Izmjene i dopune Zakona o radu u institucijama Bosne i Hercegovine usvojene su u prvom čitanju u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a njima se predviđa uvođenje obveze institucija BiH da svake četiri godine organiziraju sustavni pregled za sve zaposlenike koji to žele.

To se odnosi na sve zaposlene u Bosni i Hercegovini. institucija, državnih službenika i namještenika, kojih je oko 23.000.

Prema usvojenim izmjenama Zakona, koje je predložila zastupnica SDP-a Rejhana Dervišević, sustavni pregled ide na teret ustanove, pa proračuna BiH.

– Poslodavac je dužan, o trošku ustanove, za sve uposlenike, odnosno uposlenike koji to žele, planirati i organizirati sistematski pregled u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi u BiH – stoji u izmjenama i dopunama Zakona o radu koje su prošle prvi krug u Zastupničkom domu, gdje je 30 zastupnika bilo za, svih pet iz SNSD-a bilo je protiv, a tri suzdržana.

Način provođenja sustavnog pregleda Vijeće ministara Bosne i Hercegovine trebalo bi detaljnije urediti novim pravilnikom, nakon (i ako) zakon bude usvojen u oba doma Bosne i Hercegovine. sabora.

Primjena bi počela od 1. siječnja 2027. godine.

Zastupnica Dervišević je u svom prijedlogu izmjena Zakona o radu navela da za njegovu implementaciju “nisu potrebna dodatna financijska sredstva, s obzirom da su ona planirana u proračunu BiH”.

Nejasno je kako su oni planirani u proračunu kada sustavni pregled za sve zaposlenike sada nije obavezan.

– Činjenica je da u Bosni i Hercegovini ne postoje obavezni preventivni zdravstveni pregledi ni na državnoj ni na entitetskoj razini, odnosno ne postoje nikakvi pravilnici koji to propisuju. Razlog donošenja ovog zakona je očuvanje radne sposobnosti i kvalitete života zaposlenika te njihov radni vijek. Ulaganjem u prevenciju u konačnici bi se smanjilo izdvajanje velikih novčanih sredstava za liječenje stanja koja su se mogla otkriti i otkloniti ili ublažiti na vrijeme i prije ozbiljnijih posljedica po zdravlje zaposlenika – navela je Dervišević u obrazloženju.

S druge strane, primjerice, Zakon o radu FBiH, entiteta s pola milijuna zaposlenih i gdje je SDP također dio vlasti, nije propisao redoviti sustavni pregled za sve zaposlenike kao zakonsku obvezu poslodavca.

Liječnički pregled obvezan je samo pri zasnivanju radnog odnosa, te za rizične poslove poput rada na visini.

Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, kazao je da je sustavni pregled jednom godišnje za sve zaposlenike riješen kroz kolektivne ugovore za pojedine djelatnosti, kao što su državni službenici i namještenici u cijeloj FBiH.

– Jedini problem je u realnom sektoru gdje poslodavci ne koriste ovo pravo – dodao je Kurtović.

Smatra da sustavni pregled jednom u četiri godine nije dovoljan.

Sindikat državnih službenika i namještenika u institucijama Bosne i Hercegovine podnio je Vijeću ministara Bosne i Hercegovine inicijative za donošenje zakona o dadiljama u BiH, kao i izmjene i dopune Zakona o radu u institucijama BiH u oblasti zaštite trudnica, porodilja i zaposlenih roditelja.

Zanimalo nas je zašto Sindikat zaposlenih u bh. od institucija traži zakon o dadiljama, i što bi se njime riješilo.

Radenko Mirković, predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika u institucijama BiH, kazao je da je riječ o sveobuhvatnom projektu Europske unije, te da su iste inicijative sindikati uputili i entitetskim vlastima kako bi bili jedinstveni u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Prema obrazloženjima inicijativa upućenih Vijeću ministara BiH, u koje smo imali uvid, radi se o poboljšanju radno-pravne zaštite trudnica, rodilja i roditelja.

Kada je riječ o zakonu o dadiljama, pojašnjeno je da je važno osigurati organiziran i kvalitetan sustav izvaninstitucionalne skrbi o djeci, te da pridonosi većoj zaposlenosti.

Navedeno je da, prema dostupnim podacima, dvije trećine djece u Bosni i Hercegovini ne ide u vrtić, au manjim i ruralnim mjestima 0,5 posto djece pohađa neki od oblika predškolskog obrazovanja, dok je prosjek Europske unije 95 posto. Usluge “babysittinga” kod nas se pružaju neformalno i bez redovnog stručnog nadzora.

Između ostalog, u obrazloženju se navode i iskustva drugih zemalja poput Francuske, Velike Britanije, Njemačke, gdje je djelatnost dadilja regulirana u području socijalnih usluga, kao i da je iz prakse drugih zemalja vidljivo da dadilje ne moraju imati višu ili visoku stručnu spremu, ali moraju proći edukaciju.

Također se predlaže da se Zakonom o dadiljama u BiH propiše mogućnost da jedinica lokalne samouprave subvencionira dadilje, kao što je to učinjeno s vrtićima.

Kada je riječ o drugoj inicijativi za izmjene i dopune Zakona o radu, navedeno je da je potrebno izmijeniti zakonska rješenja kako bi se stvorili preduvjeti za jačanje uključenosti očeva u brigu o djeci, te kako bi se ujednačila prava i visine naknada u Bosni i Hercegovini.

Tako se, među ostalim, predlaže da žena-majka stječe pravo na mirovinu za godinu dana manje staža osiguranja za svako rođeno dijete u odnosu na uvjete za stjecanje prava na mirovinu propisane zakonom o PIO.

Predlaže se povećanje godišnjeg odmora za pet radnih dana za svako dijete.

Također se predlaže da majka/otac/staratelj radi s polovicom punog radnog vremena s djetetom do navršene treće godine života, a za blizance, treće i svako sljedeće dijete s polovicom punog radnog vremena do djetetove pete godine života. Javni fond za dječiju zaštitu FBiH/RS osigurao bi naknadu plaće roditelja, naknada plaće ne bi bila niža od one koju bi žena ostvarila da je ostala raditi na svom radnom mjestu.

Među prijedlozima su i da trudnica ima pravo na jedan dan plaćenog dopusta mjesečno radi obavljanja prenatalnih pregleda, au dogovoru s poslodavcem može rasporediti odgovarajuće sate na više radnih dana.