Izraelske vlasti zabranile su u ponedjeljak dvojici istaknutih palestinskih imama ulazak u džamiju Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu na sedam dana.

U izjavama, Raed Salah i Kamal al-Khatib rekli su kako su ih izraelske vlasti pozvale na ispitivanje i dobili su jednotjednu zabranu ulaska u džamiju.

– Dobili smo naredbu kojom nam se zabranjuje ulazak u džamiju Al-Aqsa – rekao je Salah novinarima.

– Na pitanje o našem odgovoru, rekli smo da je Al-Aqsa isključivo islamsko pravo i da imamo pravo biti tamo – rekao je, osuđujući izraelsku zabranu kao nevaljanu i nepravednu.

Salah je zabranu nazvao napadom na vjeru i vjerskim progonom, ističući da Islamski vakuf u Jeruzalemu ima isključivu nadležnost nad džamijom.

Khatib je sa svoje strane rekao da će sedmodnevna zabrana vjerojatno produžiti.

– Jasno je da će odluku o produljenju zabrane na šest mjeseci sljedeći tjedan donijeti zapovjednik jeruzalemske okružne policije. Džamija Al-Aksa pripada muslimanima i niko drugi nema pravo ni na zrnce njene zemlje – rekao je.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se u davna vremena ondje nalazila dva židovska hrama.

Izraelske vlasti izdale su stotine sličnih naloga ove godine protiv vjerskih službenika i vjernika u istočnom Jeruzalemu i unutar Izraela, obično počevši sa sedmodnevnom zabranom koja se može produljiti do šest mjeseci.

Salah je prethodno bio na čelu Islamskog pokreta u Izraelu, dok je Khatib bio njegov zamjenik sve dok organizacija nije zabranjena u studenom 2015., uz obrazloženje izraelskih vlasti da potiče nasilje.

Izraelske vlasti prethodno su zabranile Salahu ulazak u Al-Aqsu na 15 godina, što je isteklo 2022. godine.

Izraelske vlasti zabranile su u ponedjeljak dvojici istaknutih palestinskih imama ulazak u džamiju Al-Aqsa u okupiranom istočnom Jeruzalemu na sedam dana.

U izjavama, Raed Salah i Kamal al-Khatib rekli su kako su ih izraelske vlasti pozvale na ispitivanje i dobili su jednotjednu zabranu ulaska u džamiju.

– Dobili smo naredbu kojom nam se zabranjuje ulazak u džamiju Al-Aqsa – rekao je Salah novinarima.

– Na pitanje o našem odgovoru, rekli smo da je Al-Aqsa isključivo islamsko pravo i da imamo pravo biti tamo – rekao je, osuđujući izraelsku zabranu kao nevaljanu i nepravednu.

Salah je zabranu nazvao napadom na vjeru i vjerskim progonom, ističući da Islamski vakuf u Jeruzalemu ima isključivu nadležnost nad džamijom.

Khatib je sa svoje strane rekao da će sedmodnevna zabrana vjerojatno produžiti.

– Jasno je da će odluku o produljenju zabrane na šest mjeseci sljedeći tjedan donijeti zapovjednik jeruzalemske okružne policije. Džamija Al-Aksa pripada muslimanima i niko drugi nema pravo ni na zrnce njene zemlje – rekao je.

Džamija Al-Aqsa je treće najsvetije mjesto za muslimane na svijetu. Židovi to područje nazivaju Brdom hrama, tvrdeći da su se u davna vremena ondje nalazila dva židovska hrama.

Izraelske vlasti izdale su stotine sličnih naloga ove godine protiv vjerskih službenika i vjernika u istočnom Jeruzalemu i unutar Izraela, obično počevši sa sedmodnevnom zabranom koja se može produljiti do šest mjeseci.

Salah je prethodno bio na čelu Islamskog pokreta u Izraelu, dok je Khatib bio njegov zamjenik sve dok organizacija nije zabranjena u studenom 2015., uz obrazloženje izraelskih vlasti da potiče nasilje.

Izraelske vlasti prethodno su zabranile Salahu ulazak u Al-Aqsu na 15 godina, što je isteklo 2022. godine.

Australija privremeno obustavlja ulazak u zemlju za iranske državljane s turističkim vizama, rekao je ministar unutarnjih poslova Tony Burke. Objasnio je da postoji rizik da privremeni posjetitelji iz Irana “neće moći ili vjerojatno neće htjeti napustiti Australiju kada im istekne viza”.

Zabrana, koja stupa na snagu u četvrtak, primjenjivat će se sljedećih šest mjeseci.

Međutim, neki će Iranci ipak moći putovati u Australiju. Zabrana se ne odnosi na one s dugoročnim vizama, niti na osobe koje imaju djecu ili supružnike u zemlji.

– Vlada djeluje u nacionalnom interesu u okolnostima globalnih promjena koje se brzo događaju – rekao je ministar Burke.

Prema njegovim podacima, 7000 iranskih državljana trenutno ima australske turističke vize.

Odluka dolazi nedugo nakon što je Australija ranije ovog mjeseca odobrila politički azil za sedam članica iranske ženske nogometne reprezentacije. Pet se sportašica u međuvremenu predomislilo i povuklo zahtjev za statusom izbjeglice.

Senator David Shoebridge, imigracijski glasnogovornik australskih Zelenih, opisao je vladin potez kao “brutalnu i nepravednu odluku čiji je cilj spriječiti Irance da traže zaštitu na australskom tlu, kao što su to učinile članice iranske ženske nogometne reprezentacije”.

– Velika većina ljudi koji traže azil iz autoritarnih zemalja to čine dobivanjem vize, a zatim po dolasku podnose zahtjev za azil – istaknuo je Shoebridge i dodao:

– Broj humanitarnih viza koje se daju ljudima dok su još u Iranu zanemarivo je mali, jer bi ih sam proces prijave jasno označio kao mete iranske vlade.

Mali i Burkina Faso najavili su da će zabraniti američkim građanima ulazak u svoje zemlje kao odgovor na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da građanima Malija i Burkine Faso zabrani ulazak u SAD.

Odluke su u odvojenim izjavama objavili ministri vanjskih poslova dviju zapadnoafričkih zemalja i predstavljaju novo zaoštravanje ionako hladnih odnosa između vojnih vlasti u Zapadnoj Africi i SAD-a.

Trump je 16. prosinca proširio ranije zabrane putovanja na još 20 zemalja, uključujući Mali, Burkinu Faso i Niger.

Riječ je o državama kojima upravlja vojna hunta i koje su nakon izlaska iz regionalnog bloka Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) uspostavile zasebno udruženje.

– U skladu s načelom reciprociteta, Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje obavještava domaću i međunarodnu javnost da će Vlada Republike Mali primijeniti iste uvjete i zahtjeve prema američkim državljanima koje Amerikanci primjenjuju prema državljanima Malija, s trenutnim stupanjem na snagu – priopćilo je malijsko Ministarstvo vanjskih poslova.

Slično objašnjenje stoji u priopćenju koje je potpisao ministar vanjskih poslova Burkine Faso Karamoko Jean-Marie Traoré, najavljujući zabranu ulaska američkih državljana u tu zemlju.

Bijela kuća navela je kontinuirane napade naoružanih skupina kao jedan od razloga za zabranu ulaska. Administracija američkog predsjednika ukazala je na slučaj napada na pripadnike Nacionalne garde u Washingtonu kao opravdanje za dodatno pooštravanje imigracijskih kontrola.

U najavi zabrane ranije ovog mjeseca, koja je također uključivala Mali i Burkinu Faso, američki dužnosnici rekli su da su ograničenja “nužna kako bi se spriječio ulazak stranih državljana o kojima Sjedinjene Države nemaju dovoljno informacija za procjenu rizika koji mogu predstavljati”.

Mali i Burkina Faso već se dugo suočavaju s ozbiljnim problemima u suzbijanju naoružanih skupina koje su se brzo raširile po velikim dijelovima njihova teritorija.

Vojne hunte preuzele su vlast svrgnuvši civilne vlade, obećavši da će se obračunati s naoružanim skupinama i prekinuti nesigurnost koja je zahvatila veći dio regije.