Neka navija gdje hoće, ali…: Vlasti u Kiseljaku i Vitezu (ne)zabranile javno gledanje utakmica Zmajeva

admin — Tue, 09 Jun 2026 15:36:12 +0000

Ovih dana pojavila se informacija da su općinske vlasti u Vitezu i Kiseljaku zabranile javno praćenje utakmica reprezentacije BiH na Svjetskom prvenstvu u nogometu, odnosno organiziranje fan zona u kojima bi se okupljalo nekoliko stotina ljudi. S obzirom da je javnost upoznata da su zabranu “izdali” izravno načelnici ovih općina, kontaktirali smo ih kako bismo provjerili.

Nikome ništa nije zabranjeno

Načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak iz HDZ-a navodno je usmeno obavijestio građane da neće dopustiti javna okupljanja i gledanje utakmica reprezentacije BiH na trgovima u Kiseljaku.

– Nije istina. Odmah da vam kažem da to nije istina. Nikome nisam ništa zabranjivao. Ovdje jednostavno nema prostora gdje bi se mogla napraviti ta fan zona. Radovi su kod Općine, gdje god pogledam skele. Gdje bi se mogao postaviti? Niko nikome ne brani da traži gdje hoće – kaže za Faktor načelnik Općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

Mladen Misurić Ramljak

Ali nije stvar u tome da se “gleda gdje tko hoće”, nego u javnom organiziranju navijačkih zona gdje bi se ljudi okupljali, navijali i zajedno slavili. Uskraćeno im je i ono malo radosti.

– Napominjem da nisam dobio niti jedan zahtjev za organiziranje tih navijačkih zona i javnih okupljanja. Ni osobno, ni Općina. Jednostavno nema mjesta. Na trgu nema dovoljno mjesta da se postavi ta skalamerija i da tamo ostanu stotine ljudi. Ljudi će pogledati u kafićima, u tih nekoliko kafića, što ima i to je to. Nitko im neće zabraniti – dodaje Mišurić Ramljak.

Ne želimo nerede

Zanimalo nas je odnosi li se to i na praćenje utakmica hrvatske nogometne reprezentacije.

– Pravila su ista za sve. Nitko neće praviti fan zone. Neka prate i navijaju gdje hoće. Ne treba dizati tenzije – kaže načelnik.

Zanimalo nas je da li gradonačelnik zaista misli da utakmice bh. reprezentacija, događaji “visokog rizika” i što se može dogoditi ako ljudi koji navijaju za reprezentaciju BiH dovedu bh. zastave, zastave s ljiljanima i pjevaju domoljubne pjesme.

– Neka donesu što žele. Nikome ništa ne zabranjujem. Bitno je samo da nema incidenata – zaključuje za Faktor načelnik općine Kiseljak Mladen Mišurić Ramljak.

Prohibicija i u Vitezu

U općini Vitez, prema tvrdnjama dijela mještana, HDZ-ova vlast je zakonskim procedurama opstruirala organizaciju javnog praćenja utakmica nogometne reprezentacije BiH, ali kako sada stvari stoje, prema dosadašnjim informacijama, neće biti niti organiziranog praćenja utakmica hrvatske reprezentacije.

Naime, Udruga mladih GLAS iz Viteza putem društvenih mreža izvijestila je javnost kako je “pravodobno podnijela zahtjev za organizaciju fan zone i pripremila projekt ‘Mundial Madness?’, po uzoru na svjetske gradove, koji je uključivao javno praćenje utakmica reprezentacije BiH, sadržaje za djecu, plan osiguranja događanja i prijedlog privremene regulacije prostora”, no unatoč tome HDZ-ova općinska vlast odbila je dati svoje. pristanak.

Kontaktirali smo udrugu GLAS iz Viteza.

– Prvobitno smo dobili punu suglasnost gradonačelnika Borisa Marjanovića. Htjeli smo organizirati fan zonu u centru, na trgu. Htjeli smo da to bude zajednički projekt. “Mundijalno ludilo” bi obuhvatilo utakmice sa cijelog prvenstva. Sve zahtjeve smo poslali na vrijeme.

No, navijači hrvatske reprezentacije nisu htjeli da to bude u društvenom prostoru. Nisu htjeli da zajedno navijamo. Svoj zahtjev uputili su i općini. Onda smo dobili prijedlog da ne idemo zajedno, nego da to organiziramo odvojeno.

Nema smisla da ja postavljam displej u 21 sat, da ga oni skinu u 23 sata, pa onda postave svoj. Jednostavno su rekli da ne žele s nama u taj projekt. Zatim smo imali sastanak s policijom, pa sastanak s načelnikom. Dobili smo “zeleno svjetlo” od načelnika. Rekao je “moguće je”, ali općina neće sudjelovati u tom projektu. Rekao je da ćemo dobiti potrebne dozvole i određenu financijsku potporu. To nam je bilo prihvatljivo.

No, nakon 25 dana od slanja zahtjeva, nismo dobili potrebne urbanističke suglasnosti. Nakon toga sam osobno dobio poziv iz Općine za dopunu podneska. I tu su s njihove strane dolazile ludosti i zahtjevi. To je nevjerojatno. Nije praksa tražiti te papire. Ipak, dopunili smo podnesak, ali odgovor iz Općine nikada nismo dobili – kazao je za Faktor Aladin Luković, predsjednik udruge GLAS iz Viteza.

Dodaje da je sada kasno da se sve organizira, čak i kada bi dobili dozvolu.

– Za mene je ovo apsurd. Da u svojoj zemlji, na trgu, ne mogu gledati utakmicu Bosne i Hercegovine. reprezentacija. Narod vidi što se događa. Ovdje vlada apsolutna segregacija prema Bošnjacima – dodaje.

Neće biti zajedno

Zanimalo nas je hoće li biti praćenja utakmica hrvatske reprezentacije.

– Podnijeli su zahtjev preko Mjesne zajednice Vitez 1. Ne postoji određena udruga. Učinila je to predsjednica Anja Stipinović koja je i vijećnica u OV Vitez iz redova HDZ-a. Međutim, dobili su isti odgovor kao i mi. Nisu dobili odobrenje i neće moći organizirati javno praćenje.

Samo smo željeli nakon 30 godina prevladati tu ratnu retoriku. Navijajmo zajedno. Ali oni to ne žele. I taj dio radosti nam je oduzet – zaključuje za Faktor Aladin Luković, predsjednik Udruženja GLAS.

Da li su zabrane pušenja uticale na smanjenje broja pušača?

admin — Fri, 11 Mar 2022 16:55:09 +0000

Nikotinska žvaka proizvedena je krajem 70-ih godina u Švedskoj, da bi je 90-ih godina zamijenili nikotinski flasteri. Početkom 21. stoljeća, pojavljuju se nova rješenja kao što su savremene alternative cigaretama. Razlog za sva inovativna rješenja i dalje je bio isti – suzbijanje štetnih posljedica koje po organizam donosi sagorijevanje cigareta, odnosno duhanski dim, katran i ugljen monoksid

Prema posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu ima više od 1.1 milijarde pušača. Broj aktivnih pušača i u Bosni i Hercegovini svjedoči da je ljudima teško odreći se ove navike bez obzira što znaju kako cigarete i izlaganje duhanskom dimu utiču na njihov organizam. Ako uzmemo u obzir činjenicu da se posljednjih 30 godina intenzivno uvode oštre zabrane pušenje u svijetu i sprovodi jaka kampanja, postavlja se pitanje, da li su te mjere djelotvorne i da li je to dobar način da se iskorijene pušenje i duhanski dim?
Na primjeru Australije, jedne od najrestriktivnijih zemalja po pitanju pušenja, vidi se da stroge zabrane i visoka cijena cigareta nisu bili dovoljni da borba sa duhanskim dimom bude uspješna. Zato su se otvorili za nove opcije i prihvatili isporuku nikotina na manje štetan način. Od oktobra 2021. godine, nikotin se u ovoj zemlji prepisuje uz ljekarski recept, čime se želi pomoći pušačima da istraju u namjeri da ostave cigarete.

Odakle početi?

Početak rješenja svakog problema leži u njegovom definisanju i jasnom uočavanju uzroka. Po mišljenju nauke, glavni uzročnik nastanka bolesti povezanih s pušenjem je duhanski dim koji sadrži više od 6000 štetnih materija, od koji je oko 100 klasifikovano kao štetno ili potencijalno štetno, a ne nikotin kako se često pogrešno vjeruje. S druge strane, mnogi pušači koji žele ostaviti cigarete prolaze kroz prilično težak period odvikavanja, a neki pokušavaju čak i po nekoliko puta prekinuti s tim porokom. Za one koji žele promijeniti ovu svoju nezdravu naviku, ali nisu je se spremni u potpunosti odreći, važno je pravilno informisanje o svim raspoloživim opcijama, poput koncepta smanjenja štete o kom se sve više govori u svijetu, ili o tome šta donose manje štetne alternative pušenju i u čemu je njihova ključna razlika u odnosu na cigarete.

Da li rješenje leži u nauci i tehnologiji?

Nauka i tehnologija još od druge polovine 20. stoljeća intenzivno rade na rješavanju problema pušenja. Nikotinska žvaka proizvedena je krajem 70-ih godina u Švedskoj, zatim su 90-tih žvake zamijenili nikotinski flasteri, a početkom 21. stoljeća pojavljuju se nova rješenja poput elektronske cigarete. Razlog za sve inovacije i dalje je bio isti, jer uprkos svim nastojanjima, kampanjama i sredstvima za odvikavanje od pušenja, u svijetu i dalje cigarete konzumira svaki sedmi stanovnik planete. Broj pušača raste, ali i broj onih koji nisu sretni zbog svog poroka, ali iz različitih motiva nisu ga se željeli odreći. Zato se javila potreba i za novim, alternativnim rješenjima. Na tržištu su se prije oko osam godina pojavili duhanski proizvodi bazirani na tehnologiji zagrijavanja, za one koji žele bolju alternativu cigaretama. Ovi uređaji koriste pravi duhan poput cigareta, ali oslobođen štetnih materija koje nastaju prilikom sagorijevanja cigareta.