Sjedinjene Američke Države i Izrael vode izravan rat protiv Irana, a najveći ceh plaćaju oni koji uopće ne sudjeluju u sukobu – navode zaljevske države.

Prema analizi The National Interestaregija koja je desetljećima prepoznata kao sinonim za sigurnost i luksuz, preko noći je postala glavno bojno polje. Teheran polaže račune Washingtonu u ovom području.

Iranska strategija je precizna. Gađajući naftna i plinska postrojenja u Saudijskoj Arabiji, Emiratima i Kataru, Teheran guši svjetsko gospodarstvo i tjera SAD na povlačenje.

Blokada Hormuškog tjesnaca uzela je ogroman danak. Irak je bio prisiljen obustaviti izvoz nafte.

Za zaljevske države to predstavlja izravan udarac u samu budućnost. Projekti poput “Vizije 2030” Saudijske Arabije ovise o povjerenju investitora. To povjerenje nestaje sa svakim novim dronom iznad naftnih polja.

Analiza podsjeća na veliku pogrešku iz 1991. Saddam Hussein tada je vojno poražen, ali je njegov režim opstao još 12 godina i nastavio djelovati u susjedstvu.

Autor upozorava na važnu činjenicu. Današnji Korpus iranske revolucionarne garde (IRGC) puno je opasniji i čvršći od bivše iračke vojske.

Amerika može uništiti iranske hangare bombama, ali Iranu ostaju tisuće jeftinih dronova i mreža posrednika. Ti asimetrični alati mogu godinama iscrpljivati ​​regiju.

Najveći rizik za Zaljev leži u američkoj politici “Amerika na prvom mjestu”. Postoji opravdan strah da će Washington, nakon što postigne svoje kratkoročne ciljeve, proglasiti misiju obavljenom i povući se. Bijela kuća bi slavila političku pobjedu.

Države poput Kuvajta, Bahreina ili UAE ostale bi oči u oči s ranjenim i osvetoljubivim Teheranom.

The National Interest oštro zaključuje. Washington će diktirati “uvjete” pobjede, a same zaljevske države moraju smisliti formulu za preživljavanje.

Scenarij u kojem velesile proglase kraj rata i jednostavno odu, ostavljajući za sobom kaos, već smo vidjeli. Zaljev bi tu cijenu mogao plaćati desetljećima.

Iransko središnje sjedište Khatam al-Anbiya zaprijetilo je u srijedu da će blokirati izvoz i uvoz kroz Zaljev, Omansko more i Crveno more kao odgovor na američku pomorsku blokadu iranskih luka.

– Ako agresivni i teroristički SAD nastavi s nezakonitim akcijama pomorske blokade i stvara nesigurnost za iranske komercijalne brodove i naftne tankere, takvi bi se potezi smatrali uvodom u kršenje primirja – rekao je general bojnik Ali Abdollahi, zapovjednik Središnjeg stožera, u izjavi koju je prenijela novinska agencija Fars.

Upozorio je da, ako se blokada nastavi, iranske oružane snage neće dopustiti nastavak izvoza ili uvoza u strateškim vodenim putovima, uključujući Zaljev, Omansko more i Crveno more.

SAD je uveo pomorsku blokadu iranskih luka nakon što su njihovi rijetki izravni pregovori u Pakistanu ovog vikenda završili bez dogovora.

Više od 3300 ljudi ubijeno je u američko-izraelskim zračnim napadima u Iranu od 28. veljače, prema iranskim vlastima.

Teheran je odgovorio projektilima i napadima bespilotnim letjelicama na Izrael, Irak, Jordan i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima su stacionirane američke vojne postrojbe prije nego što je prošli tjedan proglašen dvotjedni prekid vatre.

Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) upozorila je u srijedu na neizbježne napade na glavna naftna i plinska postrojenja u zaljevskim zemljama, pozivajući civile i radnike da evakuiraju područja u blizini ključne energetske infrastrukture.

Prema iranskoj poluslužbenoj novinskoj agenciji Tasnim, IRGC je izdao hitno upozorenje građanima i stanovnicima u blizini nekoliko objekata u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru.

U izjavi je navedeno više mjesta opisanih kao izravne i legitimne mete, uključujući rafineriju SAMREF i petrokemijski kompleks Jubail u Saudijskoj Arabiji, plinsko polje Al Hosn u UAE te petrokemijski kompleks Mesaieed i rafineriju Ras Laffan u Kataru.

IRGC je pozvao civile, stanovnike i zaposlenike da odmah napuste ta područja i bez odlaganja se pomaknu na sigurnu udaljenost, upozoravajući da bi lokacije mogle biti gađane u narednim satima.

Rečeno je da su vladama Zaljeva prethodno izdana ponovljena upozorenja, optužujući ih da slijede ono što je opisano kao opasan put.

Upozorenja dolaze nakon što su iranski mediji u srijedu izvijestili o američko-izraelskom zračnom napadu na plinske spremnike u iranskom polju South Pars u južnom gradu Asaluyehu, čime je prekinuta proizvodnja u dvjema rafinerijama s ukupnim kapacitetom od otprilike 100 milijuna kubičnih metara dnevno.

Napad dolazi u trenutku kada SAD i Izrael nastavljaju zajedničku ofenzivu protiv Irana od 28. veljače, u kojoj je dosad ubijeno gotovo 1300 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Khameneija.

Iran je uzvratio napadima bespilotnim letjelicama i projektilima koji su ciljali Izrael, Jordan, Irak i zemlje Zaljeva u kojima se nalaze američka vojna sredstva, uzrokujući žrtve i štetu na infrastrukturi, dok je istovremeno poremetilo globalna tržišta i zrakoplovstvo.