Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić u jednom od svojih intervjua poručio je umirovljenicima da, ako ponovno bude ministar, “neće raditi akontaciju mirovina, nego će svi čekati službena imenovanja”.

Umirovljenici u Federaciji BiH ogorčeni su mizernim srpanjskim povećanjem mirovina od 3,5 posto, jer su, prema ranijim izjavama samog ministra Delića, očekivali mnogo više. Prethodnih mjeseci Delić je govorio da su srpanjske projekcije povećanja mirovina od 5,8 do 6 posto.

– Napravili smo prilagodbu unaprijed. Akontativno je unaprijed izračunato ili privremeno usklađivanje mirovina. Možda je najbolje da nisam ni inzistirao na tome, da su umirovljenici čekali još koji mjesec bez ove povišice i onda bi dobili konačan iznos povišice, drugu redovnu povišicu – rekao je Delić i poručio:

– Ubuduće, ako eventualno postanem ministar, više neću raditi te avansne korekcije, nego će svi pričekati te službene datume kada ćemo znati konačne brojke da se ovakve stvari ne bi događale.

Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju usvojene su u siječnju ove godine, a tada su na inzistiranje Saveza udruga umirovljenika FBiH kao parametri za usklađivanje mirovina uzeti prosječna plaća u FBiH i indeks potrošačkih cijena. Koliko se resorni ministar pita za ispravak predujma, vidi se u Zakonu u članku 79. koji predviđa povećanje predujma. Dakle, to nije dobra volja ministra, ni Vlade FBiH ni premijera.

– Nositelj osiguranja od 01.01.2026. godini, po službenoj dužnosti bez donošenja rješenja, a na temelju službenih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje mirovine dva puta godišnje: 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, sa stopom rasta, odnosno pada indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na prethodno polugodište, i to:

– po stopi koja predstavlja zbroj 60 posto stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene bruto plaće ili jednaka toj stopi;

– po stopi koja predstavlja zbroj 40 posto stope rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto stope rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena niža od stope promjene bruto plaće – stoji, između ostalog, u Zakonu i dodaje:

– U slučaju da u trenutku donošenja odluke o usklađivanju mirovine nisu poznati službeni statistički podaci, nositelj osiguranja će donijeti odluku o akontaciji mirovine..

Nositelj osiguranja je Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje, a ne Ministarstvo, a pogotovo ne ministar.

Nema ukidanja akontacije mirovina bez izmjena Zakona o PIO-u.

Povećanje srpanjskih mirovina u Federaciji BiH, kako doznaje Faktor, bit će znatno manje od očekivanih 5,8, odnosno šest posto, najavio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić.

Prema našim informacijama, porast je ispod 4,9 posto. Ovo je drugo usklađivanje mirovina u ovoj godini prema izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koje su usvojene u siječnju ove godine.

Više od 470.000 umirovljenika u kolovozu će dobiti povećane mirovine.

Riječ je o akontativnom usklađivanju mirovina, odnosno na temelju procjene, kao što je i povećanje od 11,2 posto u siječnju na temelju procjene, a ne službenih podataka, tako su u veljači mirovine povećane za još nekoliko feninga. Tako će službeni podaci biti poznati u kolovozu, kada će biti donesena odluka o konačnom usklađivanju na temelju podataka Federalnog zavoda za statistiku.

Sada je minimalna mirovina 666,76 KM, zajamčena je 795,74 KM, dok je najviša mirovina 3.333,79 KM.

Sve je više vojnika koji nakon 1. siječnja ove godine dobivaju rješenja o umirovljenju s mirovinama od oko 400 KM, što je za 260 KM niže od najniže mirovine u Federaciji BiH koja iznosi 666,76 KM, a sve to “zahvaljujući” izmjenama članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, kazao je Almedin Aliefendić, zastupnik u Domu mirovina. Zastupnici u Parlamentu FBiH, navodi Faktor. Aliefendić je u skupini zastupnika koji su tražili ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u i retroaktivnu primjenu zakona.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti Ustavnom sudu Federacije BiH, odnosno pokretanje sudskog spora, podnesen je u ožujku ove godine.

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO-u svi koji su imali, primjerice, 15 ili 17 godina staža, te 65 godina života, primali su minimalnu mirovinu koja sada iznosi 666,76 KM. Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u, točnije uvođenjem diferenciranog obračuna najniže starosne mirovine, sada osobe s 15 godina staža, manje od 20 godina i 65 godina života, imaju mirovinu od 434 KM, ako su svih 15 godina imale plaću od 1.500 KM, odnosno ako je plaća bila u rangu prosječne plaće u FBiH.

– Posljednja informacija koju sam dobio je da je Ustavni sud FBiH zatražio od Parlamenta Federacije BiH, odnosno rukovodstva oba doma, određene zakone objavljene u Službenim novinama i očekujemo službeni poziv za tu javnu raspravu, jer je u proceduri Ustavnog suda da se održi rasprava, odnosno suđenje i da nakon određenog vremena sud donese presudu.

Sve je više negodovanja boraca. Svi koji imaju manje od tri godine u obrani zemlje nisu zaštićeni. Odnosno, primjenom članka 81. Zakona o PIO-u osobe koje su u mirovinu otišle ili idu u mirovinu nakon 1. siječnja 2026. godine u vrlo su nepovoljnom položaju jer imaju mirovine daleko ispod iznosa najniže mirovine. Točnije, njihove mirovine su 400 KM ili 250 ili 260 KM niže od minimalne, koja iznosi 666 KM – kaže Aliefendić, koji je i sam bio borac, te dodaje:

– Naši ljudi su, nažalost, takvi, tek kad vide rješenje ili dobiju prvu mirovinu, shvate da ih je netko prevario. U ovom slučaju Vlada Federacije BiH, koja je odredila ovakav diferencirani obračun mirovina za ove kategorije, prevarila je borce. Iako sam u momentu usvajanja zakona, a to je bilo u siječnju ove godine, predložio amandman u kojem sam tražio da se svi pripadnici Oružanih snaga izuzmu od primjene članka 81. Zakona o PIO, tada je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić reagirao rekavši da borci neće biti oštećeni i da će biti izuzeti. Sada možete vidjeti istinu.

Aliefendić dodaje da je upravni spor pred Ustavnim sudom FBiH pokrenut zbog svih onih ljudi koji su od kraja agresije do danas pošteno radili, primali minimalnu plaću, a kojima poslodavci nisu redovno uplaćivali radni staž, pa sada imaju 15, 17, 20 godina staža, umjesto 30 godina.

– Zastupamo sve ljude koji su prevareni. Osporavamo cijeli članak 81., ali navodimo primjer gdje smo prilikom donošenja zakona upozoravali da će borci biti oštećeni. Nadam se da će Ustavni sud FBiH presuditi u korist svih oštećenih i potencijalno oštećenih građana, prije svega da se zakon primjenjuje retroaktivno jer je to nešto što je nedopustivo u pravnim okvirima FBiH. Gubi se jednakost pred zakonom za sve građane jer je Zavod zajamčene mirovine definirao minimum od kojeg građani mogu zadovoljiti svoje životne potrebe i to je nešto što bi Ustavni sud trebao poštovati.

Umjesto 666,76, borci imaju 400 KM penzije – kazao je Aliefendić.

U okviru Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ostavljena je mogućnost ostvarivanja iznimne prijevremene starosne mirovine za žene i muškarce.

Muškarcima u Federaciji BiH ove godine prestaje ova vrsta mirovine. Tako samo do kraja 2026. godine iznimnu prijevremenu mirovinu mogu ostvariti muškarci sa 64 godine i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Što se žena tiče, one mogu u prijevremenu iznimnu starosnu mirovinu do 2036. godine.

Ove godine uvjeti za žene su 59 godina i šest mjeseci života i 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja. U 2027. godini uvjeti su 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a u 2028. godini 60 godina i šest mjeseci života i 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2029. godini uvjeti su 61 godina života i 36 godina staža osiguranja, a u 2030. godini 61 godina i šest mjeseci života i 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja…

Potrebno je reći da se mirovina umanjuje osiguranicima koji ostvaruju pravo na iznimnu prijevremenu starosnu mirovinu, na način da se za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života iznos ostvarene mirovine umanjuje za 0,333333 posto, odnosno za četiri posto na godišnjoj razini.

Primjerice, ako osiguranik stekne pravo na izvanrednu prijevremenu mirovinu s navršenom 63. godinom života, ostvarena mirovina umanjuje se za osam posto i ta su umanjenja trajna.

Izmjena članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH, koji se tiče izračuna najnižih starosnih mirovina, mnogim je novim umirovljenicima donijela niže mirovine od najniže, koja sada iznosi 666,76 KM. Izmjene zakona stupile su na snagu retroaktivno od 1. siječnja 2026. godine, a zakon je potvrđen u Domu naroda Parlamenta FBiH 23. siječnja 2026. godine.

Izmjenama članka 81. Zakona o PIO-u uveden je diferencirani obračun najnižih starosnih mirovina, pa sada, primjerice, osoba s 15 godina staža i do 20 godina života i 65 godina života može imati mirovinu od 434 KM, ako je 15 godina imala plaću od 1.500 KM.

Primjerice, ljudi do 25 godina staža i 65 godina života, ako su cijelo vrijeme imali plaću od 1.500 KM, mogu imati mirovinu od 470 KM…

Prije izmjene članka 81. Zakona o PIO, pravo na minimalnu mirovinu imala je osoba koja je, primjerice, imala 15 godina staža i 65 godina života, koja sada iznosi 666,76 KM.

Zbog svega je grupa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH zatražila od Ustavnog suda Federacije BiH ocjenu ustavnosti članka 81. Zakona o PIO-u i retroaktivnu primjenu zakona.

Zahtjev su predali u ožujku.

Do sada je Ustavni sud zatražio dodatnu dokumentaciju od više institucija, među kojima su Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH.

– Čekam poziv Ustavnog suda FBiH na to ročište koje bi se trebalo održati sada u šestom mjesecu. Vidimo da su žrtve izmjena člana 81. i demobilisani borci. Podsjećam da sam prilikom usvajanja izmjena Zakona o PIO tražio izuzeće pripadnika Oružanih snaga, ali je tada federalni ministar rada i politike Adnan Delić rekao da je to ugrađeno u zakon i da pripadnici Oružanih snaga neće biti oštećeni primjenom izmjena Zakona o PIO. Međutim, nisu uračunati oni koji nemaju minimalno tri godine učešća u obrani, a najveći broj je upravo takvih pripadnika i to je definitivno strašan problem – kaže federalni zastupnik Almedin Aliefendić.

Kaže da mu se sve više ljudi obraća zbog članka 81. Zakona o PIO-u.

– Sve više ljudi se javlja meni i mojim kolegama oko primjene članka 81. U kontaktu sam i s predstavnikom udruge umirovljenika koji je u komunikaciji s tom populacijom i kaže da postoji veliko nezadovoljstvo onih koji dobiju rješenje o mirovini, a koja iznosi nekih 450 KM. Ljudi ne mogu vjerovati da im je mirovina tolika. Institut zajamčene mirovine, neki minimum da bi se moglo živjeti, to je ta minimalna mirovina (666,76 KM) koja je sada san mnogih boraca koji su dobili rješenja od 1. siječnja – kazao je Aliefendić.

Ozljede na radu, osobito u područjima kao što je građevinarstvo, česte su i mogu varirati od posjekotina do ozbiljnih prijeloma. Redakciji Faktora javio se čitatelj s pitanjem kako se točno zna što je ozljeda na radu, što ako se ozljeda dogodi na putu do posla ili na povratku s posla, kako se liječi.

– Ozljeda na radu smatra se ozljeda osiguranika uzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili kemijskim djelovanjem, naglom promjenom položaja tijela, naglim naprezanjem tijela ili drugom promjenom fiziološkog stanja organizma, ako je ta ozljeda uzročno posljedično povezana s obavljanjem poslova koji su temelj osiguranja. Zatim, ozljeda koju osiguranik zadobi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, odnosno radi obavljanja djelatnosti na temelju koje je osiguran – stoji u Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH.

Osim toga, ozljedom na radu smatra se ozljeda zadobivena tijekom priprema za obranu, odnosno u obrani BiH u razdoblju od 18. rujna 1991. do 23. prosinca 1995. godine.

– Ne smatra se ozljedom na radu ozljeda na radu ako je prouzročena namjerno ili krajnjom nepažnjom osiguranika koji je obavljao radne obveze, kao i na redovnom putu od stana do mjesta rada i obrnuto, pijanstvo osiguranikaisključiva odgovornost treće strane, zbog više sile, zbog obavljanja poslova koji nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnostiuslijed namjernog nanošenja ozljede osiguraniku od strane druge osobe uzrokovane osobnim odnosom s osiguranikom koji se ne može dovesti u vezu s radno-pravnom djelatnošću – stoji u Zakonu o PIO-u.

Ozljeda na radu ne smatra se ozljedom zbog namjernog nekorištenja sredstava zaštite na radu i nepridržavanja propisa o zaštiti na radu..

U slučaju spora, teret dokazivanja je na poslodavcu.

Kada se dogodi ozljeda na radu, radnik ima pravo na bolovanje koje se posebno tretira i ne smije biti temelj za otkaz, odnosno lošiji položaj radnika.

Zakonom o radu propisano je da ozljeda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu štetno utjecati na ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

Ovisno o okolnostima, radnik može ostvariti pravo na naknadu materijalne štete (lijekovi, privremena nesposobnost za rad) i nematerijalne štete (bol, strah, invalidnost). Često je poslodavac odgovoran ako nije ispunio propisane mjere zaštite na radu.

Zbog opasnosti od težih posljedica koje bi mogle nastati primjenom izmijenjenog članka 81. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i opće retroaktivne primjene izmijenjenog Zakona o PIO-u, skupina federalnih zastupnika zatražila je 12. ožujka ocjenu ustavnosti članka 81. i retroaktivnu primjenu zakona.

Do konačne odluke zatražili su donošenje privremene mjere kojom bi Ustavni sud obustavio primjenu osporenih odredbi do konačne odluke u ovom predmetu.

– Smatramo da postoji hitna potreba za ovakvom mjerom jer bi daljnja primjena zakona mogla nanijeti nepopravljivu štetu velikom broju ljudi, posebice starijih građana čija egzistencija izravno ovisi o pravima iz mirovinskog sustava. Država mora zaštititi dostojanstvo umirovljenika, a ne dovoditi ih u situaciju da ostanu bez minimalne plaće – stoji među ostalim u zahtjevu.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti inicirao je Klub nezavisnih zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, a podržali su ga zastupnici DF-a, SDA i Republikanske stranke.

Prije izmjena članka 81. pravo na minimalnu mirovinu imale su osobe s npr. 15 godina staža i 65 godina života. Ona trenutno iznosi 666,76 KM. Sada se člankom 81. uvodi diferencirani obračun mirovina, pa oni koji imaju do 20 godina staža i 65 godina života ne mogu imati mirovinu nižu od 60 posto prosječne mirovine iz prosinca prethodne godine, koja prema sadašnjem obračunu iznosi 434 KM.

Valja podsjetiti da mnogi koji rade od 1996. godine do danas, što je raspon od nekih 30 godina, imaju 16, 17, 20 godina radnog staža jer im poslodavci nisu platili staž. Radnici su imali mogućnost raditi na crno ili biti nezaposleni. Takve poslodavce nitko nije kažnjavao, ali sada se kažnjavaju radnici koji su bili prisiljeni raditi za male plaće i neprijavljeni.

– Sada čekamo očitovanje Ustavnog suda i da Ustavni sud od nas kao potpisnika zatraži podatke i podatke od Parlamenta FBiH, nadležnog ministarstva i Vlade Federacije BiH u smislu da prikuplja dokumentaciju. Pretpostavljam da će se to riješiti u sljedećih šest mjeseci. Naravno, pitanje je hoće li Ustavni sud izreći mjeru privremene zabrane provedbe članka 81. i retroaktivne primjene Zakona, koju smo tražili da se odredi odmah.

Nisu nam se još obratili, Ustavni sud nije dobio nikakvu korespondenciju, samo znam da su primili apelaciju, zahtjev za ocjenu ustavnosti – kazao je za Faktor federalni zastupnik Admir Čavalić.

Do danas se ne zna kako su od 1. do 23. siječnja, kada još nisu bile donesene izmjene Zakona o PIO-u, otišli u mirovinu ljudi koji su stekli uvjete za mirovinu, a što je s onima koji su u trenutku odlaska u mirovinu oštećeni retroaktivnom primjenom zakona koji nije bio na snazi. Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je izmjene i dopune Zakona o PIO-u 23. siječnja 2026. godine.

Među čestim pitanjima koja građani upućuju Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje je kako se utvrđuje visina naknade u slučaju tjelesnog oštećenja nastalog na radnom mjestu.

Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju kaže da tjelesno oštećenje postoji kada je kod osiguranika nastao gubitak, teška ozljeda ili značajna invalidnost organa ili dijelova tijela koja pogoršavaju prirodnu aktivnost organizma i zahtijevaju veće napore za zadovoljenje životnih potreba, bez obzira na to je li invalidnost nastala na taj način ili ne.

Pravo na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja stječe osiguranik kod kojeg je tjelesno oštećenje u iznosu od najmanje 30 posto nastupilo kao posljedica ozljede na radu ili bolesti uzrokovane radom.

Postupak za ostvarivanje prava na novčanu naknadu zbog tjelesnog oštećenja provodi se prema određenoj zakonskoj proceduri koja podrazumijeva podnošenje zahtjeva na propisanom obrascu.

Tjelesno oštećenje utvrđuje se nalazom, ocjenom i mišljenjem Zavoda za zdravstveno vještačenje.

– Osnovica za novčanu naknadu za tjelesno oštećenje je najniži iznos mirovine isplaćen za prosinac 2024. godine u Federaciji, usklađen sa svim pripadajućim uvećanjima na dan ostvarivanja prava, te dodatno usklađen sukladno članku 79. ovog zakona. – stoji u Zakonu o PIO-u. Dakle, osnovica je minimalna mirovina koja sada iznosi 666,76 KM.

tako je za tjelesno oštećenje od 100 posto novčana naknada iznosi 60 posto osnovice. Ako jest invalidnost 90 posto, naknada iznosi 54 posto osnovicei za invalidnost od 80 posto, naknada je 48 posto od osnova…

– Osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od trenutka nastanka tjelesnog oštećenja ako zahtjev za naknadu podnese u roku od tri mjeseca od dana nastanka tjelesnog oštećenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka propisanog roka, osiguranik ima pravo na novčanu naknadu od prvog dana narednog mjeseca od podnošenja zahtjeva i za protekla tri mjeseca.

Ako je osiguranik za isti slučaj tjelesnog oštećenja stekao pravo na novčanu naknadu i na temelju ovog zakona i na temelju drugih propisa, u tom slučaju može koristiti bilo koji od ova dva osnova za naknadu po vlastitom izboru – stoji u Zakonu o PIO-u.

Redakciji Faktora javilo se nekoliko čitatelja s pitanjem koje kategorije zaposlenika mogu imati beneficirani radni staž i tko o tome odlučuje. Zanimalo ih je postoje li zanimanja u kojima se može izabrati pet najpovoljnijih godina pri odlasku u mirovinu.

Uvidom u Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH vidi se da je „U staž osiguranja s povećanim trajanjem računa se vrijeme u kojem je osiguranik radio na posebno teškom, opasnom i za zdravlje štetnom radnom mjestu, kao i na poslovima na kojima osiguranik nakon navršene određene godine života ne može uspješno obavljati svoju profesionalnu djelatnost i za koji je, uz doprinos za staž osiguranja s efektivnim trajanjem, plaćen doprinos razmjerno stupnju uvećanja staža..”

Stupanj uvećanja staža osiguranja ovisi o težini, opasnosti i štetnosti rada, odnosno o naravi posla, a može iznositi najviše 50 posto.

Može postojati najviše šest mjeseci beneficija po godini osiguranja. Dakle, osobe koje obavljaju rizične i opasne poslove za 30 godina staža mogu se bodovati za 40 godina.

Beneficirani pripravnički stažna primjer, imaju policijski službenici, vojska, rudarigrađevinski radnici, određena kategorija vozača, radnici izloženi zračenju…

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem i stupanj uvećanja staža temeljem toga, utvrđuju se propisima Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, na prijedlog osiguranika.

Radna mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem, a nisu utvrđena Pravilnikom, utvrđuju se na prijedlog poslodavca, inspektora rada ili sindikata, a na temelju analize i mišljenja o ispunjavanju uvjeta za utvrđivanje radnih mjesta na kojima se staž osiguranja računa s uvećanim trajanjem.

Kada je riječ o policijskim službenicima, oni imaju pravo na beneficiranu mirovinu prema kojoj se svakih 12 mjeseci provedenih na dužnosti računa u 16 mjeseci staža.

– Policijskom službeniku osobni koeficijent za ostvarivanje prava na mirovinu utvrđivat će se na temelju pet godišnjih plaća ostvarenih kao policijski službenik, koje su za policijskog službenika najpovoljnije. – stoji u izmjenama Zakona o policijskim službenicima.

Što se tiče umirovljenja pripadnika Oružanih snaga Bosne i Hercegovine (OS BiH) u Federaciji BiH, za izračun visine mirovine koriste prosječnu plaću u posljednjih pet godina.

Zakonom o mirovinskom i invalidskom osiguranju omogućeno je dobrovoljno plaćanje staža i on ove godine iznosi 418,88 KM mjesečno. Taj iznos utvrđen je na temelju podataka o prosječnoj plaći koje je objavio Federalni zavod za statistiku.

Prošle godine dobrovoljno osiguranje iznosilo je 359,89 KM, što znači da se za dobrovoljno osiguranje ove godine mora izdvojiti više novca, za gotovo 59 KM.

Zakonom o PIO-u propisano je da se u dobrovoljno osiguranje može uključiti osoba koja nije obvezno osigurana ako ima prebivalište na području Federacije BiH ili Brčko Distrikta, ima opću zdravstvenu sposobnost, starija je od 15 godina, a živi najkasnije do navršenih 65 godina života, te ako je državljanin Bosne i Hercegovine.

Radni staž se računa od trenutka podnošenja dokumentacije.

Prilikom plaćanja pripravničkog staža u PIO-u, osoba mora donijeti i liječničko uvjerenje, jer zakon kaže da za ostvarivanje prava na dobrovoljno osiguranje mora ispunjavati opće zdravstveno stanje.

Pri uplati dobrovoljnog osiguranja osobi nije potrebna tvrtka kao posrednik. Osoba se prijavi, dobije rješenje o dobrovoljnom osiguranju i taj staž se uračunava u mirovinski, odnosno redoviti staž.

Dobrovoljno osiguranje prestaje na zahtjev osiguranika.

Osim toga, dobrovoljno osiguranje prestaje kada Porezna uprava osiguraniku dostavi obavijest o neplaćenim doprinosima tri mjeseca uzastopno.

Mnogi u Federaciji, kada se približe mirovini, saznaju da imaju “rupe” u stažu, da im poslodavac nije uredno uplaćivao mirovinske doprinose, a to predstavlja svojevrstan problem, jer zakon propisuje broj godina staža i godina koje se moraju ispuniti za odlazak u mirovinu.