Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće (VSTV) Bosne i Hercegovine oglasilo se priopćenjem za javnost povodom, kako navode, brojnih pitanja o eventualnoj odgovornosti nositelja pravosudnih funkcija u vezi s izvršenjem posljedica pravomoćne kaznene presude Suda BiH u predmetu Milorad Dodik.

Kako su naveli, VSTV je pisanim putem obaviješten od Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) da je UDT razmatrao postupanje Osnovnog suda u Banjoj Luci u predmetu koji je formiran na temelju informacije i zaključka Stalne komisije za efikasnost i kvalitet sudova.

– Analizom navedene dokumentacije koju je Uredu dostavilo Stalno povjerenstvo za učinkovitost i kvalitet rada sudova, te dokumentacije koju je Uredu dostavio predsjednik VSTV-a Bosne i Hercegovine, kao i dokumentacije pribavljene od Ureda, Ured je zaključio da u postupanju sudaca izvanparničnog vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci nema obilježja disciplinskog prekršaja, te da u konkretnom slučaju ne postoji obilježje disciplinskog prekršaja. slučaju radi se o sudskoj odluci – stoji u obavijesti UDT-a.

Nakon toga slijedi obrazloženje ove odluke:

Analizom dokumentacije pribavljene od Suda BiH proizlazi da je presudom Suda BiH, koja je postala pravomoćna presudom Apelacionog vijeća Suda BiH, optuženom, uz kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, izrečena i mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina, od dana pravomoćnosti presude. Navedena presuda dostavljena je Središnjem izbornom povjerenstvu Bosne i Hercegovine (SIP BiH) radi evidentiranja izrečene mjere sigurnosti i pravnih posljedica osude, a pravne posljedice osude razjasnio je i Sud BiH, navodeći da one „…nisu kaznenopravne sankcije, zbog čega se ne određuju, izriču niti unose u presudu te da postupaju po zakonu. automatski, odnosno po sili zakona, u slučaju pravomoćnosti osude za kazneno djelo iz članka 203.a stavak 1. KZ BiH“.

Sud BiH je poduzeo sve mjere i radnje u vezi sa izvršenjem presude, odnosno izvršenjem kaznenopravnih sankcija izrečenih presudom i to kaznom zatvora u trajanju od jedne godine, koja je na zahtjev osuđenog odlukom Suda BiH zamijenjena novčanom kaznom, dok je mjera sigurnosti zabrane predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. godine, od dana pravomoćnosti presude, izvršeno je dostavljanjem pravomoćne presude SIP-u BiH, koji je potom donio odluku o prestanku mandata predsjednika Republike Srpske u odnosu na optuženog. Također, naplaćeni su i troškovi kaznenog postupka, uz zaključak da Sud BiH nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osuđujuće presude.

Dana 09.03.2026. dana 13. ožujka 2026. godine, po zahtjevu VSTV-a Bosne i Hercegovine za dostavu informacija o poduzetim aktivnostima u vezi s brisanjem osuđenog Milorada Dodika kao predsjednika političkog subjekta Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) iz registra političkih organizacija Osnovnog suda u Banjoj Luci, dana 13. ožujka 2026. godine, dostavio odgovor u kojem je, između ostalog, navedeno: Sud Bosne i Hercegovine je poduzeo sve mjere i radnje iz nadležnosti Suda Bosne i Hercegovine, te da nije nadležan za izvršenje pravnih posljedica osude koje nastaju po sili zakona, a koje je dužan izvršiti organ kod kojeg je pravomoćno osuđena osoba evidentirana kao službena, odnosno odgovorna osoba.

Postupajući sudija je naveo da prema Zakonu o vanparničnom postupku Republike Srpske, registarski sud može pokrenuti vanparnični postupak po službenoj dužnosti: “u slučajevima i pod uvjetima određenim ovim ili drugim zakonom”.

U postupanju Osnovnog suda u Banjoj Luci odbijen je prijedlog SIP-a BiH koji je dostavio podnesak Sudu BiH, a kojim je od SIP-a traženo poduzimanje svih radnji u cilju evidentiranja i provođenja mjera sigurnosti i pravnih posljedica osude u odnosu na pravomoćno osuđenog Milorada Dodika.

Donošenju navedene odluke prethodio je sljedeći postupak Osnovnog suda u Banjoj Luci: Rješenjem Osnovnog suda u Banjoj Luci, sud je vratio podnesak SIP-u BiH na ispravku i dopunu s nalogom da CIK BiH u roku od osam dana jasno utvrdi da li se radi o prijedlogu tog organa za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija koji vodi sud, a koji se odnosi na političke stranke SNSD, uz napomenu da će podnesak biti odbačen ukoliko ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku ili se vrati bez ispravke.

SIP BiH je navedenu odluku Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio Sudu BiH, na što je Sud BiH odgovorio SIP-u BiH, također dopisom, koji se u svom sadržaju pita da li je SIP BiH postupio po naredbi registarskog suda iz navedene odluke, uz ponovno pojašnjenje da se pravne posljedice osude ne izvršavaju u kaznenom sudu jer nisu kaznenopravne sankcije, već da postoje kaznene sankcije. svakako je razlog da se izvrši od Osnovnog suda u Banjoj Luci, kao nadležnog registarskog suda.

Nakon prijema navedenog dopisa Suda BiH, SIP BiH je uputio dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci s odgovorom u kojem se poziva na Zakon o političkim organizacijama, te navodi da nije u nadležnosti CIK-a BiH da podnosi prijedlog, odnosno pokreće vanparnični postupak za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku. Isti dopis CIK BiH dostavio je Sudu BiH kao odgovor na zahtjev za informaciju o postupanju po zahtjevu Osnovnog suda u Banjoj Luci za postupanje po podnesku.

Nakon prijema dopisa SIP-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci donio je rješenje kojim se odbija prijedlog SIP-a BiH.

U obrazloženju se, između ostalog, navodi da SIP BiH nema aktivnu legitimaciju za pokretanje vanparničnog postupka za upis promjena podataka upisanih u registar političkih organizacija za bilo koju političku stranku, pa ni za SNSD, te da izvršenje pravnih posljedica kaznene presude u dijelu prestanka oblika unutarnjeg organiziranja političke organizacije nije u nadležnosti SIP-a BiH niti SIP-a. da li je to primjenjivo u konkretnom slučaju, s obzirom da je Milorad Dodik stranački dužnosnik, ali ne i sama politička organizacija ili njen organizacijski oblik.

Rješenjem je odlučeno i o zahtjevu za pokretanje postupka po službenoj dužnosti za brisanje Milorada Dodika kao osobe ovlaštene za zastupanje i zastupanje političke organizacije SNSD iz registra političkih organizacija koji vodi Osnovni sud u Banjoj Luci, jer se Osnovni sud u Banjoj Luci pozvao na Zakon o vanparničnom postupku koji propisuje da se postupak pokreće prijedlogom fizičke ili pravne osobe, tijela određenog ovim zakonom, te da je propisano da izuzetno sud pokreće vanparnični postupak po službenoj dužnosti u slučajevima i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, a koji prijedlog nije podnijelo lice ili tijelo propisano zakonom, niti je Zakonom o vanparničnom postupku Republike Srpske, niti Zakonom o političkim organizacijama, niti drugim zakonom, da sud koji vodi registar političkih organizacija po službenoj dužnosti pokreće postupak za brisanje osobe ovlaštene za zastupanje političke organizacije iz registra.

Protiv navedenog rješenja nije uložena žalba Okružnom sudu u Banjoj Luci.

Osnovnom sudu u Banjoj Luci dostavljen je podnesak Suda Bosne i Hercegovine u kojem se Sud BiH poziva na podneske CIK-a BiH ranije dostavljene registarskom sudu, a dostavljene su prvostupanjska i drugostupanjska presuda Suda Bosne i Hercegovine. Povodom navedenog dopisa kao podneska sudu, a prema informacijama koje je predsjednik Osnovnog suda u Banjoj Luci dostavio na zahtjev predsjednika VSTV-a BiH, Osnovni sud u Banjoj Luci je podneskom Sudu BiH odgovorio da su poduzete radnje po prijedlogu SIP-a BiH i dostavio rješenje.

Stoga je stav Suda Bosne i Hercegovine da pravne posljedice osude nastupaju automatski, po sili zakona, pravomoćnošću presude, da je u konkretnom slučaju Sud BiH kazneni sud koji izriče sankcije, ali nema pravni mehanizam niti ovlasti samostalno vršiti administrativne upise ili brisanja u registre političkih stranaka kod nadležnih sudova, te da su postupci pred Sudom BiH krivični. Bosne i Hercegovine završila uručenjem presude SIP-u BiH, te da je isto tako navedene presude dostavila registarskom sudu, a da punu provedbu presude trebaju provesti druga tijela (kao što je SIP, odnosno registarski sudovi).

Stav Osnovnog suda Banja Luka, mjesno nadležnog registarskog suda koji vodi registar političkih organizacija, je da u vanparničnom postupku za upis promjene podataka upisanih u registar političkih organizacija ne može postupati po službenoj dužnosti bez formalnog zahtjeva ovlaštene osobe, da Zakonom o političkim organizacijama i Zakonom o vanparničnom postupku nije predviđena mogućnost da sud samoinicijativno izbriše dužnosnika, u konkretnom slučaju. slučaju predsjednika političkog subjekta, na temelju dopisa drugog suda ili treće strane (kao što je CIK), te da je za promjenu podataka u sudskom registru potreban podnesak same političke stranke.

Prema dokumentaciji i informacijama do kojih je Ured došao, proizilazi da ni Sud BiH ni SIP BiH nisu donijeli pravomoćnu presudu političkoj organizaciji, u konkretnom slučaju SNSD-u, koja u smislu člana 23. Zakona o političkim organizacijama ima svojstvo ovlaštenog predlagača za promjenu podataka u registru.

Ured je također razmatrao odredbe o mogućem sukobu nadležnosti u smislu Zakona o kaznenom postupku Bosne i Hercegovine i Zakona o kaznenom postupku Republike Srpske, a one ukazuju na sukob nadležnosti u pogledu vođenja kaznenog postupka, koji u konkretnom slučaju nije primjenjiv.

Pribavljena je i odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine donesena u postupku odlučivanja o apelaciji Milorada Dodika, kojom se odbija i djelimično odbija apelacija Milorada Dodika protiv presuda Suda Bosne i Hercegovine i odluka SIP-a Bosne i Hercegovine (u kojem dijelu se apelacija odbija), u kojoj je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naveo u pogledu primjene čl. 203.a KZ-a Bosne i Hercegovine: „Iz stanja spisa proizlazi da su redovni sudovi prvi put primijenili i protumačili član 203.a u apelantovom predmetu KZBiH, te se stoga ne može govoriti o usporednim situacijama/presedanima…“.

– Dakle, prema stavu Suda BiH, registarski sud je nadležan postupati po službenoj dužnosti u slučajevima promjene podataka iz registra, dok s druge strane, Osnovni sud u Banjoj Luci, pozivajući se na član 3. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, svojom odlukom daje drugačije stajalište.

U konkretnom slučaju radi se o odlukama i pravnim stajalištima raznih sudova u BiH, zbog čega se, a uzimajući u obzir dosadašnju praksu stegovnih tijela u odnosu na ovakva pravna pitanja, ne može tvrditi da je počinjen stegovni prekršaj propisan Zakonom o VSTV-u BiH.

S tim u vezi, imajući u vidu odredbe člana 87. Zakona o VSTV-u Bosne i Hercegovine, Ured nema ovlasti da razmatra sudske odluke i konačan stav izražen u rješenju vijeća Osnovnog suda u Banjoj Luci, te da i tumačenje pravnih normi o nadležnosti spada u meritornu sudsku funkciju, koju je u konkretnom slučaju dao Osnovni sud u Banjoj Luci rješenjem. protiv kojeg nije izjavljena žalba – stoji u obavijesti UDT-a.

Dodaje se i da je Zakonom o VSTV-u BiH propisano da sudija ili tužitelj nije odgovoran za mišljenje koje daje niti za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti.

– Prema stavu VSTV-a Bosne i Hercegovine od 18.07.2014. godine: “Člankom 87. Zakona o Vijeću propisan je funkcionalni imunitet nositelja pravosudnih funkcija u kaznenom i parničnom postupku, u odnosu na mišljenje koje daju ili odluke koje donose u okviru službene dužnosti, što je jedno od jamstava njihove neovisnosti. Dakle, zakonodavac je svim nositeljima pravosudnih funkcija dao imunitet u svakom predmetu u kojem postupaju, bez ikakve mogućnosti da Vijeće ili Ured disciplinskog tužitelja svojom odlukom, odobrenjem ili stavom utječe na primjenu ovog instituta u praksi” – navodi se u obavijesti.

Navode i raniju praksu kroz stajalište izneseno u odluci Drugostupanjske disciplinske komisije “PDK (Prvostupanjska disciplinska komisija) je prilikom donošenja Odluke o zaključenju likvidacionog postupka pravilno utvrdila da je tužena, s obzirom na odredbu članka 87. Zakona o VSTV-u BiH kojom je propisano da sudac ne može odgovarati za odluke koje donosi u okviru svoje službene dužnosti. dužnosti, a posebice jer je postojala mogućnost izjavljivanja pravnog lijeka protiv Rješenja o zaključenju likvidacijskog postupka, pa ako je sudac pogriješio, to se moglo ispraviti kroz žalbeni postupak na navedeno rješenje…”.

– Cijeneći sve navedeno Ured je donio rješenje kojim se prigovor odbija primjenom članka 82. stavka 1. točke e. Poslovnik o radu Vijeća – navodi se.

Prvostupanjska disciplinska komisija Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine, u disciplinskom postupku protiv predsjednika Suda Bosne i Hercegovine Ranka Debevca, donijela je odluku kojom je utvrđena stegovna odgovornost okrivljenog i izrečena stegovna mjera razrješenja s dužnosti predsjednika i suca Suda Bosne i Hercegovine.

Naime, okrivljenik je oglašen odgovornim što je, u razdoblju od najmanje godinu i devet mjeseci, iako je kao predsjednik Suda Bosne i Hercegovine bio svjestan obveze automatske dodjele predmeta u rad sudaca te obveze osiguranja, nadzora i kontrole pravilnosti automatske dodjele predmeta propisane podzakonskim aktom Vijeća, u 16 predmeta propustio postupiti po odgovarajućim odredbama Zakona. Pravilnik o sustavu za automatsko vođenje predmeta u sudovima.

Time je, kako se navodi, povrijedio službenu dužnost s izravnom namjerom i doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i vjerodostojnost pravosuđa te počinio stegovni prekršaj “svako drugo ponašanje koje predstavlja težu povredu službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristranost i vjerodostojnost pravosuđa”.

Na odluku Prvostupanjskog stegovnog povjerenstva dopuštena je žalba Drugostupanjskom stegovnom povjerenstvu VSTV-a Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz VSTV-a.

Zamjenik glavnog tužitelja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine Džermin Pašić 17. lipnja ove godine pozvao je VSTV da postupi u skladu s obvezama ove krovne pravosudne institucije. Razlog hitnosti je neoglašavanje VSTV-a o njegove tri žalbe koje je podnio prošle i ove godine, au kojima je ukazivao na ugrožavanje prava i neovisnosti svojeg ureda.

U urgenciji, u koju je Detektor imao uvid, tužiteljica Pašić navodi da podnesene tužbe nisu stavljene na dnevni red sjednica Vijeća, zbog čega nisu bile predmet rasprave.

– Prošlo je više od osam mjeseci od prve žalbe koju sam podnio VSTV-u s ciljem zaštite neovisnosti funkcije zamjenika glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH. VSTV do danas nije donio odluku, niti je zauzeo bilo kakav stav. Poznato mi je da su prijave slične prirode podnijele i moje kolege u zaštiti tužiteljstva. VSTV, kao jedinstveno tijelo čija je osnovna funkcija očuvanje neovisnosti i prava nositelja pravosudnih funkcija, nije odlučivalo ni po njihovim pritužbama – kaže tužiteljica Pašić za Detektor.

Kako kaže, nije riječ o statusu pojedinca, već o pitanju postoji li učinkovit mehanizam zaštite neovisnosti tužiteljske funkcije u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, ukoliko ni zamjenik glavnog tužitelja i drugi tužitelji Tužiteljstva BiH ne mogu dobiti pravovremen i argumentiran odgovor od institucije koja je po zakonu nadležna za zaštitu neovisnosti pravosuđa, opravdano se postavlja pitanje koliko je ovaj mehanizam dostupan i učinkovit za bilo kojeg nositelja tužiteljske funkcije.

Njegove pritužbe od 7. listopada i 4. prosinca 2025. godine isključivo su razmatrane pred Stalnom komisijom za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, te je zaključkom od 27. siječnja ove godine priopćeno da sadržaj pritužbi ukazuje na moguće povrede dužnosti glavnog tužitelja i tužitelja Tužiteljstva BiH, zbog čega su iste proslijeđene Uredu disciplinskom tužitelju na daljnje postupanje.

Ured disciplinskog tužitelja još nije donio odluku.

Kako se navodi u urgenciji, prošlo je osam mjeseci od podnošenja prve žalbe, kojom se ukazivalo na postojanje okolnosti koje ugrožavaju neovisnost zamjenika glavnog tužitelja, a Vijeće ih nije razmatralo, zbog čega osnovna zadaća VSTV-a nije izvršena u potpunosti.

– Rezultat navedenog je kontinuirano urušavanje institucije Tužiteljstva BiH i potpuna nemogućnost obavljanja poslova Tužiteljstva u skladu s Ustavom i zakonima BiH (…) U periodu u kojem Vijeće nije reagiralo, glavna tužiteljica je nastavila s djelovanjem koje, prije svega, ugrožava i onemogućava obavljanje poslova Tužiteljstva, a onda i prava i nezavisnost mene kao zamjenika glavnog tužioca – hitno kaže Pašić.

Kako smatra, kao čin odmazde i pritiska na njega kao podnositelja i svjedoka po kaznenoj prijavi, glavni tužitelj Milanko Kajganić je 6. ožujka ove godine donio odluku kojom je isti raspoređen u Odjel I Tužiteljstva BiH.

Prema Pašićevim riječima, odluka ne sadrži razloge premještaja i donesena je suprotno svim propisima o unutarnjem ustrojstvu. Ni o ovoj pritužbi Vijeće se nije izjasnilo, navodi se u hitnoj priopćenju.

– Skrećem pozornost da ste svojom pasivnošću omogućili nastavak funkcioniranja Tužiteljstva Bosne i Hercegovine suprotno važećim zakonskim i podzakonskim propisima, obesmislili vršenje nadležnosti Vijeća u nadzoru nad zaštitom prava i neovisnosti nositelja pravosudne funkcije te u zadaći osiguranja neovisnog, nepristranog i profesionalnog pravosuđa. – hitno smatra Pašić.

Dodaje da ponašanje Vijeća nedvosmisleno shvaća kao jasan odraz podrške glavnoj tužiteljici Kajganić i uspostavljenim nezakonitim mehanizmima upravljanja Tužiteljstvom BiH.

– Ovakvim ignorantskim pristupom nužno ste utjecali na moje razmišljanje da podnesem ostavku, ali u ovim okolnostima to neću učiniti iz razloga zaštite časti i ugleda profesije, te obavljanja dužnosti u skladu s povjerenim mandatom, uključujući i obvezu poticanja i podupiranja mehanizama i mjera zaštite – žurno zaključuje Pašić.

Bivši sudac i predsjednik VSTV-a Branko Perić kaže da je svođenje problema na niže razine unutarnje organizacije razvodnjavanje stvari. Prema njegovim riječima, to je znak da su obje institucije – VSTV i Tužilaštvo BiH – u ozbiljnoj krizi.

Perić navodi kako je najmanje važno kakve će biti odluke i jesu li eventualno disciplinski odgovorni Kajganić ili Pašić, nego zašto njih dvojica ne surađuju u sustavu i kakve posljedice sustav ima.

– Sada VSTV šuti, da zamagli stvar (…) Obje institucije su pokazale da ne znaju upravljati sustavom i sve ovo što se događa rezultat je nesposobnosti upravljanja pravosudnim sustavom – rekao je Perić za Detektor.

Iz VSTV-a za Detektor odgovaraju da je ova institucija pravosudno regulatorno tijelo koje nadzire rad pravosudnih institucija i donosi strateške odluke s ciljem osiguranja neovisnog i nepristranog rada pravosuđa.

– VSTV BiH svoje ovlasti ostvaruje putem radnih tijela i komisija koje formira za učinkovito, specijalizirano i operativno djelovanje, sukladno Zakonu o VSTV-u BiH. U tom smislu, Vijeće je putem Stalnog povjerenstva za etiku, integritet i odgovornost sudaca i tužitelja, blagovremeno odlučivalo o podnescima gospodina Pašića i donijelo odgovarajuće zaključke, o čemu je podnositelj uredno obaviješten – stoji u odgovoru.

Pašić je u izjavi za Detektor naveo kako je sada sasvim očito da su čelnici VSTV-a, umjesto očuvanja neovisnosti pravosudnih funkcija, stali u zaštitu pojedinca, odnosno glavne tužiteljice Kajganić, te da je sasvim izvjesno da će vrijeme dati odgovor iz kojih razloga.

Detektor je ranije pisao da je Pašić podnio kaznenu prijavu Tužiteljstvu BiH protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića.

Pašić je u prijavi naveo da su Kajganić i Mijović imali dogovor da Mijović ostane jedini tužitelj tijekom istrage, čime je, kako se navodi u prijavi, Kajganić “iskoristio službeni položaj glavnog tužitelja” i u lipnju 2025. godine donio odluku kojom su odluke o formiranju tužiteljskog tima stavljene van snage. Nadalje se dodaje da je dogovoreno ukidanje pritvora i povlačenje raspisanih tjeralica, što Pašić smatra prekoračenjem ovlasti, kao i stupanje u kontakt s osumnjičenima i njihovim odvjetnikom.

Nakon što je podnio kaznenu prijavu i saslušan u svojstvu svjedoka, glavni tužitelj Kajganić donio je rješenje kojim se Pašić raspoređuje u Posebni odjel za ratne zločine.

Tužitelj Pašić je za Detektor najavio da će o navedenim okolnostima upoznati relevantne međunarodne institucije koje prate stanje vladavine prava u Bosni i Hercegovini, kako bi bile upoznate sa činjenicama koje mogu biti od značaja za ocjenu funkcioniranja sustava zaštite neovisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Na sjednici Vijeća ministara Bosne i Hercegovine zakazanoj za danas, ministri će imati obiman dnevni red s nizom prijedloga, odluka i informacija i izvješća, među kojima su, između ostalih, Nacrt mišljenja na Nacrt zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH, Nacrt Plana razminiranja u BiH za 2026. godinu i Informacija o stanju Fonda za reformu javne uprave.

Na predloženom dnevnom redu nalazi se više od desetak točaka koje pokrivaju različite oblasti rada institucija BiH, a ministri će, između ostalog, razmatrati odluke koje se odnose na dodjelu prostora Ministarstvu sigurnosti BiH za uspostavu Ureda za azilante i tima za odgovor na računalne incidente, kao i dopunske odluke o dodacima na plaću zaposlenicima Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH.

Predviđeno je i preispitivanje nekoliko pravilnika, među kojima su Pravilnik o izgledu odore pravosudne policije, Pravilnik o korištenju sredstava za reprezentaciju i poklone, kao i Pravilnik o kategorizaciji sportaša na državnoj razini.

Među važnijim temama su izmjene Liste opojnih droga, psihotropnih tvari i prekursora, kao i imenovanje članova Vijeća za mjeriteljstvo BiH.

Ministri će razmotriti i niz informacija vezanih uz reformske procese i sektorske politike, uključujući provedbu preporuka GRECO-a, stanje organske proizvodnje u Bosni i Hercegovini, te aktivnosti u oblasti obrane, uključujući tranzicijske programe i zbrinjavanje otpuštenog vojnog osoblja.

Na dnevnom redu su brojna izvješća o radu institucija i provedbi strateških dokumenata, uključujući izvješća o izvršenju proračuna institucija BiH, o financijskom upravljanju i kontroli, o borbi protiv pranja novca, o upravljanju granicom, kao i o provedbi inicijative “Partnerstvo za otvorenu vlast”.

Predviđeno je razmatranje izvješća o radu više agencija i tijela na razini BiH, kao i analiza iz oblasti vanjskotrgovinske razmjene i migracija.

Također, ministri će se izjasniti o Prijedlogu za zaključivanje Memoranduma o suradnji u oblasti turizma između Bosne i Hercegovine i Države Katar.

Na sjednici Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), koja je održana 2. i 3. lipnja 2026. godine, VSTV BiH je donio pravomoćne stegovne odluke u tri disciplinska predmeta protiv nositelja pravosudnih funkcija, a koji se odnose na neprijavljivanje imovinskog stanja u skladu sa Zakonom o VSTV-u BiH.

– Napominjemo da su naknadno, tijekom stegovnog postupka, nositelji sudačke dužnosti dostavili popunjena izvješća o imovini i interesima pravodobno u odnosu na propisani rok.

Obimom izrečenih stegovnih mjera, smanjenjem plaća za 40 posto u razdoblju od 10 ili 12 mjeseci, VSTV BiH je poslalo jasnu poruku da je ta institucija, kao regulator pravosudnog sustava u BiH, čvrsto opredijeljena za očuvanje visokog stupnja integriteta nositelja pravosudnih funkcija i vraćanje povjerenja javnosti u pravosuđe Bosne i Hercegovine. Hercegovine – saopćeno je iz VSTV-a.

U priopćenju dodaju da su u kratkom roku Ured disciplinskog tužitelja, prvostupanjska i drugostupanjska disciplinska komisija, te VSTV BiH u cjelini donijeli stegovne mjere za dva nositelja i jednog nositelja pravosudne funkcije.

– Tako je odlukom VSTV-a BiH sucu Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Veliboru Milićeviću izrečena disciplinska mjera umanjenja plaće u iznosu od 40 posto u trajanju od 12 mjeseci.

Nadalje, odlukom VSTV-a BiH sutkinji Osnovnog suda u Banjoj Luci Dubravki Vidović izrečena je stegovna mjera umanjenja plaće za 40 posto u trajanju od 10 mjeseci.

Također, odlukom Stegovne komisije drugog stupnja, sutkinji Općinskog suda u Visokom Amiri Merdić izrečena je disciplinska mjera umanjenja plaće u iznosu od 40 posto u trajanju od 10 mjeseci.

Na disciplinskom ročištu protiv Olge Pantić, suspendirane glavne tužiteljice Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, svjedoci su govorili o Pantićevom nedoličnom ponašanju.

Danka Prodanović je navela da je u Tužilaštvu u Bijeljini zaposlena od 1998. godine, kada je radila kao stručni saradnik, a da je 2004. godine imenovana na mjesto sekretara, koje i danas obavlja.

Kazala je da je njen odnos s glavnim tužiteljima bio normalan, pa tako i s Olgom Pantić po dolasku na tu funkciju.

– U nekoliko mjeseci dobio je drugu dimenziju. Bio sam maltretiran i korišteni su svi oblici mobinga – kazao je Prodanović.

Na ranijem ročištu u materijalne dokaze uvedena je pravomoćna presuda iz koje proizlazi da je Prodanović bio mobingiran. Dejan Bogdanović, Pantićev odvjetnik, tijekom ročišta je podnio kaznenu prijavu, koja je podignuta jer, kako je rekao, Državno odvjetništvo nije predložilo dokaze glavnog tužitelja.

Prodanović je u svom svjedočenju rekla da je Pantić bio “medijski interesantan” te da je, nakon što je objavljeno da je za Tužiteljstvo nabavljen namještaj neodgovarajuće kvalitete, sazvala sastanak sa svim zaposlenicima na kojem je rekla da je Prodanović dao tu informaciju da se objavi.

– Rekla je da sam zločesta osoba i kada je tražila da dobrovoljno preda telefone, pozvala sam odvjetnika koji mi je rekao da ne predajem telefon – rekla je Prodanović, navodeći da su protiv nje u godinu dana pokrenuta tri disciplinska postupka, ali da su sve odluke tih postupaka poništene.

Na pitanje Dejana Bogdanovića da li su pravila Okružnog javnog tužilaštva objavljena u službenom glasniku, svjedokinja je rekla da ne zna. Ona je navela da je kao sekretarica dužna brinuti o arhivi Tužiteljstva, te da su u podrumskim prostorijama suda u Zvorniku i Bijeljini pronađeni predmeti i upisnici bačeni na pod.

Prodanović je kazala da je glavnoj tužiteljici ranije skrenula pažnju na to, te da joj on nije dozvolio da upravlja arhivom.

Ona je potvrdila da do dolaska Olge Pantić u TCMS nisu radile tužiteljice, već su to umjesto njih radile daktilografkinje.

– Mlađi su radili, a glavna tužiteljica je štedjela starije – ustvrdio je Prodanović, dodavši da su dolaskom Pantića svi morali raditi “pod prijetnjom disciplinske prijave”.

– Svako je morao raditi ono što je glavna tužiteljica naredila – kazao je Prodanović.

Suspendirana glavna tužiteljica Olga Pantić optužena je da je povrijedila načela etičkog kodeksa tužitelja, što je dovelo do povrede ugleda i integriteta pravosuđa, nemara ili nepažnje u obavljanju službene dužnosti, te druge povrede.

Bojana Lazarević, tužiteljica Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini, u svom svjedočenju je navela da su do dolaska Pantića tužitelji bili upućivani u tužilaštvo u Srebrenicu po tri mjeseca.

– Nakon dolaska Olge, tužioci su slati na godinu do godinu i po dana i bilo je zastoja u radu – rekao je Lazarević, dodajući da je ona poslana na godinu dana nakon dolaska Pantića, iako je 2021. bila u kancelariji u Srebrenici.

Lazarević je rekao da je ponašanje Olge Pantić neprimjereno, te da je ponizila tužioce za koje je ocijenjeno da “uspješno rade svoj posao”.

– To je bila česta tema i ja sam bio takav – rekao je Lazarević.

Tužiteljica je pojasnila da su sporazumi o priznanju krivnje sklopljeni u dogovoru s glavnom tužiteljicom prije dolaska Pantić za glavnu tužiteljicu, a nakon njenog dolaska prezentirani su na sastanku tužitelja.

Bogdanović je upitao Lazarević jesu li zapisnici sa sastanaka sačinjeni i dostavljeni tužiteljima, što je ona potvrdila.

Kazala je da je predložila da se sastanci tonski snimaju, što je autentičan zapis.

Nije mogla potvrditi kako su njene kolege radile u TCMS-u do dolaska Pantića na mjesto glavne tužiteljice. Nije mogla potvrditi ni je li se nakon dolaska Pantića smanjio broj oslobađajućih presuda, navodeći da je to sudska statistika i da joj nije poznato.

Nastavak stegovnog postupka zakazan je za 7. srpnja, javlja Detektor.

Gotovo polovica zaposlenika Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća koji se bave održavanjem sustava za vođenje predmeta u sudovima i tužiteljstvima plaća se iz europskih fondova koji istječu ove godine.

Sukob između VSTV-a i Europske komisije doveo je do najave prestanka budućeg financiranja, a analiza Detektor otkriva da to može dovesti do ozbiljnih problema u održavanju ovog sustava, zbog čega je već otkriveno nekoliko afera u pravosuđu.

Prema podacima VSTV-a, trenutno je u ovoj instituciji oko trećina zaposlenih plaćena iz raznih projekata Europske unije koji završavaju ove godine. U VSTV-u su ukupno zaposlena 153 zaposlenika, od kojih se 106 financira iz državnog proračuna, a 47 je angažirano na realizaciji projektnih aktivnosti Vijeća i financira se iz donatorskih sredstava.

Trenutno su u tijeku dva IPA projekta Europske unije – “Pravda u fokusu: podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH”.

Jedan od ovih projekata financira rad ukupno 13 informatičko-tehničkih (ICT) djelatnika, od ukupno 30 u timu, koji održavaju CMS i TCMS sustave za cijeli pravosudni sustav.

Jedna od glavnih uloga ovih sustava je automatska dodjela predmeta, što bi trebalo smanjiti mogućnost ručnog biranja suca ili tužitelja te povećati transparentnost rada pravosuđa. Zaobilaženje ovih sustava, odnosno ručna dodjela predmeta, dovela je do niza disciplinskih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, pa je tako, između ostalog, smijenjena bivša glavna tužiteljica Gordana Tadić, a prijavljen je i sadašnji glavni tužitelj Milanko Kajganić.

Europska komisija uputila je prošli tjedan pismo VSTV-u u kojem je, zbog donošenja pravilnika kojim se ograničava neovisnost vanjskih stručnjaka koji nadziru proces provjere imovinskih stanja sudaca i tužitelja, najavila da više neće financirati program vanjskih promatrača, te da je dovedeno u pitanje daljnje financiranje VSTV-a u cjelini.

Iz VSTV-a su Detektoru priznali da bi povlačenje sredstava za 13 stručnjaka za CMS i TCMS sustave značilo značajno smanjenje razvojnih aktivnosti te da bi onda svoje resurse usmjerili na osnovno održavanje ključnih aplikativnih sustava.

– Imajući u vidu brojnost i kompleksnost aplikativnih sustava koji su u upotrebi u Pravosudnom informacijskom sustavu, potpuni prekid donatorske podrške ICT Odjelu svakako će se negativno odraziti na sposobnost ICT Odjela da nastavi razvijati i održavati Sustav poslovnog odlučivanja, zatim cijeli niz aplikativnih sustava iz oblasti upravljanja ljudskim potencijalima u pravosuđu, te druge značajne sustave – navode iz VSTV-a.

Unatoč ovakvom pisanom odgovoru VSTV-a, predsjednik ove institucije Sanin Bogunić za Detektor je kazao da neće biti problema sa sustavima CMS i TCMS.

Članovi pravosudne zajednice s kojima je Detektor razgovarao kažu da je funkcioniranje pravosuđa zamislivo bez ovih sustava, a da i s njima glavni tužitelji pokušavaju ručno dodjeljivati ​​predmete i manipulirati sustavom.

– Pojavljuje se kao alat glavnog tužioca, a vrlo često kada glavni tužilac to ocijeni, to postaje protivno interesima Tužiteljstva. Ali bez TCMS-a bi bilo vrlo teško funkcionirati i to je problematično, a funkcionira na rubu regularnosti jer nema tehničkog osoblja koje bi podržavalo TCMS – rekla je jedna državna tužiteljica koja je željela ostati anonimna.

Iz VSTV-a za Detektor navode da su u prethodnom razdoblju, uz podršku izvršne vlasti, osigurali određeni broj radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna BiH za ICT odjel Tajništva VSTV-a, a nakon provedene natječajne procedure zaposlen je određeni broj ICT stručnjaka – državnih službenika na razvoju i održavanju CMS/TCMS sustava.

Sve to povećalo je sposobnost Odjela za ICT da odgovori na izazove vezane uz razvoj i održavanje CMS/TCMS-a, ističu u ovoj instituciji.

Međutim, tijekom svibanjske sjednice VSTV-a ravnateljica Tajništva Ivana Zovko-Planinić izjavila je da ugovori s donatorima traju do kraja lipnja, ali da sam projekt traje do kraja rujna, što znači da se može očekivati ​​usporavanje razvoja prilagodbe CMS/TCMS sustava, kao i otežana tehnička podrška sudovima i tužiteljstvima.

Rekla je da se VSTV dugi niz godina oslanja na ovo projektno osoblje i da će nepopunjavanje ovih pozicija dovesti do kritičnog nedostatka kapaciteta na raspolaganju VSTV-u.

– Ne da nećemo moći unaprijediti sustav, nego se bojim da ćemo doći u situaciju da sam sustav ne funkcionira na način na koji smo navikli – rekla je tijekom predstavljanja.

Unatoč ovim najavama i pisanom odgovoru institucije da će biti velikih problema, predsjednik VSTV-a Sanin Bogunić novinarima Detektora kazao je kako “CMS sustav funkcionira, funkcionirao je iu teškim vremenima i funkcionirat će i ubuduće”, te pojasnio da je Vijeće i prošle godine zaposlilo dva informatičara.

– Imamo ih 15. Pet ih je stalno zaposlenih i oni sami po potrebi mogu preuzeti cijeli posao. S druge strane, u prijedlogu proračuna za ovu godinu planirali smo primarno zaposliti informatičke službenike i ljude koji rade u Odjelu za imenovanja, što ćemo također dodatno ojačati, a već imamo naznake iz Ministarstva financija da nam je na neki način odobreno osam do deset radnih mjesta, čekamo donošenje proračuna i odmah nakon donošenja proračuna ćemo zaposliti i te ljude – rekao je Bogunić.

Iz Delegacije Europske unije u BiH za Detektor su pojasnili da su projekti “Pravda u fokusu: Podrška učinkovitijem, transparentnijem i odgovornijem pravosuđu u BiH” i “Unaprjeđenje procesuiranja predmeta ratnih zločina u BiH” dio potpore EU domaćem pravosuđu i ulaze u završnu fazu implementacije.

Jedan od konkretnih koraka Reformske agende koju su usvojile vlasti BiH odnosi se na prijenos ICT pozicija VSTV-a iz projektnog financiranja u proračun BiH, dodaju iz Delegacije EU.

– Ovaj korak je povezan sa 1,8 milijuna eura EU fondova, a tek treba vidjeti konkretne korake koji bi doveli do toga da Bosna i Hercegovina može dobiti planirana sredstva – kazali su iz Delegacije.

U prethodnim godinama, prilikom izrade proračunskih zahtjeva, iz VSTV-a kažu da su redovito tražili povećanje odobrenog broja uposlenika, kako bi se omogućilo zapošljavanje na radnim mjestima koja su ranije popunjena angažmanom kadrova financiranih iz donatorskih sredstava.

U sklopu pripreme proračuna za 2026. godinu VSTV je uputio dopis Ministarstvu financija i trezora BiH u kojem je detaljno obrazložena potreba preuzimanja 20 radnih mjesta iz postojećih projekata.

– Pored navedenog, VSTV kontinuirano komunicira s Delegacijom Europske unije u Bosni i Hercegovini, nastojeći iznaći alternativna rješenja koja omogućavaju produljenje trajanja projekata, kao i nastavak angažmana projektnog osoblja na drugim projektima koje financira EU – navode iz VSTV-a.

Iz Delegacije EU pojašnjavaju da je za BiH važno osigurati učinkovitu provedbu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u u dijelu koji se odnosi na integritet. Dodaju da sve izmjene predviđenih modaliteta trebaju biti predmet međusobnog dogovora između VSTV-a i Europske komisije.

– S obzirom na to da je VSTV BiH usvojio povezane amandmane, koji su u biti ignorirali stavove Komisije, trenutno procjenjujemo daljnje korake, uključujući sve potencijalne efekte na financijska sredstva EU za operaciju monitoringa – kazali su iz Delegacije EU.

VSTV je u travnju, unatoč neslaganju Europske komisije, donio izmjene propisa koji se odnose na vanjski nadzor i način angažmana stručnjaka koji prate rad Odjela za imovinsko-pravne knjige. Na posljednjoj sjednici Vijeća raspravljalo se o pismu koje je Gern Jan Koopman, glavni direktor za susjedstvo i pregovore o proširenju u Europskoj komisiji, uputio Boguniću, u kojem je poručio da EU ne vidi način da nastavi financirati vanjske promatrače ukoliko VSTV ne povuče svoj pravilnik koji je nedavno usvojen unatoč kritikama iz Bruxellesa.

Odvjetnik i bivši član VSTV-a Asim Crnalić za Detektor kaže da u njegovom mandatu u Vijeću nikada na dnevnom redu nije bilo rasprave o nedostatku sredstava za IKT, koje je kasnije formirano.

– Ne mogu sada zamisliti da bi uopće bilo moguće organizirati rad pravosudnih tijela bez CMS-a i TCMS-a jer se svi podaci pohranjuju u tim sustavima. Sve je to međusobno povezano i sada ako nedostaju sredstva, to je ogroman problem – kaže Crnalić.

Zaobilaženje sustava CMS i TCMS dovelo je do niza stegovnih postupaka protiv nositelja pravosudnih funkcija, podsjeća Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH, što je dovelo i do narušavanja povjerenja javnosti u pravosuđe.

Traljić podsjeća da je protiv bivše glavne tužiteljice Gordane Tadić, koja je kažnjena razrješenjem s dužnosti, postupak pravomoćno okončan.

– Da bi se ostvarilo pravo na neovisno i nepristrano sudsko i tužiteljsko postupanje, predmeti bi se trebali raspoređivati ​​po ovom sustavu, ali to nažalost u praksi nije tako, a to pokazuju i podaci – kaže Traljić.

Odvjetnik Vlado Adamović, koji je branio Tadića u stegovnom postupku, pojasnio je da je CMS sustav napravljen tako da se predmeti ravnomjerno raspoređuju tužiteljima i da se spriječi moguća manipulacija. Naveo je da je Tužiteljstvo BiH glavni tužitelj, te mu je kroz interna pravila koja se stalno mijenjaju uskraćena mogućnost da bude izuzet iz CMS-a, ili vrlo rijetko, prema određenim pravilima, može izuzeti predmet iz CMS-a i dati predmet nekom drugom na rad.

– Ranije je bio potreban netko tko se, primjerice, specijalizirao za ekonomske poslove, a došao je veliki i ogroman predmet, jednostavno ne znaju svi tužitelji to raditi. A onda je glavni tužitelj bio tu da to podijeli. Pretpostavka je bila da je glavna tužiteljica normalna osoba i tako to funkcionira – objašnjava.

Traljić pojašnjava da je u 2021. godini Tužiteljstvo BiH, u kojem je Tadić smijenjen zbog zaobilaženja TCMS-a, imalo 1.499 predmeta i ukupno 1.434 prijedloga, napominjući da je u jednom predmetu u kojem radi više tužitelja moguće više prijedloga. Tužiteljstvo BiH je tijekom 2022. godine u radu imalo 1.473 predmeta i ukupno 2.276 prijedloga, odnosno predmeta u kojima je glavni tužitelj birao tužioca koji će postupati po konkretnom predmetu mimo sistema automatskog upravljanja.

– Zbog toga je Transparency podnio prijavu Uredu disciplinskog tužitelja protiv Milanka Kajganića, koji je veliku većinu predmeta dodjeljivao izvan sustava automatskog upravljanja TCMS-a, zbog čega je njegov prethodnik na toj poziciji smijenjen – kaže Traljić.

Dodaje da je Ured disciplinskog tužitelja utvrdio da broj ustupanja predmeta u tužiteljstvu formalno nije ograničen važećom Uredbom o TCMS-u te da je analizom utvrđeno da je do povećanog broja ustupanja u 2022. godini došlo “zbog opravdanih organizacijskih promjena i novog rasporeda tužitelja po odjelima”, nakon čega je tužba odbačena.

– No, treba imati na umu da je povjerenje javnosti u pravosuđe znatno narušeno zbog svih afera koje smo imali proteklih godina, posebice slučajeva vezanih za dodjelu predmeta izvan TCMS-a – zaključuje Traljić.

Ustavni sud BiH odbio je zahtjev Suda BiH za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine (VSTVBiH), koje se odnose na odgodu primjene odredaba o prijavi imovine nositelja pravosudnih funkcija.

U središtu spora bile su zakonske izmjene koje su nekoliko puta odgađale početak primjene odredbi koje obvezuju suce i tužitelje na prijavu imovine, interesa i potencijalnog sukoba interesa, kao i da ti podaci podliježu provjeri i kontroli.

Riječ je o pravilima koja predviđaju podnošenje imovinskih izvješća, analizu podataka, dodatne provjere i izradu registra tih prijava, mehanizam koji bi trebao ojačati transparentnost i povjerenje u pravosuđe.

Međutim, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je zaključio da samo odgađanje primjene ovih odredbi nije protivno Ustavu Bosne i Hercegovine.

Suci su naveli da su osporene izmjene javno objavljene, da su rokovi jasno definirani te da nema pravnih nejasnoća niti prostora za različita tumačenja.

Kako stoji u obrazloženju, suci, tužitelji i drugi na koje se zakon odnosi mogli bi unaprijed znati kada njihove obveze stupaju na snagu i tome prilagoditi svoje postupanje.

Istovremeno, Ustavni sud je odbio razmatrati širi dio zahtjeva koji se odnosio na same odredbe zakona o prijavi i kontroli imovine, uz obrazloženje da za to u konkretnom slučaju nije nadležan, jer te odredbe nisu neposredno odlučujuće za upravni spor koji se vodi pred Sudom Bosne i Hercegovine.

To znači da prijava imovine sudaca i tužitelja ostaje na snazi, ali se njena primjena može odgoditi ako zakonodavac za to propiše jasne i precizne rokove.

Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) drugog dana sjednice, koja se održava u Trebinju, donijelo je Odluku o imenovanju nositelja pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini.

Na razini Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine imenovan je Ćazima Serhatlića, na mjesto glavnog tužitelja Tužiteljstva Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz VSTV-a.

Na razini Federacije Bosne i Hercegovine imenovani su: Slavica Džaferović i Lejla Kurtanović za sutkinje Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

Također, Tužiteljstvo Kantona Sarajevo dobilo je sedam novih tužitelja, a na tu funkciju imenovani su: Dijana Križanac-Brezar, Almir Cankušić, Emira Muhibić, Selma Bogunić, Ahmer Škrijelj, Srđan Ćosović i Edib Sikira.

Mirna Habibija-Sultanić imenovana je na mjesto tužiteljice Kantonalnog tužiteljstva Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Kada je riječ o entitetu Republika Srpska, u Okružnom javnom tužiteljstvu Doboj imenovana su dva nova tužioca – Binamir Šakić i Alem Bradarić, dok su u Okružnom javnom tužiteljstvu Bijeljina imenovana tri nova tužioca – Smiljana Ristić, Aleksandar Mlađenović i Dušica Radovanović Grubač.

Prilikom donošenja Odluke o imenovanju, VSTV BiH je uzelo u obzir kriterije kao što su: stručno znanje, radno iskustvo i rezultati u radu; profesionalne vještine temeljene na dosadašnjim rezultatima u karijeri; sposobnost za nepristrano, savjesno, marljivo, odlučno i odgovorno obnašanje poslova iz djelokruga radnog mjesta na koje se natječe; odnosi s kolegama na poslu, ponašanje izvan posla, profesionalna nepristranost i ugled te iskustvo na rukovodećim poslovima.

Prilikom imenovanja, VSTV BiH primjenjuje odgovarajuće ustavne odredbe kojima se uređuju jednaka prava i zastupljenost konstitutivnih naroda i ostalih, te poštuje ravnopravnu zastupljenost spolova.

Kolegij Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine razmotrio je inicijativu za pokretanje postupka za formiranje Istražnog povjerenstva o stanju u pravosuđu, koju je podnijelo Povjerenstvo za borbu protiv korupcije Zastupničkog doma, te je odlučio da nije u skladu s Poslovnikom ovog doma.

Odluku je potpisao Marinko Čavara, tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma, piše Detektorna čije pozive, poruke i e-mail upite, kako navode, tjednima ne odgovaraju članovi Kolegije Čavara (HDZ), Denis Zvizdić (NiP) i Darko Babalj (SDS).

U biti, objašnjenje je da se privremena povjerenstva mogu formirati na prijedlog zastupnika, ali ne i povjerenstva u kojima postoje zastupnici.

Edo Kanlić, koordinator Inicijative za praćenje europskih integracija, kazao je kako kao podnositelji inicijative saborskom Povjerenstvu za borbu protiv korupcije nisu bili upoznati s ovakvim ishodom, što smatra dodatno zabrinjavajućim.

– Činjenica da je Kolegij Zastupničkog doma u ovom trenutku, kada su zakoni o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i Sudu Bosne i Hercegovine ključni zakoni na europskom putu BiH, odbio uvrstiti u dnevni red inicijativu kojom se pokreću parlamentarne rasprave o stanju u pravosuđu, govori o odlučnosti vladajućih struktura da se ozbiljnije pozabave ovim pitanjem – kazao je Kanlić.

Inicijativa za praćenje EU integracija, koja predstavlja neformalnu koaliciju organizacija civilnog društva, zatražila je od Povjerenstva za borbu protiv korupcije da hitno pokrene postupak formiranja istražnog povjerenstva o stanju pravosuđa u BiH s jasno definiranim mandatom i rokovima, te da organizira javna saslušanja relevantnih sudionika, što je Povjerenstvo za borbu protiv korupcije jednoglasno usvojilo i proslijedilo Kolegiju.

U Poslovniku Zastupničkog doma stoji da “Dom može svojim zaključkom, na prijedlog zastupnika ili skupine zastupnika, osnovati privremena povjerenstva Doma ili, na prijedlog Doma naroda, privremena zajednička povjerenstva”.

– Ono što nam je zapravo nejasno jest činjenica da je odbijeno nešto što je došlo iz saborskog Povjerenstva za borbu protiv korupcije u kojem sjede predstavnici koji po ovom poslovniku i članku na koji se poziva mogu biti predlagatelji. Ovo je svakako poruka da nema dovoljno angažmana u vodstvu Zastupničkog doma da se razgovara o ozbiljnim problemima i aferama koje potresaju pravosuđe i dodatno urušavaju povjerenje građana u rad pravosuđa, u samom parlamentu – naglasio je Kanlić.

Safet Kešo, član Povjerenstva za borbu protiv korupcije i zastupnik SDA, kazao je za Detektor da Čavara i njegovi koalicijski partneri iz SNSD-a “štite raspored snaga u pravosuđu”.

– Odavno sam svjestan činjenice da je Tužiteljstvo BiH rak-rana cjelokupnog pravosudnog sustava u BiH, a najveću odgovornost za to snosi (glavni tužitelj) Milanko Kajganić. Kada u poodmakloj fazi istrage prebacite tužioca na drugo mjesto iz predmeta, a drugi tužitelj oduzima vrijeme, gubi se momentum i obesmišljava se rad Tužilaštva – rekao je Kešo.

Da postoji potreba za istražnim povjerenstvom pokazuju i posljednja ročišta pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije, ali i događanja unutar pravosuđa.

Ranije smo objavili da je Džermin Pašić, zamjenik glavnog državnog tužitelja, prošle godine podnio Tužiteljstvu BiH kaznenu prijavu protiv svog šefa Kajganića i tužiteljice Vedrane Mijović zbog postupanja u slučaju napada na ustavni poredak u kojem je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, Radovana Viškovića i Nenada Stevandića. Kajganić ga je premjestio, a potom je premjestio još dvoje tužitelja koji su direktno sudjelovali u postupku protiv njega.

Iz Ureda disciplinskog tužitelja Detektoru su sredinom travnja odgovorili da protiv Kajganića imaju ukupno devet otvorenih predmeta koji su formirani na temelju prijava različitih podnositelja.

Sva parlamentarna saslušanja provedena u proteklom razdoblju pred Povjerenstvom za borbu protiv korupcije opravdavaju inicijativu za formiranje novog istražnog povjerenstva za utvrđivanje stanja u pravosuđu, smatra predstavnik NSZ-a i član Povjerenstva Jasmin Emrić.

– Džermin Pašić je na ročištu iznio vrlo konkretne razloge za temeljitu analizu i ocjenu stanja u pravosuđu. On je na saslušanju kazao da je glavna tužiteljica smjenu donijela suprotno internim aktima Tužiteljstva BiH. Neophodno je brzo postupanje VSTV-a – kazao je Emrić.

Prema njegovim riječima, opći je dojam da je VSTV pasivno.

Kešo kaže kako ga ne čudi veliki broj stegovnih prijava s obzirom na informacije o zlouporabama sustava raspodjele predmeta.

– VSTV ima važne ovlasti i ne koristi ih – smatra Kešo.

Sanin Bogunić, predsjednik VSTV-a, nije želio komentirati ove pritužbe članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije.

Pašić je nedavno na saslušanju pred Povjerenstvom rekao da se prelaskom tužitelja u druge odjele predmeti dodjeljuju drugom tužitelju koji ostaje u tom odjelu, ali da mu treba pola godine da se upozna s predmetom, što utiče na efikasnost. Nadalje je naveo da je tri puta slao pritužbe VSTV-u, te tražio da ga netko sasluša iz pravosudne zajednice, ali nikada nije dobio odgovor.

Iz Tužiteljstva BiH navode da je napravljen veliki broj prijedloga kako bi svi predmeti iz određene oblasti, terorizam, privredni kriminal, korupcija, bili evidentirani i procesuirani u odjelima nadležnim za tu vrstu predmeta.

Učinjeno je to, objašnjavaju, kako bi se uveo red nakon dosadašnje prakse da predmeti iz jedne oblasti budu kod tužitelja u drugom odjelu. Navode i da tužitelji odlaze u mirovinu ili preuzimaju druga radna mjesta u pravosuđu, što zahtijeva preraspodjelu svih predmeta koje su dugovali, a riječ je o stotinama predmeta, kao i potrebu internih premještaja kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje odjela.

Deset udruga žrtava podnijelo je početkom godine VSTV-u zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i razrješenje glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH zbog, kako su naveli, težih povreda službene dužnosti.

U zahtjevu su naveli da se stegovne povrede službene dužnosti glavne tužiteljice ogledaju u ometanju primjene zakona, neopravdanom odugovlačenju poduzimanja predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u slučajevima negiranja zločina, govora mržnje i veličanja rata. kriminalci.

– I dalje smatramo da prvi čovjek Tužiteljstva više ne može obnašati tu funkciju, imajući u vidu sve što se poslije događalo, da njegove kolege imaju ogromne zamjerke na njegov rad. Nalazimo se u Odjelu za ratne zločine. Imamo izmjene Kaznenog zakona koje je donio bivši visoki predstavnik, gdje se počinitelji stavljaju u prvi plan i štite se njihovi interesi, a s druge strane interesi onih koji su stradali. Nemoguće da tužitelj ne može prepoznati mural Ratka Mladića, nemoguće je da imate njegovu spomen ploču na Vracama – rekao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Kanlić je istaknuo kako će se u narednom razdoblju od članova Povjerenstva za borbu protiv korupcije tražiti da kao predstavnici ili u ime klubova pošalju prijedlog o formiranju novog istražnog povjerenstva. Prema njegovim riječima, formiranju novog povjerenstva koje će utvrditi stanje u pravosuđu treba pristupiti iz više razloga.

– Prvi je donošenje zakona o VSTV-u i Sudu Bosne i Hercegovine. Ovo bi bila dobra prilika da se kroz rad istražnog povjerenstva detektiraju problemi i da se kroz nove zakone pokušaju riješiti. Drugi problem je loš rad pravosuđa. Čuli smo da je podignuto samo pet optužnica za visoku korupciju, što je poražavajući rezultat s obzirom na percepciju korupcije i probleme o kojima izvještavaju mediji i civilno društvo – rekao je Kanlić.