Prošlo je deset mjeseci od usvajanja izmjena i dopuna Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, prema kojima bi bila povećana osnovica za obračun plaća zaposlenih u Bosni i Hercegovini. primjenjivala na ustanove od početka godine, a ne od donošenja proračuna za tu godinu.

Pod prijetnjom prosvjeda i štrajkova zaposlenika, izmjene zakona predložene su u srpnju, usvojene u rujnu u Zastupničkom domu, au Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine tek u ožujku ove godine. No, Dom naroda tada je usvojio i amandman kojim se ispravlja greška u predloženim izmjenama zakona, bez kojih bi dvije odredbe o plaćama dužnosnika bile u suprotnosti, a na kraju bi se pojavila i opasnost da se plaće dužnosnika enormno povećaju.

Naime, ovim novim izmjenama Zakona o plaćama predviđeno je da će se do donošenja proračuna za ovu godinu koristiti osnovica iz prethodne godine. Na Amandinu intervenciju ta je odredba izbrisana jer je u suprotnosti s ranije usvojenim izmjenama istog zakona, koje su stupile na snagu krajem prošle godine, a prema kojima je dužnosnicima bilo nemoguće povećati plaće jer je od kraja prošle godine zakonom propisano da se na njih primjenjuje osnovica iz 2024. godine, koja je niža od prošlogodišnje i one predviđene za ovu godinu.

Zbog usvojenog amandmana sada je potrebno uskladiti tekst zakona između dva saborska doma. Formirana je komisija koja će to učiniti, ali se još nije sastala, iako je prošlo skoro dva mjeseca od sjednice Doma naroda.

Prema informacijama, sjednica ovog povjerenstva zakazana je za sljedeći tjedan. Nakon toga bi oba doma trebala usvojiti izvješće povjerenstva kako bi zakon stupio na snagu. Sudeći prema dosadašnjem radu, i to će potrajati.

S druge strane, Nacrt proračuna institucija BiH za ovu godinu najavljen je za jednu od narednih sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Stoga je pitanje hoće li izmjene Zakona o plaćama stići prije donošenja proračuna da bi se mogle primijeniti i zašto se kasnilo s usklađivanjem.

Dženan Đonlagić (DF), izaslanik u Domu naroda Parlamenta BiH i član zajedničke komisije oba doma za usuglašavanje izmjena i dopuna Zakona o plaćama, istaknuo je kako je jedini cilj da se zaposlenicima, a ne političarima u državnim institucijama, omogući da ostvaruju pravo na uvećanu osnovicu za obračun plaće.

– Vjerujem da će biti usvojen prije usvajanja proračuna za 2026. godinu, koji danas nije ni na vidiku, niti u formi nacrta na Vijeću ministara BiH. Usaglašavanje traje malo duže jer je Zastupnički dom svoje predstavnike u zajedničku komisiju imenovao tek na sjednici krajem aprila – pojasnio je Đonlagić.

Jedina pozitivna stvar, ako se proračun usvoji prije ovih izmjena Zakona, jest da dužnosnicima neće biti povećane plaće.

Zaposleni u institucijama Bosne i Hercegovine će, simbolično, u 12.05 sati. sutra izađite na miran jednosatni protest na platou ispred Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.

Prosvjed je organiziran zbog neusvajanja proračuna institucija BiH za ovu godinu, ali i činjenice da još nije u potpunosti usvojena izmjena Zakona o plaćama, kojom se jamči primjena osnovice plaće od 1. siječnja, a ne od usvajanja proračuna. O izmjenama i dopunama Zakona sada bi se trebala dogovoriti dva doma Bosne i Hercegovine. Sabor, ali se ne očekuju problemi.

– To je prosvjed jer nas 30 godina ignoriraju, predlažu zakone bez suglasnosti sindikata. Zamjeramo odnos poslodavca prema sindikatu. Zakon o radu i Zakon o plaćama moraju se ispregovarati sa sindikatima prema Kolektivnom ugovoru. Nijedan parlamentarac ne može predlagati promjene napamet. Garantiram da je jedan ili nijedan parlamentarac pročitao Kolektivni ugovor – rekao je Radenko Mirković, predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH.

Na pitanje što dalje nakon sutrašnjeg prosvjeda, Mirković je odgovorio da će sindikati pregovarati.

Osim sindikata na čijem je čelu Mirković, djeluju Sindikat Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Sindikat policijskih službenika BiH, koji čine sindikati Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Granične policije Bosne i Hercegovine i Direkcije za koordinaciju policijskih tijela.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine održao je danas novu hitnu sjednicu na kojoj su u završnom krugu usvojene izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, nakon što je ranije danas na prvoj hitnoj sjednici taj zakon usvojen u prvom krugu.

No, usvojen je i amandman kojim se želi spriječiti povećanje plaća zaposlenih i povećanje plaća dužnosnika, što znači da će sada doći do usklađivanja sa Zastupničkim domom koji je zakon usvojio bez amandmana.

– Učinjen je amandman na članak koji će riješiti pitanje rasta plaća, spriječiti rast plaća državnih službenika paralelno s rastom plaća. Sada dolazimo do dva različita teksta, a predstoji faza usuglašavanja. Nismo završili sav posao, ali smo uradili ono najvažnije – rekao je delegat Nenad Vuković (PDP).

Izmjenama ovog zakona omogućilo bi se da se osnovica za obračun plaća zaposlenih u institucijama BiH počne primjenjivati ​​od 1. siječnja tekuće godine, neovisno o tome kada će biti usvojen proračun BiH za tu godinu. Retroaktivno, po donošenju proračuna za tu godinu zaposlenici bi dobili razliku između plaće koju su primali prije donošenja proračuna i plaće koju su trebali dobiti u slučaju povećanja osnovice za tu godinu, što do sada nije bio slučaj. Osnovni je to zahtjev sindikata koji od prošle godine prijete prosvjedima i štrajkovima.

Ova nova hitna sjednica Doma naroda održana je do kraja, za razliku od prethodne čiji je kvorum uskratio SNSD tražeći pauzu s koje se nisu vratili. Razlog je što su izaslanici opozicije iskoristili svoje poslovno pravo da predlože dopune dnevnog reda, čemu su se protivili SNSD i HDZ.

No, na novoj hitnoj sjednici upravo je HDZ tražio dopunu dnevnog reda i time “zakuhao” i izazvao navalu novih zahtjeva za dopunu dnevnog reda. Prijetilo se da će se nova hitna sjednica pretvoriti u cirkus i završiti neslavno kao i prethodna, ali i sve u posljednjih nekoliko mjeseci.

Čelnica Kluba Hrvata u Domu naroda Marina Pendeš (HDZ) zatražila je da se zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i zakon o Sudu BiH, koji su također bili na dnevnom redu današnje prekinute hitne sjednice, stave na kraj dnevnog reda.

Pendeš je također predložila da se na dnevni red uvrsti zakon o ograničenju raspolaganja imovinom u svrhu sprječavanja terorizma, financiranja terorizma i financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Upravo je ovaj zakon, zajedno s izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama, na prošloj sjednici predložio delegat Želimir Nešković (SDS), protiv čega su prije prekida sjednice glasali HDZ i SNSD.

Potom je Nešković predložio dopunu dnevnog reda Zakonom o akcizama i zakonom koji je već predložila Pendeš (ograničenje raspolaganja imovinom), a izaslanik Džemal Smajić (SBiH) predložio je da se u dnevni red uvrste izmjene i dopune Zakona o Oružanim snagama BiH.

– Prošle godine, za vrijeme ponosnog i bahatog predsjedanja (Domom naroda) Nikole Špirića, od iste kolegice (Marine Pendeš) čuli smo da se na hitnoj sjednici ne može dopunjavati dnevni red. Od Špirića smo imali i objašnjenje da se dnevni red redovnih sjednica ne može dopunjavati. Zamolio bih da se ne bavimo akrobacijama – komentirao je delegat Safet Softić (SDA).

Uslijedila je kraća rasprava, zahtjevi da se povuku predložene dopune dnevnog reda, a Dragan Čović (HDZ), dopredsjedatelj Doma naroda, rekao je da bi zaplakao da mu nije smiješno “kako se žalite na slabosti sustava”.

Na kraju su Pendeš, a potom i Nešković i Smajić povukli svoje prijedloge, sjednica je nastavljena i, što se ne događa često, završena nakon što je usvojeno devet ratifikacija sporazuma.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas nije uspio održati čak ni hitnu sjednicu s dvije točke dnevnog reda.

Kao ni na današnjoj redovnoj sjednici, ni hitna sjednica nije održana jer nije bilo kvoruma, a sada se izaslanici SNSD-a i HDZ-a nisu ni pojavili dok se ranije danas nisu vratili sa pauze na redovnoj sjednici.

Na hitnoj sjednici trebalo je biti riječi o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine i imenovanju članova Upravnog odbora Javnog radiotelevizijskog servisa BiH (BHRT).

Usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o plaćama stekli bi se uvjeti da na snagu stupe zakonske odredbe prema kojima će se osnovica za obračun plaće primjenjivati ​​na zaposlene u institucijama BiH od 1. siječnja tekuće godine, neovisno o tome kada će biti usvojen proračun BiH za tu godinu.

Retroaktivno, po donošenju proračuna za tu godinu zaposlenici bi dobili razliku između plaće koju su primali prije donošenja proračuna i plaće koju su trebali dobiti u slučaju povećanja osnovice za tu godinu, što do sada nije bio slučaj.

Osnovni je to zahtjev sindikata koji od prošle godine prijete prosvjedima i štrajkovima.

Kada je riječ o točki koja se odnosi na BHRT, prošlo je devet mjeseci od kada je članovima Upravnog odbora BHRT-a istekao mandat, a 11 mjeseci od dostavljanja rang liste.

Zastupnički dom Parlamenta BiH ovo je imenovanje obavio u lipnju prošle godine, no čeka se Dom naroda čije su sjednice posljednjih godinu dana upitne i uglavnom se prekidaju jer ruše kvorum uglavnom SNSD-u i HDZ-u.

Zastupnički dom u lipnju je između ukupno 12 kandidata izabrao Dževdeta Tuzlića iz reda bošnjačkog naroda, Jozu Pavkovića iz reda hrvatskog naroda, Kostu Petrušića iz reda srpskog naroda i Ljubomira Zubera iz reda ostalih. SNSD je tada negodovao jer se glasalo o svakom od 12 kandidata pojedinačno.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u četvrtak nije usvojio dnevni red sjednice, pa samim tim nije ni došao do točke koja se odnosi na izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, zbog čega reprezentativni sindikati zaposlenih u BiH. institucija posljednjih mjeseci prijetilo prosvjedima.

Prekidom sjednice, nakon što su izaslanici HDZ-a i SNSD-a uskratili kvorum, sindikalni zahtjev nije ispunjen, ali će vjerojatno pričekati veljaču i eventualno prosvjede u ožujku.

Sindikati su prosvjede prvotno najavili za 27. studenog, pa su ih odgodili jer su dva od njihova četiri zahtjeva usvojena i nakon roka koji su zadali. Novi rok bio je 31. prosinca, do kada su tražili usvajanje proračuna BiH za 2026. godinu te da Dom naroda usvoji izmjene i dopune Zakona o plaćama, imajući u vidu da ih je ranije usvojio Zastupnički dom.

Do 31. prosinca ništa se nije dogodilo. Tada nam je Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH, rekao da će Domu naroda uputiti hitan zahtjev, treći po redu, da se na prvoj sljedećoj sjednici usvoje izmjene i dopune Zakona o plaćama, što je najvažniji sindikalni zahtjev. Zatim tri sindikata koji okupljaju zaposlene u bh. godine uputio zahtjev institucijama za hitno sazivanje sjednice Doma naroda na kojoj bi jedina točka bio traženi zakon.

Sjednica je bila zakazana za četvrtak, 29. siječnja, ali je prekinuta. I nije Zakon o plaćama bio jedina točka.

Izmjene Zakona o plaćama zaposlenici smatraju egzistencijalnim jer osiguravaju primjenu osnovice za obračun plaće od 1. siječnja, a ne od usvajanja proračuna, imajući u vidu da se proračun BiH gotovo u pravilu ne donosi na vrijeme.

Odnos Doma naroda prema zahtjevu sindikata i zaposlenika pokazuje koliko ga ozbiljno shvaćaju, a sindikalci daju rokove i šalju hitne pozive.

Kakva će sada biti reakcija sindikata, pitali smo Mirkovića.

Naglasio je da je održana sjednica Upravnog odbora Sindikata sindikata policijskih službenika BiH, na kojoj je također zaključeno da se ide na organizaciju prosvjeda s još dva reprezentativna sindikata (sindikat na čijem je čelu Mirković i sindikat Uprave za neizravno oporezivanje BiH).

– Radimo na organiziranju prosvjeda, a najviše na donošenju izmjena Zakona o plaćama. To nam je najpotrebnije. Proračun nije toliko bitan koliko zakon. Pričekat ćemo tjedan dana da vidimo stanje. No, mislimo da treba pričekati veljaču kako bismo u ožujku imali vrelo – rekao je Mirković.

Tvrdi da bi, da se on pita, radikalno prosvjedovao, zaključao Sabor dok ne ispune zahtjeve.

– Nikada o tome nismo detaljnije razgovarali, ali svi idu u neke umjerene prosvjede – dodao je Mirković.

Rekao je da će poslati (još jednu) hitnu u Dom naroda.

Dvije nadležne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržale su izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, a za očekivati ​​je da će ih podržati i Dom naroda na sutrašnjoj sjednici.

Time bi se stvorili uvjeti da na snagu stupe zakonske odredbe prema kojima će se osnovica za obračun plaće primjenjivati ​​na zaposlene u institucijama BiH od 1. siječnja tekuće godine, neovisno o tome kada će biti usvojen proračun BiH za tu godinu. Retroaktivno, po donošenju proračuna za tu godinu zaposlenici bi dobili razliku između plaće koju su primali prije donošenja proračuna i plaće koju su trebali dobiti u slučaju povećanja osnovice za tu godinu, što do sada nije bio slučaj.

To je bio osnovni zahtjev reprezentativnih sindikata zaposlenih u institucijama BiH, uz prijetnje prosvjedima, a potom i štrajkom.

Načela izmjena Zakona o plaćama prihvaćena su prije dva dana na sjednici Povjerenstva za financije i proračun Doma naroda, dok je Ustavnopravno povjerenstvo Doma naroda danas utvrdilo njihovu usklađenost s Ustavom BiH i pravnim sustavom BiH.

Prošle godine Zastupnički dom usvojio je izmjene i dopune Zakona o plaćama, no one za prošlu godinu, kada je povećana osnovica plaće, nisu se mogle primijeniti jer se čekao Dom naroda. Zbog toga su zaposlenici ostali bez povećanih plaća gotovo cijelu 2025. godinu.

Izmjene i dopune Zakona o plaćama i naknadama u institucijama Bosne i Hercegovine, kojima se po prvi put na državnoj razini onemogućuje povećanje plaća dužnosnika, počele su se primjenjivati ​​u praksi.

To se, kako su nam rekli neki saborski zastupnici, vidi na platnim listama.

– Zakon se primjenjuje – rekao je za Faktor Šerif Špago, predsjedavajući Kluba zastupnika SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji je bio predlagač izmjena i dopuna Zakona o plaćama.

Istaknuo je da rast plaća dužnosnika na razini BiH nikada do sada nije bio toliko ograničen, te da nije vidio da je to učinjeno bilo gdje na drugim razinama vlasti u BiH.

Plaće dužnosnika, kako na razini BiH, tako i na nižim razinama vlasti u našoj zemlji rasle su i rastu za nekoliko stotina maraka jer raste osnovica za obračun plaća. Nedavni primjer koji je izazvao novu lavinu negodovanja je razina FBiH.

Sve to omogućuju zakoni o plaćama, koji uključuju i službenike, pa je logično da je potrebno promijeniti zakon da bi se to spriječilo.

– Vidim da se u Parlamentu FBiH spominje da se to treba riješiti nekim zaključcima. To se može riješiti samo izmjenama zakona da se ili ograniči rast osnovice ili da se za dužnosnike napravi posebna osnovica – rekao je Špago.

Izmjenama i dopunama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH koje je krajem 2024. godine predložio Klub SDA predviđeno je jednostavno rješenje – da se za obračun plaća ministara u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, zamjenika ministara, svih parlamentaraca i članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine koristi osnovica iz 2024. godine, odnosno da se “zamrzne” na 600 KM.

Za razliku od ranijih pokušaja da se ograniči rast plaća državnih službenika, ovi su usvojeni iako je to trajalo nekoliko mjeseci. Zastupnici SNSD-a bili su protiv toga da službenicima konačno prestanu bezobrazno rasti plaće, HDZ-ovi su bili i protiv i suzdržani, au Domu naroda protiv su bili izaslanici HDZ-a.

No, izmjenama zakona koje su predložili zastupnici SDA bilo je predviđeno da se zakon počne primjenjivati ​​od sljedećeg mjeseca, od dana usvajanja proračuna institucija BiH za 2025. godinu. Prijetila je opasnost da proračun ne bude usvojen i da usvojene izmjene zakona padnu u vodu.

Ipak, proračun je usvojen krajem studenog 2025., a od prosinca je počela primjena ograničenja rasta plaća dužnosnika.

Da se to nije dogodilo, članovi Vijeća ministara BiH bh. parlamentarci i članovi Predsjedništva BiH dobili bi povišice s obzirom na to da je osnovica za 2025. godinu skočila na 631,50 KM, a novo povećanje čekalo bi ih nakon usvajanja proračuna za 2026. godinu, jer je za ovu godinu planirano novo povećanje osnovice, na 690,86 KM.

– Izmjene Zakona o plaćama koje su usvojene su takve da i u 2026. dužnosnicima ostaje osnovica iz 2024. godine. Zakon nema roka. Ostaje izazov za sljedeći mandat Vlade hoće li ukinuti taj članak zakona koji je usvojen – istaknuo je Špago.