. aprila počet će suđenje suspendiranom predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanu Mehmedagiću i zaposleniku Suda Milisavu Pijuku, koji se terete za više kaznenih djela.

Tužitelj Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva Jovan Katić kazao je da će u predstojećem dokaznom postupku saslušati 46 svjedoka, šest vještaka i priložiti materijalne dokaze, za što će mu biti potrebno šest sati.

On je obrani i sudu dostavio pisano obrazloženje na koje okolnosti će svjedočiti svjedoci i koje točke optužnice.

Odbrane nisu imale primjedbi na postupanje sutkinje Ajle Papović-Mujan u ovom predmetu, ali su imale primjedbe na postupanje Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije.

Tanja Savić, Debevčeva braniteljica, kazala je da ostaje pri prigovoru nenadležnosti, ali da će poštovati pravomoćnu odluku Vrhovnog suda Federacije. Postavila je pitanje kako će ovaj sud nastaviti s radom kada je ovaj slučaj trajno kontaminiran, te da ima optužnicu koju nije prethodno kontrolirao niti potvrdio, piše Detektor.

Navela je da je Ustavni sud BiH utvrdio povredu prava optuženog Debevca, da odluku o pritvoru nije donio nadležni sud. Vasić se u ovom izlaganju osvrnuo na ranije radnje te da je formirano Izvanraspravno vijeće Suda BiH, koje nije bilo zakonito, a koje je odlučivalo u ovom predmetu.

Debevec se početkom listopada prošle godine žalio Ustavnom sudu BiH i zatražio da se poništi rješenje kojim je potvrđena optužnica.

– Obrana ima problem što se paralelno s ovim protiv Debevca vodi stegovni postupak. Određeni broj svjedoka iz ovog postupka su i svjedoci u stegovnom postupku. I dalje je na snazi ​​zabrana sastajanja sa svjedocima. Ugroženo je pravo optuženih – rekao je Vasić.

Postavila je i pitanje primjene Zakona o kaznenom postupku i koji će zakon ovaj sud primjenjivati.

– Sud BiH nije mogao postupati u ovom predmetu, a protiv mene je vođena milijun i jedna radnja – kazao je Debevec.

Advokat Nermin Mulalić, koji brani Mehmedagića, kazao je da smo “u nepoznatim vodama” kada je u pitanju ovaj predmet zbog posebne situacije u vezi s postupanjem Suda BiH i multipliciranjem problema.

Kazao je da su od dana hapšenja, 18. prosinca 2023. godine, ukazivali da Sud i Tužiteljstvo BiH ne mogu postupati u ovom predmetu te da su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu BiH.

– Ovaj sud ima obvezu djelovati na način da zaustavi kršenje prava na pravično suđenje. Siguran sam da će ovaj sud naći odgovore na sve izazove. Po mom mišljenju, Sud holističkim pristupom ima mogućnost omogućiti pravo na pravično suđenje, u postupku u kojem je odlučeno da je ključne korake u ranoj fazi poduzeo Sud, za koji je Ustavni sud rekao da nije nepristran – pojasnio je Mulalić.

Pijukov branitelj Ratko Gengo kazao je kako ovaj sud nema osnova za kaznena djela koja se njegovom klijentu stavljaju na teret.

– Ova obrana je uložila žalbe. Ostalo ostavljamo na ocjenu Suda – dodao je Gengo.

Predmet protiv Debevca, Mehmedagića i Pijuka je u više navrata sa Suda BiH ustupan Općinskom sudu u Sarajevu i Posebnom odjelu Vrhovnog suda. U konačnici, u veljači ove godine, odlučeno je da će se voditi pred Posebnim odjelom Vrhovnog suda Federacije.

Kako je ranije priopćeno iz Tužiteljstva BiH, Debevec je optužen za zloporabu položaja ili ovlasti, krivotvorenje službene isprave, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, neovlašteno prisluškivanje i zvučno ili optičko snimanje, kao i za lažno predstavljanje i povredu Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Mehmedagić se tereti za krivotvorenje službene isprave, kao i za zlouporabu položaja ili ovlasti, dok je Pijuk zajedno s Debevcem obuhvaćen točkom optužnice koja ih tereti za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

Sutkinja Posebnog odjela Vrhovnog suda Ajla Papović-Mujan kazala je da će uvažavati prigovore u toku postupka te da je Vrhovni sud donio konačnu odluku i da će postupiti u tom pravcu.

Čitanje optužnice i iznošenje uvodne riječi zakazano je za 8. travnja.

Posebni odjel Vrhovnog suda Federacije BiH odredio je jednomjesečni pritvor direktoru Rudnika Banovići Rasimu Dostoviću na prijedlog postupajućeg federalnog tužitelja, priopćeno je iz POSKOK-a.

Uhićen je zbog sumnje da je počinio kazneno djelo primanja dara i drugih oblika koristi.

– Osumnjičeni se tereti da je iskoristio tešku finansijsku situaciju javnog poduzeća Rudnik Banovići, kao i veliki broj dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja prema dobavljačima, kako bi za sebe zahtijevao korist u novcu kako bi, u okviru službene dužnosti, dobavljaču odobrio isplatu dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja – naveli su iz Tužiteljstva FBiH.

Dostović je uhićen 23. ožujka.

– Do sada je istragom utvrđeno da najmanje 45.000 KM, koje je prilikom pretresa pronađeno kod Rasima Dostovića, potječe iz počinjenja kaznenog djela primanja dara i drugih oblika koristi – između ostalog, saopćeno je ranije.

Dostovića je Vlada Federacije BiH imenovala za generalnog direktora Rudnika Banovići 2023. godine.

On je kadar stranke PDA i bio je na njihovoj listi uoči Općih izbora 2022. godine.

Pred Posebnim odjelom za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (Posebni odjel) u ponedjeljak, 30. ožujka, počet će suđenje u kaznenom predmetu protiv optuženih Ranka Debevca, Osmana Mehmedagića i Milislava Pijuka.

Ranko Debevec optužen je za kaznena djela zlouporabe položaja ili ovlasti u vezi s krivotvorenjem službene isprave i primanjem nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem, te za neovlašteno prisluškivanje i zvučno i optičko snimanje, te lažno predstavljanje i povredu Zakona o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine.

Mehmedagić se tereti za krivotvorenje službene isprave, kao i za zlouporabu položaja ili ovlasti, dok je Pijuk zajedno s Debevcem obuhvaćen točkom optužnice koja ih tereti za lažno predstavljanje i kršenje Zakona o ravnopravnosti spolova BiH.

– Pred Posebnim odjelom, početak suđenja optuženima Debevcu, Mehmedagiću i Pijuku zakazan je nakon što je Kazneno odjeljenje Vrhovnog suda FBiH donijelo rješenje kojim je razriješio sukob nadležnosti u predmetu. Općinski sud u Sarajevu pokrenuo je ispitivanje sukoba nadležnosti, smatrajući da nije nadležan za postupanje u predmetu protiv optuženih Debevca, Mehmedagića i Pijuka, koji se ranije vodio pred Sudom Bosne i Hercegovine – navodi Služba za informiranje Vrhovnog suda FBiH.