Institucije Bosne i Hercegovine su samo prošle godine za zakup prostora platile 8,7 milijuna KM.

Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, riječ je o 54.494 četvorna metra prostora, koji uključuje skladišne ​​prostore, kao i 3.000 četvornih metara arhive Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koja se nalazi u Banjoj Luci.

Tabelarni pregled ugovora o zakupu u 2025. godini zatražio je zastupnik SDA u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Šerif Špago.

Između ostalog, proračun RS-a prihoduje od iznajmljivanja imovine institucijama BiH. Tako Vlada RS-a, odnosno Ministarstvo zdravstva, godišnje od rente Agenciji za lijekove BiH ubere 230.607 KM. Isto ministarstvo za iznajmljivanje prostora Zavodu za mjeriteljstvo godišnje dobije 44.815 KM. Služba za zajedničke poslove Vlade RS iznajmljuje Predsjedništvu Bosne i Hercegovine kroz dva ugovora. Jedna je na 7.200 KM, a druga na 14.400 KM godišnje.

Za potrebe Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) iznajmio je i sjedište NATO-a za 16.920 KM godišnje. Ugovor s njima je istekao u travnju 2025.

Među iznajmljivačima su Služba za zajedničke poslove FBiH po cijeni od 15.458 KM godišnje Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine, te 2.628 KM za iznajmljivanje prostora Predsjedništvu BiH.

Sarajevskom UNITIC-u plaćaju 42.752 KM za najam ureda Odboru za državnu službu za žalbe, a imaju i tri ugovora s Agencijom za državnu službu BiH od 80.028 KM, 121.642 KM i 53.829 KM godišnje.

EXYU Vijesti Uredu za reviziju Bosne i Hercegovine godišnje iznajmljuje 313.340 KM, a Obavještajno-sigurnosnoj agenciji (OSA) 122.640 KM. Glas srpske Upravi za neizravno oporezivanje BiH godišnje iznajmljuje 74.877 KM.

Agencija za policijsku potporu Studentskom centru Sarajevo plaća 134.460 KM, čiju najamninu plaća i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela sa 701.136 KM godišnje.

Nogometni savez Bosne i Hercegovine iznajmljuje svoje prostore Institutu za akreditiranje za 101.088 KM godišnje, a Institutu za intelektualno vlasništvo za 40.435 KM godišnje.

Međunarodni aerodrom Sarajevo za najam Graničnoj policiji BiH ima 5.178 KM, a OSA-i 7.020 KM godišnje.

Tu je i davno zaboravljeno i propalo javno poduzeće BH Airlines u stečaju, koje godišnje ima 10.000 KM od rente Graničnoj policiji BiH. Ugovor je na neodređeno vrijeme.

Tu su i pojedinci i tvrtke s kojima institucije BiH imaju više od jednog ugovora.

Agencija za sigurnost hrane BiH tvrtki Sivrić Mostar godišnje daje 7.160 KM, od čega Centar za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja 4.775 KM.

Damir Odobašić iz Tuzle iznajmljuje prostor Centru za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) za 4.200 KM godišnje, a drugi za 1.800 KM godišnje.

Marko Kurbaša iz Livna iznajmljuje Službi za poslove sa strancima za 9.960 KM godišnje, a OSA-i za 13.199 KM.

Ministarstvo civilnih poslova BiH godišnje T-panorami Sarajevo plaća 25.272 KM, a Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH 7.862 KM.

Među značajnijim iznosima koji se godišnje dodjeljuju je onaj Dragomiru Jovičiću iz Banje Luke, kojem Direkcija za civilno zrakoplovstvo godišnje isplaćuje 351.000 KM, zatim Nebojši Torbici, kojem Agencija za identifikacijske dokumente (IDDEEA) godišnje isplaćuje 237.636 KM, te tvrtki Energana, kojoj IDDEEA također godišnje isplaćuje 1,09 milijuna KM.

Benis doo Sarajevo Agencija za statistiku godišnje plaća 351.003 KM. Infiniti Banja Luka Agenciji za lijekove godišnje plaća 126.360 KM. Zlatko Hasanović i Edvija Hasanović dobili su od BHMAC-a 153.663 KM za najam od veljače 2024. do veljače 2025. godine. Ministarstvo vanjskih poslova BiH Privrednoj banci godišnje uplati 191.916 KM.

Nova media iznajmljuje Zavodu za mjeriteljstvo za 450.636 KM godišnje. Ugovor između Siniše Vidovića iz Banje Luke i Komisije za koncesije BiH je od 2019. godine do daljnjeg i vrijedan je 71.039 KM godišnje.

U dostavljenim podacima navedeno je i da “trojka iz obitelji Lemeš” godišnje iznajmljuje Institutu za nestale osobe BiH 131.414 KM.

SIPA Bingu Tuzla godišnje uplati 111.000 KM, a Bogdanu Lučiću 196.500 KM.

IIOBiH daje 523.505 KM firmi Soling Banja Luka. Poduzeće UNO Judik Neum za 1.497 četvornih metara godišnje plaća 174.180 KM, a puno skuplji kvadratni metar plaćaju u Banjoj Luci, gdje Uniseru Banja Luka za 565 kvadrata plaćaju 122.975 KM godišnje. Prodajno-servisni centar Tam Banja Luka iznajmljuje UNO za 810.096 KM godišnje za 13.000 kvadrata.

Među “manjim” iznajmljivačima su Sveučilište u Travniku, Internacionalno sveučilište u Travniku, Grad Tuzla, Grad Mostar, Posavski kanton.

Zanimljivo, Brčko distrikt – Ured za upravljanje imovinom od 2009. godine do daljnjeg za 52 kvadrata koje su ustupili Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH uzima nula KM.

Detalje tko, od koga, za koliko novca i koliko kvadrata iznajmljuje možete vidjeti na fotografijama ispod.

Osim ugovora o zakupu, Špago je zatražio podatke o otkupu objekata institucija BiH od 2023. do 2025. godine te plan daljnjeg rješavanja pitanja trajnog smještaja.

Prema odgovoru Ministarstva financija i trezora BiH, realizacija kupoprodaje ili izgradnje objekata za: UIO u Banjoj Luci (za koju se vodi pravna bitka Pravobranilaštva BiH jer je prodavac tvrtka na čijem je čelu kum Milorada Dodika) koja godišnje plaća 1,5 milijuna KM za najam, Ured za reviziju BiH u Sarajevu, Jedinicu za specijalnu podršku SIPA-e u Istočnom Sarajevu, za institucije BiH u Istočnom Sarajevu i Banjoj Luci, četiri terenska ureda Službe za poslove sa strancima je u tijeku. Terenski ured Čapljina Granične policije BiH.

Kupovina je planirana, ali nije završeno financiranje IDDEEA-e u Banjoj Luci i OSA-e u Sarajevu.

Od 2023. do 2025. godine kupljeni su objekti za SIPA-u u Banjoj Luci, za tri terenska centra Službe za poslove sa strancima i za Ured za veterinarstvo u Banjoj Luci.

Gradsko vijeće Bihaća usvojilo je izmjene i dopune Odluke o davanju u zakup poslovnih prostora u vlasništvu Grada, kojima se ukida dosadašnja povlaštena cijena zakupa za političke stranke i uvodi princip jednakih pravila za sve korisnike javnih površina.

Izmjenama odluke političke stranke više neće imati mogućnost zakupa gradskog prostora po simboličnoj cijeni od 2 KM po četvornom metru, već će se kao i druge pravne osobe s područja grada morati prijaviti pod jednakim uvjetima i prema tržišnim kriterijima.

Vijećnik Armin Amidžić, koji je inicirao izmjene odluke, istaknuo je kako je cilj uspostaviti sustavno rješenje kojim će se dugoročno ukloniti privilegije i osigurati jednak pristup javnoj imovini.

– Javno vlasništvo ne smije biti stranački plijen. Prošli su dani podrazumijevanih privilegija i zauzimanja prostora. Svi moraju imati jednake uvjete – rekao je Amidžić.

Kao ilustraciju dosadašnje prakse naveo je primjer atraktivnog prostora od 99 četvornih metara u centru grada, koji se prema ranijim pravilima mogao dodijeliti političkoj stranci za oko 200 KM mjesečno, iako bi njegova tržišna vrijednost, prema važećim kriterijima za ostale zakupce, bila veća od 1.000 KM.

Amidžić navodi da bi usvojene izmjene trebale rezultirati oslobađanjem značajnog broja četvornih metara gradskog prostora koji će ubuduće biti dostupniji udrugama i drugim organizacijama kojima su takvi prostori itekako potrebni.

Ocijenio je da je to “mala, ali ključna pobjeda za zakonitost, jednakost i transparentnije upravljanje javnom imovinom”, istaknuvši da političke stranke i dalje mogu obavljati svoj posao, ali pod istim uvjetima kao i svi ostali korisnici proračunskih sredstava.