Zastupnik u Parlamentu Federacije BiH Almedin Aliefendić ocijenio je da je Vlada FBiH “samo mjesecima prije kraja mandata odlučila otvoriti pitanje boračkog dodatka”, kazavši da je to potez koji, kako smatra, ima isključivo predizborni karakter.

– Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je održala 71. redovnu sjednicu. Indikativno je da je prethodna redovna sjednica održana prije točno mjesec dana, 15. lipnja, dok je Vlada u međuvremenu održala čak 331 hitnu telefonsku sjednicu. To najbolje govori o načinu na koji se upravlja Federacijom Bosne i Hercegovine – bez pogovora, bez javnosti i bez odgovornosti – naveo je Aliefendić na svom FB profilu.

Ističe da je posljednja točka dnevnog reda današnje sjednice bio Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravima razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji.

– Sadržaj predloženih zakonskih rješenja nije prezentiran javnosti, ali pretpostavljamo da je riječ o reguliranju braniteljskog dodatka. No, svi u Vladi dobro znaju kakva je procedura. Nakon usvajanja nacrta u oba doma Parlamenta FBiH, slijedi javna rasprava, zatim izrada nacrta zakona i njegovo ponovno upućivanje Parlamentu na usvajanje. Za sve to potrebno je vrijeme, kojeg u ovom terminu nema. Praktično su istekli proceduralni rokovi za sazivanje sjednica, počinje predizborna kampanja, a mandat sadašnjem sazivu Parlamenta FBiH je pri kraju – kazao je.

Prema njegovim riječima, zbog toga se neće moći ispuniti ranija obećanja da će se borački dodatak uvesti od 1. siječnja 2027. godine.

– Upućivanje nacrta zakona u proceduru u ovom trenutku nije briga boraca, već predizborni marketing. Ova vlast je prevarila borce i još jednom pokazala potpuni nedostatak empatije prema najzaslužnijim sinovima ove zemlje. Pune dvije godine smo od ministra Nedžada Lokmića i Vlade FBiH tražili rješavanje ovog problema, postavljali zastupnička pitanja, podnosili inicijative i upozoravali da vrijeme curi. Odgovora nije bilo. Sada, kada je jasno da se zakon ne može usvojiti u ovom sazivu Parlamenta, pokušava se izmanipulirati borcima nuđenjem nacrta zakona. Borci to vide i borci to pamte – rekao je Aliefendić.

Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o zaštiti potrošača i Nacrt zakona o elektroničkoj trgovini, kojima se unapređuju prava kupaca, uvode jasnija pravila za online trgovinu i jača zaštita osobnih podataka.

Na današnjoj sjednici donesene su i odluke o proširenju liste lijekova Fonda solidarnosti te su odobrena nova sredstva za nastavak izgradnje Zračne luke Bihać.

Prijedlogom zakona o zaštiti potrošača uređuje se područje zaštite potrošača i unaprjeđuju njihova prava te stvaraju uvjeti za jednostavnije i ekonomičnije poslovanje trgovaca u digitalnom okruženju.

Kako je priopćeno nakon sjednice Vlade FBiH, cilj zakona je osigurati veću razinu zaštite potrošača, bolje funkcioniranje unutarnjeg tržišta, smanjenje sive ekonomije i veću pravnu sigurnost za građane i poslovne subjekte.

Zakon uređuje prava i obveze potrošača i trgovaca, postupke zaštite prava kupaca, kao i pravila kupnje roba i usluga. Poseban fokus stavljen je na elektroničku trgovinu, gdje će pružatelji usluga morati pružiti potpune i točne podatke o sebi i proizvodima koje nude.

Planirano je i da će kupci moći jednostavno odustati od online kupovine, a zaštita privatnosti i osobnih podataka bit će usklađena sa suvremenim europskim standardima.

Istovremeno, Vlada je utvrdila Nacrt zakona o elektroničkoj trgovini kojim se domaće zakonodavstvo usklađuje s pravnom praksom Europske unije.

Očekuje se da će novi zakon olakšati prekogranično poslovanje, poboljšati konkurentnost domaćih tvrtki, posebice malih i srednjih poduzeća, te doprinijeti daljnjem razvoju digitalnog gospodarstva.

Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva, Vlada Federacije BiH dopunila je Listu lijekova Fonda solidarnosti novom jačinom teduglutida od 1,5 miligrama.

Riječ je o lijeku koji se koristi u liječenju sindroma kratkog crijeva, a iz resornog ministarstva pojašnjavaju da je uključivanje nove jačine bilo nužno kako bi se pacijentima omogućila odgovarajuća terapija.

Vlada Federacije BiH odobrila je i nova sredstva za nastavak izgradnje Zračne luke Bihać.

Usvojen je i Program utroška kapitalnih transfera za javna poduzeća u iznosu od pet milijuna KM koji će se koristiti za otkup zemljišta, prenamjenu zemljišta, izgradnju aerodromskog kompleksa i piste, nadzor nad izvođenjem radova, izradu projektne dokumentacije, izmještanje vodovodne mreže, postavljanje ograde i rasvjete, te reviziju glavnog projekta.

Istovremeno, usvojen je i Program utroška sredstava tekućih transfera u iznosu od 300.000 KM namijenjenih unapređenju zračnog prometa Federacije BiH za JP Aerodrom Bihać.

Federalno ministarstvo prometa i komunikacija zaduženo je za praćenje utroška odobrenih sredstava, nadzor nad realizacijom projekta i zaključivanje ugovora sa Zračnom lukom Bihać kojim će se definirati način transfera novca, provedba javne nabave i izvještavanje o njenom utrošku.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine dala je prethodnu suglasnost za imenovanje vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora društva Operator terminali Federacija doo Sarajevo. Za predsjednika je imenovan Edvin Granić, a za članove Latif Bećarević i Davor Bošnjak. Mandat im traje do okončanja natječajne procedure, a najduži je tri mjeseca. Ujedno su razriješeni dosadašnji članovi zbog isteka mandata.

Imenovana je i nova privremena Uprava Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju. Goran Valka imenovan je vršiteljem dužnosti predsjednika Uprave, dok su Ivan Ramljak i Armin Đuliman imenovani članovima. A funkciju će obnašati do okončanja natječajne procedure, a najduže tri mjeseca.

Vlada je donijela i rješenja o razrješenju i privremenom imenovanju predsjednika i članova upravnih odbora pet federalnih zavoda socijalne zaštite – Drin, Bakovići, Ljubuški, Pazarić i Sarajevo. Novoimenovani upravni odbori dužnost će obavljati do okončanja natječajne procedure, a najduže tri mjeseca.

Vlada je također dala prethodnu suglasnost na imenovanje Slavice Andrić Šajinović za vršiteljicu dužnosti člana Nadzornog odbora JP BH Pošta Sarajevo, nakon što je dosadašnji član podnio ostavku.

Također je dana suglasnost Nadzornom odboru Hrvatske pošte Mostar za imenovanje Josipa Bulića vršiteljem dužnosti člana Uprave te tvrtke, do okončanja natječajne procedure, a najdulje do 12 mjeseci. Dosadašnji član Uprave razriješen je dužnosti nakon smrti.

Također, Vlada je dala prethodnu suglasnost za imenovanje novih vršitelja dužnosti članova Nadzornog odbora Agrokomerca dd Velika Kladuša. Za predsjednika je imenovan Fadil Bihorac, a za članove Sedifa Beganović, Senad Okanović, Akir Žalić i Nada Ević. Mandat im traje do okončanja natječajne procedure, a najduži je tri mjeseca.

Komunalna policija neće donijeti nikakve promjene u Kantonu Sarajevo. To će samo dodatno opteretiti ionako osiromašeni i nepostojeći proračun KS novim proračunima.

Na ovaj način Trojka u Kantonu Sarajevo još jednom manipulira građanima u predizborne svrhe kako bi ojačala svoju izbornu mrežu.

Ovo za Faktor kaže Muamer Bandić, zastupnik SBiH u Skupštini Kantona Sarajevo, gdje će 17. juna biti razmatran Nacrt zakona o komunalnoj policiji, koji je povučen s dnevnog reda majske sjednice Skupštine KS.

– Nećemo glasati za ovaj zakon jer ne vidimo njegovu svrhu jer se sustavno ništa neće promijeniti. Komunalno redarstvo će kažnjavati građane, te one koji uredno plaćaju komunalne usluge.

Trebala bi kazniti komunalna poduzeća jer većina građana plaća komunalne usluge, a oni nisu sposobni građanima pružiti tu uslugu, tako da i dalje imamo problem s vodom i redukcijama, ali i s čistoćom grada.

Umjesto da se sredstva ulože u nabavku nove mehanizacije za KJKP Rad, novac će biti utrošen u novu opremu. To je nevjerojatno – kaže Bandić.

Ni Klub SDA u Skupštini KS najvjerojatnije neće glasati za ovaj zakon.

– Vjerojatno nećemo podržati ovaj zakon, ali ćemo o njemu još jednom razgovarati. No, kako sada stvari stoje, mi nećemo dići ruke za – rekao je Mahir Dević, zastupnik SDA u Skupštini KS.

Ovim zakonom predviđeno je zapošljavanje 120 radnika. Planirana je nabavka 16 putničkih vozila i dva kombi vozila s dodatnom opremom, uniformama za komunalne policajce, dronovima, sprejevima, palicama i drugom suvremenom opremom, što bi koštalo gotovo 1,4 milijuna KM.

Općenito, komunalni redari bi trebali postati kantonalni komunalni policajci sa statusom ovlaštenih osoba.

Prema Nacrtu zakona, ovlasti komunalnog redarstva su provjera identiteta prekršitelja i izdavanje upozorenja, izdavanje usmenih naloga, zaustavljanje i pregled vozila i predmeta, privremeno oduzimanje predmeta te audio i vizualno snimanje nadzora. Komunalni policajci trebaju proći posebno stručno osposobljavanje sa završnim ispitom.

Dosadašnjim komunalnim redarima u tvrtkama Rad i Park koji ne prođu natječajnu proceduru ili ne ispunjavaju uvjete za komunalne policajce ponudit će se novi ugovori o radu na odgovarajućim radnim mjestima u tim tvrtkama, čime se osigurava socijalna zaštita tih radnika.

Osim komunalnih redara, predviđeni su i komunalni inspektori koji bi trebali provoditi inspekcijski nadzor nad provedbom zakona i propisa, donositi rješenja o upravnim mjerama, te u suradnji s komunalnim redarima voditi složenije sankcionirane postupke.

Ovim prijedlogom zakona propisane su novčane kazne kao mjera prisile i sankcije za nepoštivanje upravnih mjera i komunalnih propisa.

Ukoliko subjekt nadzora ne izvrši naloženu nenovčanu upravnu mjeru, komunalni inspektor može mu izreći novčanu kaznu od 50 KM uz određivanje novog roka, uz prijetnju novčane kazne od 200 KM.

Ukoliko se ni tada mjera ne izvrši, u svakom narednom nadzoru može se izreći novčana kazna do 500 KM. Za prekršaje koji se odnose na nesaradnju i nepoštivanje odluka komunalnih organa propisane su prekršajne kazne od 3.000 KM do 15.000 KM za pravne osobe, od 1.000 do 3.000 KM za odgovorne osobe u pravnoj osobi, te od 1.000 do 1.500 KM za fizičke osobe – poslodavce.

Fizičke osobe građani mogu biti kažnjene novčanom kaznom od 500 KM do 1.000 KM, au posebnim slučajevima od 300 KM do 1.500 KM. Za izvršenje prinudne upravne mjere predviđene su strože kazne koje za pravna lica iznose od 5.000 KM do 15.000 KM, a za ostale subjekte u rasponu utvrđenom zakonom.

Glavni razlog što je Federalna vlada predložila Federalnom parlamentu po hitnom postupku zakon o Novoj Željezari Zenica je željeno sprječavanje najavljenog stečaja te kompanije.

Kazao je to federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić odgovarajući na više zastupničkih pitanja na današnjoj izvanrednoj sjednici Zastupničkog doma Federalnog parlamenta koja je u tijeku.

Kazao je i da Vlada predloženim zakonom želi institucionalno spasiti kompaniju, a ne sudjelovati u bilo kakvim malverzacijama, te da je samoj Vladinoj završnoj aktivnosti – prijedlogu zakona – prethodio niz njenih aktivnosti, uključujući i razgovore sa sadašnjim većinskim vlasnicima i menadžmentom zeničke kompanije.

Na zastupničko pitanje zašto Vlada nije reagirala predloživši lex specialis zakon za spas lukavačke Koksare, Lakić je odgovorila da u toj firmi nema suvlasnički udio, dok u zeničkoj željezari ima manje od osam posto.

Bude li Sabor potvrdio predloženi zakon Vladi, slijedi niz drugih aktivnosti za vraćanje slave Industriji željeza i čelika, rekao je među ostalim ministar.

Odgovarajući na primjedbe-dileme pojedinih zastupnika o tome jesu li prijedlozi za uključivanje tvrtke Energoinvest u “Priču o Željezari” primjereni, Lakić je odgovorio potvrdno, ističući da je sadašnja uprava Energoinvesta za godinu i pol izvela tvrtku iz “debelog poslovnog minusa” u plus od 15 milijuna kuna.

Puni službeni naziv akta kojim Vlada najavljuje institucionalno spašavanje Željezare Zenica, očuvanje radnih mjesta i sprječavanje stečaja je Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica doo Zenica od posebnog sistemskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine.

Taj akt Zastupnički dom razmatra kao jedinu točku dnevnog reda današnje izvanredne sjednice.

Odlukom većine članova razmatra se po hitnom postupku, koji je predložila Federalna vlada.

Ukoliko bude odobren većinom glasova, da bi stupio na snagu potrebna je i potpora većine na sjednici Doma naroda čije zasjedanje do sada nije najavljeno na službenim stranicama.

Izraelski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir podržao je prijedlog zakona kojim bi se nametnula stroža kontrola upotrebe zvučnika za pozive na molitvu u džamijama diljem Izraela.

Prema prijedlogu koji je ovih dana dobio podršku u zakonodavnoj proceduri, džamije bi morale unaprijed dobiti dozvolu za postavljanje i korištenje zvučnika.

Policija bi imala ovlast narediti hitno gašenje razglasa u slučaju kršenja pravila, au određenim situacijama i oduzimanje opreme.

Predviđene su i kazne koje mogu doseći desetke tisuća šekela.

Ben-Gvir je naveo da je u pojedinim sredinama glasno emitiranje ezana “nerazumna buka” koja, prema njegovim riječima, utiče na kvalitetu života stanovnika te da je potrebno pojačati provođenje postojećih propisa.

Prijedlog je izazvao oštre reakcije palestinskih i muslimanskih organizacija, koje ga smatraju zadiranjem u vjerske slobode i ograničavanjem islamskih vjerskih običaja.

Protivnici zakona upozoravaju da bi njegove mjere mogle dodatno povećati napetosti između izraelskih vlasti i muslimanske zajednice.

Ovo nije prvi pokušaj reguliranja ezana u Izraelu. Slične inicijative pokretane su i prethodnih godina, a Ben-Gvir je još 2024. godine tražio pojačane policijske mjere prema džamijama koje koriste zvučnike za ezan.

Kada Delegacija Europske unije u Bosni i Hercegovini službeno pozdravlja otvaranje graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci, svjesno zatvarajući oči pred činjenicom da je taj čin izveden uz izravno kršenje zakona i procedura ove zemlje, ideja o zapadnim vrijednostima gubi svaki kredibilitet.

Ono što ostaje na površini je goli, opasni politički presedan koji duboko vrijeđa inteligenciju svakog dobronamjernog čovjeka u ovoj zemlji.

Apsurd je potpun i tragičan. Godinama nas briselska nomenklatura, s visine političkog učitelja, kritizira zbog nedostatka pravne države.

Izvještaji o napretku Bosne i Hercegovine zasićeni su lekcijama o potrebi poštivanja institucija i zakonskih okvira.

No, u trenutku kada kadrovi SNSD-a odluče suspendirati te iste zakone zarad vlastitih interesa, Europska unija ne reagira sankcijama ili upozorenjima. Naprotiv, ta ista EU javno plješće.

Podupirući odluke koje se donose izvan ustavnog i pravnog sustava, stranci zapravo sponzoriraju krizu koju navodno pokušavaju riješiti, pretvarajući pravnu državu u politički buvljak na kojem je sve na prodaju.

Ovakvo ponašanje otvara prostor za ono najteže, suštinsko pitanje koje se više ne može gurati pod tepih.

Kako međunarodna zajednica zapravo doživljava Bošnjake?

U očima briselskih i svjetskih birokrata najbrojniji narod u Bosni i Hercegovini jasno se pojavljuje kao neka vrsta političke egzotike.

Narod kojemu je, uostalom, velikodušno priznato pravo na fizički opstanak na ovim prostorima, ali mu se suptilno uskraćuje pravo na suverenitet, na postavljanje pitanja i inzistiranje na zakonu.

Podržavajući pravno nasilje u Bosanskoj Gradišci, europski birokrati poslali su poruku koja se može protumačiti na sljedeći način.

Vaše institucije, vaši zakoni i vaša ustavna prava potpuno su nebitni ako stoje na putu nečijem političkom radu ili interesima. Sljedeći put kad neki europski birokrat krene s pridikama odozgo, neka mu netko kaže da su oni najodgovorniji za politički buvljak kakav imamo u Bosni i Hercegovini.

Jer, zaboga, ako se jednostrani potezi i rušenje sustava nagrađuju tapšanjem po ramenu, onda međunarodna zajednica više nije partner u stabilizaciji, već suučesnik u tihoj demontaži Bosne i Hercegovine.

Sljedeći put kad nam opet budu držali lekcije o europskim standardima, morat će se suočiti s ogledalom iz Bosanske Gradiške, u kojoj je ta navodna privrženost pravu i pravdi ostala samo mrtvo slovo na papiru.

Zakon o smrtnoj kazni za Palestince na Zapadnoj obali stupio je na snagu u nedjelju navečer, nakon što je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva IDF-a general bojnik Avi Bluth potpisao vojnu naredbu potrebnu za provedbu te mjere na teritoriju.

Naredba zahtijeva od vojnog suda da izrekne samo smrtnu kaznu kao jedinu dostupnu kaznu, osim ako sud ne utvrdi posebne okolnosti koje dopuštaju doživotni zatvor, rekao je. The Times of Israel.

Nakon što je zakon usvojen krajem ožujka, ministar obrane Israel Katz zatražio je od Blutha da odobri vojnu naredbu, što je on u nedjelju i učinio.

Ekstremno desničarski ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir otvorio je bocu šampanjca nakon što je izraelski Knesset krajem ožujka usvojio zakon kojim bi se vojnim sudovima naložilo da izreknu smrtnu kaznu Palestincima osuđenim za ubojstvo Izraelaca u činovima “terora”. Ono što ovaj zakon čini radikalnim odstupanjem od univerzalnih pravnih načela je njegova selektivnost jer ista kazna neće biti izrečena Izraelcima osuđenim za ubojstvo Palestinaca.

Zakon su podržala 62 zastupnika, uključujući premijera Benjamina Netanyahua, dok je 48 glasovalo protiv.

Uprava poduzeća Nova Željezara doo Zenica upozorila je danas javnost na ozbiljne pravne i institucionalne posljedice koje bi mogle proizaći iz usvajanja Prijedloga zakona o postupku izvanredne uprave u privrednom društvu Nova Željezara Zenica, koji je jučer premijer Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić uputio Parlamentu FBiH na hitno usvajanje.

Kako je javnosti poznato, Vlada FBiH je ovlastila Energoinvest da otkupi Željezaru od njenog većinskog vlasnika.

No, kako ističu u Novoj Željezari, ni Energoinvest ni sama Vlada FBiH na sastancima s većinskim vlasnikom Željezare nisu ponudili nikakve konkretne garancije niti razrađen plan za nastavak integralne proizvodnje Željezare.

– Štoviše, Energoinvest je tijekom pregovora s većinskim vlasnikom upotrijebio prijetnje da će, ukoliko se ne postigne dogovor pod uvjetima Vlade FBiH, biti donesen zakon kojim će većinskom vlasniku Željezare biti oduzeta vlasnička prava, što Vlada FBiH u konačnici i pokušava učiniti ovim Nacrtom zakona. U suštini, budući da nije željela postići dogovor o otkupu većinskog udjela, Vlada FBiH prijedlogom Zakona planira provesti prikrivenu nacionalizaciju uz štetu većinskog vlasnika i sadašnjih vjerovnika Željezare, pa kao manjinski vlasnik Željezare stječe pravo imenovati izvanrednog direktora koji upravlja Željezarom, umjesto da stečajni sud imenuje osobu s usporedivim ovlastima – ističe se u priopćenju Uprave Nove Željezare.

Tvrde da je iz Prijedloga zakona vidljivo da Vlada FBiH nije preuzela nikakve financijske obveze za održavanje integralne proizvodnje čelika u Željezari.

– Ukoliko se Prijedlog zakona usvoji, uspostava privremene uprave može rezultirati samo odgađanjem otvaranja stečajnog postupka do izbora u listopadu ove godine (što je osnovni cilj Prijedloga zakona) i stvaranjem enormnih gubitaka za Željezaru, koji će se pokrivati na teret stečajne mase, uz oštećenje sadašnjih vjerovnika i većinskog vlasnika Željezare, kao i stvaranje dodatnih gubitaka za sva poduzeća koja to čine. poslovanja sa Željezarom, uključujući i Željeznice, zbog neodrživosti postojećeg integralnog modela proizvodnje – napominju iz Nove Željezare.

Smatraju da Nacrt zakona predstavlja ozbiljno i protuustavno zadiranje u imovinska prava vlasnika i vjerovnika Željezare, zajamčena Ustavom FBiH, Ustavom Bosne i Hercegovine i Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

– Prijedlogom zakona većinskom vlasniku i postojećim vjerovnicima Željezare oduzimaju imovinska prava – ističu u priopćenju i dodaju:

Naravno, ovakav postupak, ukoliko se realizira, nanijet će direktnu štetu FBiH, koja će se suočiti s odštetnim zahtjevima većinskog vlasnika i vjerovnika u iznosima koji će vjerojatno prelaziti stotine milijuna konvertibilnih maraka.

Dodaju da druga vrsta štete koja će pogoditi cijeli teritorij FBiH i Bosne i Hercegovine, a koju je teže procijeniti, proizlazi iz grubog kršenja pravne sigurnosti donošenjem zakona s retroaktivnom primjenom, koji je sam po sebi protuustavan.

Nadalje, nastavljaju, nepoznat je slučaj u zakonodavnoj praksi da se donese zakon koji se odnosi samo na jedno poduzeće, što bi predstavljalo protuustavnu diskriminaciju i kršenje temeljnih načela jedinstvenog ekonomskog prostora Bosne i Hercegovine.

– U tom smislu, smatramo da bi donošenje predmetnog zakona, posebno po hitnom postupku, bez šire stručne i institucionalne rasprave, predstavljalo ozbiljan institucionalni i pravni presedan s dugoročnim i nesagledivim posljedicama po proračun FBiH – stoji u priopćenju.

Tvrde da predlagatelj zakona u ovom slučaju pokušava replicirati tzv. Lex Agrokor, instrument kojim je Republika Hrvatska intervenirala u poslovanje koncerna Agrokor, čime se isti izložio međunarodnoj arbitraži u kojoj se od nje traže milijarde dolara na ime odštete.

– Pritom treba istaknuti ključnu razliku: Agrokor se sastojao od niza poslovno uspješnih poslovnih jedinica koje su ostvarivale dobit namijenjenu namirenju vjerovnika. Željezara, s druge strane, nema održiv poslovni model, zbog čega je izvjesno da će usvajanje Nacrta zakona, kojim Vlada FBiH nije preuzela nikakve financijske obveze prema Željezari, umjesto njene zaštite i povećanja likvidnosti rezultirati oštećenjem stečajne mase, kao i svim javnim poduzećima u opskrbnom lancu.

Slijedom navedenog, Prijedlogom zakona se ne može postići viši stupanj zaštite povjerilaca u odnosu na stečajni postupak, niti je održavanje integralne proizvodnje u ovim okolnostima od javnog interesa, s tim da nitko ne dovodi u pitanje nastavak poslovanja Željezare s profitabilnim proizvodnim procesima u okviru stečajnog postupka koji je već propisan Zakonom o stečaju FBiH – navodi se u priopćenju Uprave Željezare.

Nesporno je, ističe se u priopćenju, da Vlada FBiH suštinski pokušava premostiti vrijeme do izbora u tekućoj kalendarskoj godini, računajući na kratkoročnu političku korist, te da takvu kampanju planira financirati iz stečajne mase Željezare.

– Nakon završetka ovogodišnjih izbora stečajni postupak nad Željezarom neminovno će biti ponovno otvoren, ali tada s drastično uvećanim gubicima i znatno oštećenom stečajnom masom.

Prijedlog zakona je u fazi detaljne pravne analize, te će bez odlaganja biti pokrenuti svi postupci za zaštitu prava Željezare, njenih povjerilaca i vlasnika – zaključuje se u saopćenju za javnost Nove Željezare Zenica.

Federalni ministar unutarnjih poslova Ramo Isak je gostujući u jednoj televizijskoj emisiji ponovno šokirao javnost svojom izjavom u vezi s pretresom prostorija FMUP-a u sklopu akcije POSKOK-a.

Iako su pretresi izvršeni po nalogu nadležnih pravosudnih institucija, Isak je pred kamerama otvoreno rekao:

– Nitko ne može ući u moje prostorije dok ja to ne odobrim, ali sam pretres omogućio zbog građana.

Time se ministar praktički postavio iznad zakona i sudskih protokola koji vrijede za sve ostale građane Bosne i Hercegovine.

Ovakav nastup, u kojem prvi čovjek Federalnog MUP-a tvrdi da on osobno omogućuje provođenje zakona umjesto da ga se bezuvjetno poštuje, predstavlja vrhunac političke bahatosti i izravan šamar pravnom poretku zemlje.

Prije nekoliko desetaka godina lijepim se smatrao blijed i svijetao ten, što je bio znak bogatstva i zdravlja.

Društvene mreže danas diktiraju nešto sasvim drugačije – preplanuli ten koji se također doživljava kao simbol zdravlja i privlačnosti i ne jenjava unatoč rastućoj svijesti o opasnostima pretjeranog izlaganja suncu.

Kako bi imale preplanuli ten tijekom cijele godine, djevojke i žene, ali i neki muškarci, izlažu se umjetnom zračenju u solariju.

Korištenje solarija vrlo je opasno i predstavlja značajne, dobro dokumentirane rizike za ljudsko zdravlje.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i njezina Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasificiraju uređaje za sunčanje koji emitiraju UV zračenje kao karcinogene skupine 1, stavljajući ih u istu kategoriju najvećeg rizika kao i duhan i azbest.

Rezultati istraživanja renomiranih svjetskih instituta koji se bave medicinom i zdravljem odavno su dokazali da korištenje solarija, osobito prije 35. godine života, povećava rizik od razvoja melanoma, najsmrtonosnijeg oblika raka kože, za čak 80 posto.

Također, korištenje solarija povećava rizik od karcinoma bazalnih stanica i karcinoma skvamoznih stanica.

Kako bi zaštitile svoje stanovništvo, europske zemlje i zemlje regije odavno su zabranile korištenje solarija mlađima od 18 godina, a prije nekoliko godina to su učinile i zdravstvene vlasti bosanskohercegovačkog entiteta RS.

Samo u Federaciji BiH i Brčko Distriktu još uvijek osobe mlađe od 18 godina mogu bez problema ići u solarij.

U FBiH Federalno ministarstvo zdravstva već dvije godine čeka da postupi po inicijativi koju im je dostavilo Ministarstvo zdravstva KS nakon što su se sastali s predsjednikom Euromelanoma BiH prim. mr.sc. sci. dr.sc. Hanom Helppikangas Hunara, raspravljali su o nužnosti donošenja ovakvog zakona.

U svibnju prošle godine prim. dr.sc. Enis Hasanović, ministar zdravstva KS, kazao je za Faktor da je “njegovo ministarstvo još 2024. godine, u aprilu, pripremilo uredbu i dostavilo je federalnoj razini, koja je nije mogla usvojiti”.

– Pravilnik je potpuno gotov, samo ga trebaju usvojiti – kazao nam je tada Hasanović.

Nekoliko godina ranije, točnije 2019. godine, Udruženje za prevenciju i borbu protiv melanoma u BiH uputilo je apel Federalnom ministarstvu zdravstva da zabrani korištenje solarija osobama mlađim od 18 godina.

Nadležni federalni organi do danas nisu učinili ništa po tom pitanju, kaže dr. Kerim Alendar, specijalista dermatologije i venerologije i potpredsjednik Euromelanoma Bosne i Hercegovine.

– Često se može čuti kako djevojke govore: “Bila sam u solariju i vlasnik mi je dao pet minuta besplatno”. Iz te rečenice može se štošta zaključiti. Odavno je znanstveno dokazano da umjetne ultraljubičaste zrake iz solarija mogu izazvati rak kože, te oštetiti kolagen i elastin u koži te dovesti do ubrzanog starenja i preuranjene pojave hiperpigmentacija i bora – objašnjava Alendar.

Prema njegovim riječima, mlade treba educirati da solarij donosi privremenu “dobrobit” koja traje oko mjesec dana, dok su posljedice vrlo ozbiljne i opasne po život.

– Ako čovjek ima sreće i ne dobije rak, to nekritično izlaganje ultraljubičastim zrakama sigurno će ostaviti traga na koži, što mi dermatolozi vidimo u svakodnevnoj praksi. Naša koža to može kompenzirati u mladosti jer do 35. godine imamo jaku proizvodnju kolagena i dobru hidrataciju kože, no nakon 50. godine počinju se javljati hiperpigmentacije i duboke bore, a osim genetskih i vanjskih čimbenika koji utječu na kožu, nastanak ovih ožiljaka uvelike dovodi, među ostalim, i ultraljubičasto zračenje – istaknula je Alendar.

I dok čekamo da se “probude” zdravstvene vlasti u FBiH, po Sarajevu kao gljive poslije kiše “niču” kozmetički saloni koji svojim klijenticama, između ostalog, nude i usluge sunčanja.

Nitko pouzdano ne zna koliko su njihove usluge sigurne, kakve uređaje koriste, koliko ih često servisiraju i tko njima rukuje (bilo da su profesionalci).

Koliko često kontrolišu rad kozmetičkih salona i šta su pokazali dosadašnji nalazi, pitali smo Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove KS, ali do objave teksta nismo dobili odgovor.